"I ovaj se put propustilo ugraditi 'osigurače' u zakon kako bi građani lako i jednostavno došli do informacija tijela javne vlasti što se može protumačiti nedostatkom političke volje da se to učini", ocijenio je Zelić na GONG-ovom okruglom stolu u Hrvatskom saboru i dodao da ubuduće očekuje bolji zakon kako građani ne bi trebali "kopati rukama i nogama" da dođu do informacija.
Naveo je da su tijekom GONG-ova istraživanja o provedbi zakona volonteri poslali 63 zahtjeva tijelima javne vlasti, a u roku im je odgovoreno na njih 50 posto, što je bolje nego lani, a iz GONG-a su poslali 13 upita želeći provjeriti odgovaraju li tijela javne vlasti sadržajno i na osjetljive upite. Neki odgovori su, kaže, bili tek formalne prirode, što je, dodaje, bio slučaj i s prethodnim zakonom.
Rezultati su također pokazali da su ministarstva rijetko objavljivala nacrte zakona koji su u postupku usvajanja - tek 17,9 posto svih nacrta zakona je objavljeno na internetskim stranicama ministarstva, a poziv na javnu raspravu zabilježen je tek za 6,17 posto nacrta, što je tek blagi pomak na bolje u odnosu na 2010., a za što su, naveo je Zelić, zaslužna ministarstva turizma i pravosuđa.
Istaknuo je primjere zadarskog Vodovoda gdje je izvještaj o radu te gradske tvrtke proglašen tajnim, tvrtke Munogos - razminiranje koja je odgovorila da nije tijelo javne vlasti i tvrtke Runolist gdje je građanin odbijen jer za zahtjev nije koristio službeni obrazac Agencije za zaštitu osobnih podataka.
Sutkinja Upravnog suda Mirjana Juričić ustvrdila je da je primjer zadarskog Vodovoda eklatantan primjer kako se izigrava zakon. "Došli smo u situaciju da svaki čelnik tijela javne vlasti može reći da su podaci proglašeni tajnom", dodala je te naglasila da se uskrata podataka ne može propisivati ničim drugim osim zakonom.
GONG smatra da je pravo na pristup informacijama dodatno otežano i usporeno kad se radi o Hrvatskom saboru i navode primjer "administrativnog ping-ponga" između saborskih tijela, a kad je riječ o Vladi i dalje se ne može dobiti dnevni red sa zatvorene sjednice.
GONG je, dodaje Zelić, zatražio i presliku dokumenata koji sadrže popis svih obveza Hrvatske dogovorenih tijekom pregovaračkog procesa pristupanja EU, a rečeno im je da se radi o obimnom materijalu koji je nemoguće sažeti jer je riječ o obvezama iz cjelokupne pravne stečevine EU. "Zar da im pošaljemo kamion?", upitao se Zelić, a moderatorica okruglog stola Jelena Berković navela je podatak prema kojem se 87 posto građana osjeća osrednje ili loše informiranima o EU što također govori o otežanom pristupu informacijama.
Ministar uprave Davorin Mlakar na to je odgovorio da treba pričekati i s objavljivanjem pristupnog ugovora Hrvatske s EU čija je službena verzija uručena premijerki Kosor tek prije tri dana. "Riječ je o najznačajnijem dokumentu kojeg naša država potpisuje i treba ostaviti vremena jezikoslovcima i pravnim stručnjacima za prijevod teksta ugovora u kojem je bitna svaka riječ i svaki zarez", kazao je Mlakar.
Mlakar se nije složio ni s tvrdnjama izrečenim na okruglom stolu da samo pravni stručnjaci mogu doći do informacija iz tijela javne uprave te naveo podatke kako je 2006. bilo zaprimljeno 4.357 zahtjeva i upita građana vezanih uz pravo na pristup informacijama, a lani čak 12.034 od čega ih je riješeno više od 90 posto.
Također, treba vidjeti koliko zahtjeva ide prema državnoj, a koliko prema lokalnoj upravi, naveo je Mlakar te izrazio uvjerenje da je veći broj neodgovorenih upita s lokalne razine što se može tumačiti ili arogancijom ili neznanjem.
Na okruglom stolu je u ime europskog pučkog pravobranitelja iskustva iznijela Gundi Gadesmann navodeći da godišnje dobivaju oko 3.000 pritužbi, a lani najviše iz Njemačke, Španjolske i Poljske kad su se građani žalili na nedostatak tranaparentnosti u tijelima EU.
Okrugli stol počeo je minutom šutnje za Ivu Škrabala, pripadnika političke elite koji je, rečeno je, kao jedan od rijetkih otvarao vrata inicijativama civilnog društva.