Marulićev trg 16, HR-10000 Zagreb; Tel: 01/4808-685; Fax: 01/4808-821;
E-mail: Zoran.Popijac@hina.hr
FINANCIJSKI SERVIS
19. rujna 2011.
SADRŽAJ:
1. Izvješće s Tržišta novca Zagreb
2. Izvješće s hrvatskog tržišta kapitala
3. Izvješća sa svjetskih tržišta
4. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke
5. Usporedni tečajevi poslovnih banaka
6. HNB prodao 180,5 milijuna eura
7. Hanfa oduzela odobrenje za rad To One Brokerima
8. PBZ analize: gospodarski rast ove godine 0,7 posto
1. Izvješće s Tržišta novca Zagreb
Datum Potražnja u kunama Ponuda u kunama Promet u kunama Prosječna kamata
(%)
19.09. 207.300.000 257.300.000 57.300.000 1,02
Analiza trgovanja na Tržištu novca
Promet Promet u kunama Kamatna stopa (%) prekonoćni 45.100.000 0,72 2 tjedna 10.000.000 2,00 1 mjesec 2.200.000 2,84 Ukupno 57.300.000 1,02
Izvor: Tržište novca Zagreb
Na Tržištu novca danas su i potražnja i ponuda znatnije porasle u odnosu na petak, a ugovarane su prekonoćne i ročne pozajmice.
Danas je bilo prijavljeno 207,3 milijuna kuna potražnje, što je 37,68 posto više nego u petak. Istodobno, ponuda je uvećana 28,29 posto, na 257,3 milijuna kuna. Većina prometa odnosila se na prekonoćne pozajmice, kojih je ugovoreno 45,1 milijun kuna. Pritom je prosječna kamatna stopa porasla s u petak zabilježenih 0,69 na 0,72 posto. Odobreno je i 10 milijuna kuna pozajmica na rok od dva tjedna, po cijeni od 2 posto, što je 0,67 postotnih bodova više nego u petak. Plasirano je i 2,2 milijuna kuna pozajmica s rokom vraćanja za mjesec dana, uz kamatu od 2,84 posto. Ukupni promet na Tržištu novca danas je dosegnuo 57,3 milijuna kuna, a prosječna kamatna stopa je smanjena s u petak zabilježenih 1,4 na 1,02 posto.
„Prvi radni dan u ovom tjednu donio je porast potražnje za viškovima kuna. Ponuda kuna unatoč porastu potražnje još je uvijek viša, međutim zbog limita sudionika, ali i zbog visine kamatne stope, ponuda nije u potpunosti iskorištena. Tražioci pozajmica nisu još spremni plaćati nešto više kamatne stope“, navodi se u priopćenju Tržišta novca.
2. Izvješće s hrvatskog tržišta kapitala
ZSE: pad Crobexa za 2,85 posto
Niska likvidnost s tek 9,6 milijuna kuna redovnog prometa i pad dioničkog indeksa Crobex za 2,85 posto glavna su obilježja današnjeg trgovanja na Zagrebačkoj burzi.
Pod utjecajem vrlo lošeg raspoloženja na europskim burzama zbog situacije u Grčkoj, većina dionica i na Zagrebačkoj je burzi danas bilježila pad cijene, a Crobex je tijekom dana bio u minusu i za nešto više od tri posto.
Kraj trgovanja Crobex je dočekao uz pad od 2,85 posto, na 1.929,38 boda, a Crobex10 smanjen je za 1,98 posto, na 1.052,62 boda, što su njihove najniže razine od sredine prosinca prošle godine.
Redovan promet iznosio je 9,6 milijuna kuna, a među milijunaše uvrstila se tek dionica HT-a sa 3,7 milijuna kuna. Cijena dionice HT-a je pala za 0,80 posto, na 246,01 kunu.
Po prometu slijede redovne dionice Zagrebačke banke kojih je prodano za 732 tisuće kuna, a cijena joj je pala 3,22 posto, na 47,85 kuna. Građevinare po prometu predvodi Dalekovod čijih je dionica protrgovano za 449,4 tisuće kuna, a cijena im je pala za 2,84 posto, na 171,02 kune. Trgovanje su s padom cijene završile i ostale dionice građevinskog sektora. Dionici Ingre, uz promet od 342,2 tisuće kuna, cijena je pala za 3,73 posto, na 11,36 kuna, dok je cijena dionice Instituta IGH pala za 5,3 posto, na 1.126 kuna, uz promet od 204,8 tisuće kuna.
Pad cijene danas bilježi i većina ostalih trgovanijih dionica, Ericsson Nikole Tesle za 1,31 posto, Atlantske plovidbe za 1,59 posto, Luka Ploče za 1,79 posto, Riviera Adrie za 2,72 posto, Podravke za 6,49 posto, dok je među rijetkim dobitnicama dionica kutinske Petrokemije kojoj je cijena porasla za 0,22 posto itd.
Inače, od danas je iz sastava dioničkog indeksa Crobex isključena dionica Ine, jer ne zadovoljava uvjete broja dana trgovanja. Uz dionicu Ine, Crobex od danas više ne uključuje ni dionice Privredne banke Zagreb, Leda i Čakovečkih mlinova, a u njegov su sastav istodobno uključene dionice Đuro Đaković Holdinga, Istraturista, Luke Rijeke i Riviera Adria.
Analitičari smatraju kako će, nakon isključenja dionice Ine, koja je uz HT do sada imala najveći udjel u Crobexu, taj indeks biti nešto volitilniji nego prethodnih mjeseci i reprezentativnije odražavati cjenovne oscilacije ostalih dionica iz svoga sastava.
Dionica Najniža Najviša
Zadnja Promet Promjena
Službeno Tržište
ADPL-R-A 107,08 110,93 109,50 147.381,28 -2,23%
ATGR-R-A 570,03 585,00 570,03 30.730,39 -2,56%
DLKV-R-A 170,50 176,17 171,02 449.397,67 -2,84%
HT-R-A 246,00 248,00 246,01 3.700.088,66 -0,80%
IGH-R-A 1.125,75 1.145,00 1.126,00 204.808,51 -5,30%
INGR-R-A 11,30 11,66 11,36 342.251,26 -3,73%
ISTT-R-A 237,50 237,50 237,50 2.375,00 2,81%
KOEI-R-A 521,00 525,00 525,00 73.574,16 -4,55%
MGMA-R-A 4,43 4,95 4,95 1.894,64 0,61%
OPTE-R-A 28,06 29,02 28,06 5.573,70 -6,47%
PODR-R-A 271,00 274,07 271,00 144.298,27 -6,49%
PTKM-R-A 172,62 180,70 179,99 284.548,20 0,22%
ULPL-R-A 435,00 447,50 447,50 55.368,56 -2,72%
VERN-R-A 60,05 64,90 60,05 2.870,85 -10,37%
Redovno Tržište
ADRS-P-A 208,05 212,00 208,05 112.051,64 -3,23%
ATPL-R-A 485,00 500,00 495,00 314.283,68 -1,59%
AUHR-R-A 330,00 331,50 330,00 42.267,00 -0,45%
BD62-R-A 42,00 42,01 42,01 5.628,25 5,00%
BLJE-R-A 77,47 78,40 77,75 207.195,60 -2,75%
BLSC-R-A 690,01 690,01 690,01 36.570,53 0,00%
BRIN-R-A 17,60 18,00 18,00 3.203,40 -7,64%
BRST-R-A 33,00 33,00 33,00 10.989,00 0,00%
DDJH-R-A 58,43 61,50 61,47 260.390,97 -0,61%
DIOK-R-A 44,00 44,00 44,00 9.680,00 -2,20%
DKVS-R-A 6,00 6,00 6,00 486,00 -12,66%
ERNT-R-A 1.115,50 1.153,19 1.134,99 445.472,91 -1,31%
HDEL-R-A 108,00 108,11 108,00 8.749,41 -3,56%
HGSP-R-A 8,10 8,36 8,30 3.950,97 -22,07%
HMAM-R-A 66,00 66,00 66,00 5.280,00 -1,49%
HTPK-R-A 53,00 55,99 55,99 7.129,20 3,69%
HUPZ-R-A 1.215,10 1.215,10 1.215,10 6.075,50 0,00%
IMZV-R-A 102,00 102,01 102,00 22.441,50 0,00%
JDOS-R-A 2.659,99 2.659,99 2.659,99 5.319,98 5,18%
JDPL-R-A 105,19 109,00 108,47 10.232,33 -1,39%
JNAF-R-A 2.545,00 2.550,01 2.545,00 114.625,15 -0,20%
KNZM-R-A 180,00 184,00 184,00 11.003,80 -0,05%
KODT-R-A 1.150,00 1.200,00 1.150,00 57.976,27 -4,17%
KORF-R-A 67,00 68,79 67,39 116.015,99 -3,34%
KRAS-R-A 480,00 500,00 500,00 48.600,00 -8,93%
KTJV-R-A 35,00 35,00 35,00 35,00 16,67%
LANO-R-A 10,01 10,96 10,01 1.195,82 -8,67%
LCDS-R-A 13,42 14,08 13,42 2.302,08 0,07%
LEDO-R-A 5.100,00 5.155,00 5.100,01 117.841,05 -2,86%
LKPC-R-A 795,00 814,99 814,99 270.198,17 -1,79%
LKRI-R-A 155,00 162,00 158,18 149.450,94 -7,06%
LRH-R-A 1.890,00 1.920,01 1.919,00 43.949,09 3,73%
LURA-R-A 650,00 650,00 650,00 13.000,00 4,00%
LVCV-R-A 151,08 155,00 151,08 20.504,08 -2,53%
MAIS-R-A 56,00 56,01 56,00 5.208,55 1,82%
PBZ-R-A 511,00 530,00 511,00 146.696,52 -0,97%
PDBA-R-A 500,00 500,00 500,00 5.500,00 0,00%
PKMI-R-A 670,00 670,00 670,00 22.780,00 8,94%
RIVP-R-A 12,34 12,85 12,50 312.183,70 -2,72%
SAPN-R-A 155,00 155,00 155,00 3.720,00 -0,03%
SLPF-R-A 23,50 23,50 23,50 3.760,00 19,84%
THNK-R-A 1.000,00 1.025,00 1.010,00 96.415,78 -1,70%
TISK-R-A 152,10 154,11 153,25 28.704,26 -4,19%
TNPL-R-A 940,00 1.008,99 970,00 245.934,31 -6,73%
VJSN-R-A 20,00 20,00 20,00 2.000,00 0,00%
VPIK-R-A 68,23 68,82 68,23 73.410,87 -4,04%
ZABA-R-A 46,61 49,50 47,85 732.066,43 -3,22%
MTP
HRDH-R-A 139,90 139,90 139,90 279,80 19,47%
KOSN-P-A 911,00 911,00 911,00 9.110,00 0,11%
Ukupan promet
9.617.026,68
Izvor: Zagrebačka burza
Vrijednosti mirovinskih
fondova
Vrijednost indeksa Mirex, prosječne vagane vrijednosti četiri obvezna mirovinska fonda, u petak je porasla treći dan zaredom i u usporedbi s prethodnim radnim danom povisila se za 0,21 posto, na 158,6245 bodova, objavila je HANFA.
Posljedica je to rasta vrijednosti svih obveznih mirovinskih fondova. Pritom je fond Erste Plavi porastao 0,34 posto na 159,2713 bodova, a PBZ Croatia osiguranje za 0,3 posto, na 150,5342 boda. Fond Raiffeisen bilježio je rast vrijednosti za 0,19 posto, na 157,9906 bodova, a AZ fond za 0,15 posto, te iznosio 162,2559 bodova.
Mirovinski fond Vrijednost na dan Vrijednost na dan promjena %
15.09. 16.09.
Mirex 158,2953 158,6245 0,21
AZ OMF* 162,0198 162,2559 0,15
Erste Plavi OMF. 158,7246 159,2713 0,34
PBZ Croatia osig.OMF 150,0904 150,5342 0,30
Raiffeisen OMF 157,6874 157,9906 0,19
AZ benefit DMF** 167,7696 168,1553 0,23
AZ profit DMF 196,7029 197,0636 0,18
Croatia osiguranje DMF 121,1353 121,3482 0,18
Erste Plavi Expert DMF 131,5749 132,1145 0,41
Erste Plavi Protect DMF 134,8518 134,9692 0,09
Raiffeisen DMF 152,0740 152,5395 0,31
AZ Dalekovod ZDMF*** 186,2655 186,4155 0,08
AZ Hr.kontrola zračne plov. 181,0080 181,2410 0,13
AZ VIP ZDMF 194,4497 194,6953 0,13
AZ Zagreb ZDMF 140,2368 140,5509 0,22
ZDMF cestarski fond 120,2716 120,8820 0,51
Croatia osiguranje ZDMF 106,0473 106,2658 0,21
ZDMF Ericsson N. Tesla 163,3993 163,5002 0,06
ZDMF HEP grupa 110,0579 110,2909 0,21
ZDMF Hrvatskih autocesta 119,1918 119,5009 0,26
ZDMF Hr. liječničkog sind. 170,4307 170,6304 0,12
ZDMF Novinar 150,4722 150,5706 0,07
ZDMF Željezničar-Raiffeisen 121,0412 121,1155 0,06
ZDMF Sind. pomoraca Hr. 107,2140 107,4876 0,26
ZDMF T-HT 135,9824 136,1218 0,10
*obvezni mirovinski fondovi; **otvoreni dobrovoljni mirovinski fondovi; ***zatvoreni dobrovoljni mirovinski fondovi Izvor: HANF-a
3. Izvješća sa svjetskih tržišta
a) Indeksi na svjetskim burzama
Burza / Indeks TRENUTNI ZATVARANJE New York/DJIA 11.340 11.509 Tokyo/Nikkei - 8.864 London/FTSE-100 5.271 5.368 Frankfurt/DAX 30 5,429 5,573
*Izvor REUTERS:
Na Wall Streetu bi i ovoga tjedna cijene dionica mogle porasti jer se ulagači nadaju novim mjerama Feda za poticanje američkog gospodarstva i novim potezima europskih lidera za zauzdavanje dužničke krize u eurozoni.
Dow Jones indeks porastao je prošloga tjedna 4,7 posto, na 11.509 bodova, dok je S&P 500 skočio 5,4 posto, na 1.216 bodova, a Nasdaq indeks 6,3 posto, na 2.622 boda. U fokusu ulagača bit će sjednica čelnika američke središnje banke u utorak i srijedu. Predsjednik Feda Ben Bernanke najavio je nedavno da će na toj sjednici biti razmotrene sve mogućnosti daljnjeg poticanja rasta američkog gospodarstva.
„Fed će ovoga tjedna biti u fokusu. No, da bi tržište moglo porasti, ulagači bi morali znati i da situacija u Europi ne izmiče kontroli“, kaže Paul Mendelsohn, strateg u fondu Windham Financial Services.
Prošloga su tjedna iz Europe stizale uglavnom dobre vijesti. Talijanski je parlament prihvatio vladin prijedlog smanjenja proračuna za 54 milijarde eura, dok su lideri Njemačke i Francuske podržali napore Grčke na ispunjenju zadanih ciljeva fiskalne reforme kako bi izbjegla bankrot.
Ovoga će tjedna u Grčku stići izaslanstvo EU-a, Međunarodnog monetarnog fonda i ECB-a, koje će ocijeniti što je dosad postignuto u reformama. Najviše je, pak, prošloga tjedna ulagače ohrabrio potez Europske središnje banke koja je najavila da će u suradnji sa središnjim bankama SAD-a, Britanije, Japana i Švicarske, europskom bankarskom sustavu osigurati dovoljno dolarskih kredita, što je ublažilo strahovanja od izbijanja bankarske krize. No, pažljivo praćen sastanak ministara financija Europske unije u petak i subotu u Poljskoj prošao je bez konkretnih zaključaka. Odluke su odgođene do listopada.
„To je doista nepoznata karta. Europski dužnički problemi slični su onima iz financijske krize 2008. godine, no znatno ih je teže riješiti jer su državni dugovi složenije pitanje od hipotekarnih dugova“, kaže Gail Dudack, analitičarka u grupi Dudack Research.
Što se tiče novih makroekonomskih podataka iz američkog gospodarstva, ovaj će tjedan biti prilično mršav. Bit će objavljena samo izvješća s tržišta nekretnina i tjedni podaci o nezaposlenosti.
„Tržište nekretnina je mrtvo i ostat će takvo, a ne očekujem puno ni od izvješća o nezaposlenosti“, kaže Joe Saluzzi, direktor u tvrtki Themis Trading.
Nakon više od mjeseci dana poniranja, prošloga je tjedna S&P 500 indeks zabilježio najveći tjedni skok od početka srpnja. U posljednjih šest tjedana kretao se u rasponu od oko 100 bodova i teško će biti probiti otpor kako bi nastavio rasti.
Tehnička analiza pokazuje da se otpor daljnjem rastu S&P indeksa nalazi na 50-dnevnom pomičnom prosjeku od 1.228 bodova. Ako se probije, slijedeći značajniji otpor nalazi se na 1.250 bodova.
„Ovo je doista faza konsolidacije, što je normalno nakon oštrog pada cijena dionica početkom kolovoza. Dugoročno tržište djeluje bolje nego tada i približavamo se otporu na razini S&P-a od 1.250 bodova, kojega neće biti lako probiti. Ako će nam za to trebati malo više vremena, ulagači ne bi trebali biti razočarani“, kaže Gail Dudack.
Europski burzovni indeksi u ponedjeljak su pali, predvođeni bankovnim sektorom, budući da ulagače muči slab napredak u rješavanju dužničke krize u eurozoni i novi politički poraz njemačke kancelarke Angele Merkel.
Londonski indeks Ftse oslabio je 1,8 posto, na 5.271 boda, frankfurtski DAX indeks za 2,6 posto, na 5,429 bodova, dok je pariški CAC bio na gubitku 2,3 posto, spustivši se na 2.960 bodova.
Tržišta je razočarao ishod sastanka ministara financija eurozone, koji tijekom vikenda nisu uspjeli sročiti konstruktivno rješenje za europsku dužničku krizu. Fokus se sada prebacuje na telekonferenciju Grčke i njezinih međunarodnih zajmodavaca, koja bi danas poslijepodne trebala ponuditi smjernice o tome kako Grčka planira nadoknaditi proračunski manjak i izbjeći neplaćanje dugova.
U ponedjeljak su međunarodni zajmodavci upozorili Grčku da mora smanjiti javni sektor i poboljšati sustav prikupljanja poreza kako bi idućeg mjeseca osigurala važnu tranšu pomoći od osam milijardi eura.
Tržišta strahuju da se kriza ponovno pogoršava nakon što je grčki premijer otkazao posjet SAD-u radi hitnog sastanka kabineta. Njihovu nervozu pojačao je i poraz njemačke kancelarke Angela Merkel na regionalnim izborima.
"Tržište više nije povezano s gospodarstvom već s politikom. Političari su trebali uvidjeti da kriza dolazi i poduzeti odlučnije korake, ali problem je što oni nisu proaktivni", rekao je Koen De Leus, strateg iz tvrtke KBC Securities u Bruxellesu. "Samo idemo iz jedne krize u drugu. To je noćna mora za tržišta", dodao je.
Među gubitnicima predvodio je bankarski sektor, koji je u prosjeku bio na gubitku 2,6 posto. Posebice su pogođene bile banke izložene u Grčkoj. Tako je dionica Societe Generale oslabila 5,5 posto. Talijanske banke dobile su pak na vrijednosti zahvaljujući rastu vrijednosti dionice talijanskog UniCredita, za jedan posto, zahvaljujući prigušenim očekivanjima da će povećati kapital u kratkoročnoj perspektivi.
Indeks tokijske burze zaključio je trgovinu u plusu 2,3 posto, na 8.864 boda.
b) Tečajevi najznačajnijih svjetskih valuta
TRENUTNI NAJVIŠI NAJNIŽI
Euro/USD* 1,3653 1,3706 1,3632
USD/JPY* 76,68 76,98 76,58
GBP/USD* 1,5715 1,5754 1,5684
USD/CHF* 0,8832 0,8857 0,8796
*Izvor REUTERS:
Euro je u ponedjeljak oslabio na međunarodnim tržištima budući da političari nisu uspjeli umiriti ojačale bojazni glede bankrota Grčke i potencijalnog širenja krize na veća gospodarstva eurozone i banke u regiji.
Euro je tako tijekom dana oslabio jedan posto prema dolaru i jenu, na 1,3642 dolara i 104,9 jena. Dolar je također ojačao jedan posto prema švicarskom franku, na 88,40 centima, a na manjem dobitku bio je i prema jenu, te se njime trgovalo po 76,80 jena.
Sastanak ministar financija eurozone proteklog vikenda u Poljskoj nije iznjedrio konstruktivne prijedloge rješenja krize. Sumorno raspoloženje dodatno su istaknuli otkazivanje odlaska grčkog premijera Georgija Papandreua u službeni posjet SAD-u i poraz njemačke kancelarke Angele Merkel na regionalnim izborima. Europska unija i Međunarodni monetarni fond (MMF) predstavili su Grčkoj listu s 15 mjera čiju provedbu mora ubrzati kako bi dobila novu tranšu pomoći, objavili su u ponedjeljak grčki mediji. Sve oči uprte su danas u telekonferenciju Grčke i njezinih međunarodnih kreditora, najavljene za kasnije poslijepodnevne sate. Iz MMF-a su poručili da Atena mora provesti dogovorene reforme kako bi se kvalificirala za dobivanje nove tranše kredita.
Neki tržišni sudionici kažu da će odgađanje odluke o isplati nove tranše financijske pomoći, ključne za sprečavanje bankrota Grčke, do zadnjeg trena, naštetiti euru idućih dana.
"Sastanak ministara financija eurozone tijekom vikenda nije rezultirao ničim odlučujućim, a zbog izostalih smjernica intenzivirat će se pitanja o solventnosti", kazala je Lena Komileva, globalna čelnica analize valuta zemalja G10 u Brown Brother Harrimanu. "Očekujem da će euro idućih dana ponovo testirati niske razine ispod 1,35 dolara".
Američka valuta, koju ulagači obično preferiraju u vrijeme financijskih previranja, podršku je crpila iz potrage za sigurnim utočištima za kapital, izrazitijih oscilacija na tržištu dionica i očekivanja da Fed neće pokrenuti novi krug kvantitativnog popuštanja.
c) iznos LIBOR-a (%):
Datum Tip Preko noći dnevna pr. 1 mjesec 3 mjeseca 6 mjeseci 15.09. USLIB 0,14722 0,002 0,22994 0,35022 0,52228 15.09. EULIB 0,85750 -0,304 1,28313 1,47938 1,69375
4. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke primjenjivi 20. rujna
Euro 1 USD 1 GBP 1 JPY 100 CHF 1 XDR 1 7,5044 5,5009 8,6506 7,1648 6,2215 8,5658
Kuna je na danas utvrđenoj tečajnoj listi Hrvatske narodne banke (HNB) u odnosu na tečajnicu od petka oslabila prema svim značajnijim inozemnim valutama, prema euru oslabila je za 0,11 posto, a srednji tečaj eura na tečajnici HNB-a, nakon više od šest godina, prešao je razinu od 7,5 kuna.
Zadnju je put, naime, srednji tečaj eura na tečajnoj listi HNB-a bio iznad 7,5 kuna 2. ožujka 2005. godine, kada se iznosio 7,5064 kune. Na danas utvrđenoj tečajnoj listi HNB-a, koja se primjenjuje od sutra, srednji tečaj eura iznosi 7,504448 kuna. Kuna je oslabila i prema švicarskom franku za 0,16 posto, prema američkom dolaru za 1,36 posto, a prema britanskoj funti za 0,86 posto. Tako srednji tečaj franka na danas utvrđenoj tečajnoj listi HNB-a iznosi 6,221562 kune, dolara 5,500988 kuna te funte 8,650661 kunu. Na međunarodnim valutnim tržištima pak euro je tijekom dana pao za 1 posto prema dolaru i jenu, jer ulagači nemaju povjerenja u nalaženje rješenja za grčku dužničku krizu.
5. Usporedni tečajevi poslovnih banaka primjenjivi 20. rujna
a) Prodajni tečaj za efektivu i čekove
Država, valuta EURO SAD V. Brit. Švicarska Banka EUR 1 USD 1 GBP 1 CHF 1 Zagrebačka banka 7,5600 5,6648 8,8560 6,4364 OTP Banka Hrvatska 7,5634 5,6357 8,8142 6,3649 Štedbanka 7,5852 5,6935 8,8180 6,3419 Partner banka 7,5750 5,6996 8,8154 6,4104 Erste&Steiermarkische 7,5620 5,6640 8,8820 6,4060 Hrvatska poštanska banka 7,5700 5,7172 8,9555 6,4911 Centar banka 7,5945 5,6935 8,8669 6,4082 Splitska banka 7,5500 5,6543 8,8459 6,4059 Podravska banka 7,6815 5,7219 8,8621 6,3888 Istarska kreditna banka 7,5650 5,6750 8,7025 6,4131 Karlovačka banka 7,5750 5,6990 8,9620 6,4455 Croatia banka 7,5772 5,6495 8,8210 6,3721 Credo banka 7,6395 5,6660 8,9101 6,3335 Volksbank 7,5850 5,6660 8,9102 6,4393 Hypo Group Alpe-Adria 7,5600 5,7042 8,8762 6,4152 Fina 7,5200 5,7172 8,9555 6,4911 Privredna banka 7,5650 5,7411 8,8484 6,4410
b) Prodajni tečaj za devize
Država, valuta EURO SAD V. Brit. Švicarska Banka EUR 1 USD 1 GBP 1 CHF 1 HNB 7,5269 5,5174 8,6766 6,2402 Zagrebačka banka 7,5500 5,5870 8,7463 6,3799 OTP Banka Hrvatska 7,5500 5,6082 8,7538 6,3338 Štedbanka 7,5550 5,6260 8,7307 6,2791 Partner banka 7,5650 5,6506 8,7784 6,3722 Erste&Steiermarkische 7,5500 5,6325 8,8326 6,3707 Hrvatska poštanska banka 7,5600 5,6550 8,8669 6,4268 Centar banka 7,5644 5,6660 8,8236 6,3771 Splitska banka 7,5400 5,5884 8,7426 6,3249 Podravska banka 7,6808 5,6219 8,8221 6,3588 Istarska kreditna banka 7,5550 5,6300 8,7025 6,3833 Karlovačka banka 7,5590 5,6590 8,8834 6,3889 Croatia banka 7,5659 5,6110 8,7605 6,3347 Credo banka 7,5945 5,6110 8,8236 6,2962 Volksbank 7,5650 5,6385 8,8669 6,4082 Hypo Group Alpe-Adria 7,5500 5,6041 8,7761 6,3151 Fina 7,5100 5,6550 8,8669 6,4268 Privredna banka 7,5550 5,6286 8,7608 6,3773
c) Kupovni tečaj za devize
Država, valuta EURO SAD V. Brit. Švicarska Banka EUR 1 USD 1 GBP 1 CHF 1 HNB 7,4819 5,4844 8,6247 6,2028 Zagrebačka banka 7,4500 5,3981 8,4504 6,0761 OTP Banka Hrvatska 7,4375 5,3829 8,4950 6,0915 Štedbanka 7,4416 5,4009 8,3814 6,0279 Partner banka 7,4550 5,3500 8,4526 6,0735 Erste&Steiermarkische 7,4500 5,3685 8,4186 6,0721 Hrvatska poštanska banka 7,4600 5,3634 8,4343 6,0162 Centar banka 7,4669 5,4184 8,4949 6,1593 Splitska banka 7,4400 5,4015 8,4673 6,1380 Podravska banka 7,4600 5,4126 8,4924 6,1629 Istarska kreditna banka 7,4500 5,3650 8,5036 6,0750 Karlovačka banka 7,4400 5,3500 8,4132 6,0507 Croatia banka 7,4601 5,3887 8,5286 6,1108 Credo banka 7,4143 5,3909 8,4776 6,1469 Volksbank 7,4650 5,3910 8,4776 6,1593 Hypo Group Alpe-Adria 7,4500 5,4039 8,4759 6,1149 Fina 7,4600 5,3634 8,4343 6,0162 Privredna banka 7,4550 5,3540 8,5019 6,0662
d) Kupovni tečaj za efektivu i čekove
Država, valuta EURO SAD V. Brit. Švicarska Banka EUR 1 USD 1 GBP 1 CHF 1 Zagrebačka banka 7,4350 5,3441 8,3660 6,0154 OTP Banka Hrvatska 7,4256 5,3499 8,4088 6,0480 Štedbanka 7,4119 5,3469 8,2976 5,9676 Partner banka 7,4450 5,3111 8,4144 6,0376 Erste&Steiermarkische 7,4400 5,3470 8,3760 6,0470 Hrvatska poštanska banka 7,4400 5,2830 8,3078 5,8959 Centar banka 7,4519 5,3359 8,4776 6,0971 Splitska banka 7,4300 5,3521 8,3640 6,0819 Podravska banka 7,4450 5,3426 8,4024 6,1129 Istarska kreditna banka 7,4400 5,3350 8,4862 6,0411 Karlovačka banka 7,4300 5,3000 8,3345 5,9942 Croatia banka 7,4489 5,3557 8,4681 6,0734 Credo banka 7,3693 5,3359 8,3911 6,1095 Volksbank 7,4450 5,3635 8,4344 6,1282 Hypo Group Alpe-Adria 7,4400 5,3038 8,3758 6,0148 Fina 7,4400 5,2830 8,3078 5,8959 Privredna banka 7,4450 5,3005 8,4169 6,0055
6. HNB prodao 180,5 milijuna eura
Hrvatska narodna banka danas je intervenirala na deviznom tržištu, prodajom 180,5 milijuna eura po prosječnom tečaju od 7,499102 kune za euro, priopćeno je iz HNB-a.
Pored toga, radi sterilizacije viška likvidnosti u bankovnom sustavu i smanjivanja deprecijacijskog pritiska na tečaj kune u odnosu na euro, za sutra je sazvana izvanredna sjednica Savjeta HNB-a na kojoj će se odlučivati o promjeni stope obvezne pričuve banaka, najavljeno je iz središnje banke.
Današnjom intervencijom, inače drugom u ovoj godini, HNB je 'povukao' više od 1,35 milijardi kuna, čime se nastoji utjecati na ublažavanje jačanja tečaja eura.
Naime, tečaj eura raste u posljednje vrijeme.
Kuna je na danas utvrđenoj tečajnoj listi Hrvatske narodne banke u odnosu na tečajnicu od petka oslabila prema svim značajnijim inozemnim valutama, prema euru oslabila je za 0,11 posto, a srednji tečaj eura na tečajnici HNB-a, nakon više od šest godina, prešao je razinu od 7,5 kuna.
Zadnju je put srednji tečaj eura na tečajnoj listi HNB-a bio iznad 7,5 kuna 2. ožujka 2005. godine.
Današnja intervencija druga je intervencija hrvatske središnje banke na deviznom tržištu ove godine. Prva je bila 25. srpnja kada je HNB prodao 238,9 milijuna eura po prosječnom tečaju od 7,465038 kuna za jedan euro.
7. Hanfa oduzela odobrenje za rad To One Brokerima
Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (HANFA) oduzela je odobrenje za rad investicijskom društvu To One Brokeri, te ono u sljedećih šest mjeseci neće moći zatražiti ponovno izdavanje tog odobrenja, priopćila je danas HANFA.
Uprava Agencije, na svojoj sjednici od 15. rujna, oduzela je odobrenje za rad toj brokerskoj tvrtki jer je u svojim nadzorima utvrdila da je odobrenje za rad društvu izdano na temelju neistinitih podataka, da je ono prestalo ispunjavati uvjete pod kojima mu je odobrenje za rad izdano, da krši odredbe o pravovremenom i točnom izvještavanju Agencije više od 2 puta u razdoblju od 3 godine ili na drugi način onemogućava nadzor Agencije nad svojim poslovanjem te da sustavno i teško krši organizacijske, tehničke, kadrovske ili druge uvjete za pružanje investicijskih usluga i obavljanje investicijskih aktivnosti propisane člancima 36. do 43. Zakona o tržištu kapitala.
To One Brokeri moraju u roku od 15 dana Agenciji dostaviti dokaz da su o oduzimanju odobrenja obaviješteni svi klijenti, da su otkazane pozicije registracije na računima klijenata kod Središnjeg klirinškog depozitarnog društva (SKDD), da su zatvoreni posebni računi za sredstva klijenata i izvršeni ili opozvani njihovi nalozi, kao i da je pokrenut postupak brisanja djelatnosti iz sudskog registra.
Iz tog investicijskog društva sutra će se očitovati o ovom rješenju HANFE, doznaje Hina.
8. PBZ analize: gospodarski rast ove godine 0,7 posto
Analitičari Privredne banke Zagreb smanjili su svoju ocjenu rasta hrvatskog gospodarstva za 2011. godinu s dosadašnjih 1,0 posto na 0,7 posto, a njihova je trenutno očekivanje da će naredna godina donijeti gospodarski rast od oko 1,5 posto uz naglašene rizike da taj rast bude i manji.
U PBZ tjednim analizama napominju da ih je na tu reviziju ocjene rasta za ovu godinu navela kombinacija kretanja u domaćem gospodarstvu i očekivano usporavanje u Europskoj uniji, koje će se s određenim vremenskim pomakom odraziti na hrvatsko gospodarstvo.
Pritom navode kako u prošlotjednoj Interim forecast publikaciji Europska komisija upozorava na usporavanje gospodarskog rasta u EU. Nakon što je u prvom kvartalu ove godine zabilježen snažan rast BDP-a, drugi je kvartal donio usporavanje. Pogoršanje krize javnog duga i napeta situacija na financijskim tržištima dodatno su pogoršali izglede za nastavak oporavka. Komisija za drugu polovicu godine očekuje usporavanje rasta koje će prema kraju godine dovesti do gospodarske stagnacije.
Prema novim procjenama EU27 u ovoj bi godini trebala zabilježiti rast od 1,7 posto, a euro zona od 1,6 posto.
"Razočaravajuća prva polovica godine koja je završila 'pozitivnom' nulom na računu hrvatskog gospodarskog oporavka te šaroliki visokofrekventni pokazatelji za ljetne mjesece (rast trgovine na malo i industrijske proizvodnje od svega 1 posto u srpnju, obećavajući rast robnog izvoza od 4,6 posto nakon dva uzastopna mjeseca pada, daljnji pad uvoza od 4,7 posto te nastavak negativnih kretanja u građevini) u kombinaciji s navedenim očekivanim usporavanjem u EU, naveli su nas na reviziju ocjene rasta za 2011. godinu s dosadašnjih 1,0 na 0,7 posto", navode analitičari PBZ-a.
Iako očekuju da će treći kvartal donijeti prvu stopu rasta izvan granica statističke greške, kretanja u okruženju navode ih na očekivanje ponovnog usporavanja u posljednjem ovogodišnjem kvartalu.
Prelijevanje globalnog i posebno europskog gospodarskog usporavanja na hrvatsko gospodarstvo neminovno je iako očekujemo da će se odvijati uz određeni vremenski pomak, napominju.
Ekonomska situacija našeg najznačanijeg trgovinskog parnera Italije, ali i usporavanje drugih europskih tržišta nije nimalo obećavajuća i u kombinaciji s vrlo niskom domaćom potražnjom (visoka nezaposlenost, nužnost strukturnih reformi koje u kratkom roku mogu negativno djelovati na rast) ne daje nam puno optimizma niti za kretanja u 2012. godini, ocjenjuje Ivana Jović.
Trenutno očekivanje analitičara PBZ-a je da će naredna godina donijeti gospodarski rast od oko 1,5 posto uz naglašene rizike da taj rast bude i manji.
Dodaju kako je činjenica i da će kalendarski kasni parlamentarni izbori pomaknuti proračunski proces što stvara dodatnu neizvjesnost u pogledu očekivanih fiskalnih kretanja u narednoj godini što je posebno važno pitanje na koje se referiraju rejting agencije.
Uglavnom, očekuje nas gospodarski zahtjevna godina s rizikom niza vanjskih i unutarnjih šokova poput procesa prilagodbe predstojećem pristupanju zajedničkom tržištu EU, zaključuju Ivana Jović.
copyright © Hina
Financijski servis
HINA
Marulićev trg 16, Zagreb
Tel. uredništva: 01/4808-685
Telefaks: 01/4808-821