Rast kredita poduzećima od oko 9 posto godišnje (između lipnja 2010. i lipnja 2011.) vrlo je dinamičan, među najvećima u Europi, te pomalo začuđuje s obzirom na stagnaciju ekonomije i brzi rast kredita državi, ocijenio je direktor HUB-a Zoran Bohaček.
Takav trend pokazuje da su banke voljne preuzeti sve više rizika pri kreditiranju tvrtki, a na to povoljno utječe približavanje Hrvatske EU-u, što pomaže dugoročnoj stabilnosti, smatra Bohaček.
Krediti stanovništvu uglavnom stagniraju, što je jasna posljedica krize, dok depoziti rastu. Kod poduzeća je obrnuto - uslijed rasta nelikvidnosti depoziti se smanjuju, a krediti rastu.
Oporavlja se i profitabilnost banaka tako da je rast dobiti u prvoj polovici godine iznosio 14,4 posto, što je u skladu s rastom dobiti vodećih kompanija iz sastava indeksa CROBEX. No, ukupna dobit bankarskog sektora u prvih šest mjeseci od 2,1 milijarde kuna još uvijek je manja od dobiti same Ine, koja je iznosila 2,5 milijardi kuna.
Takav rast profitabilnosti i dalje je unutar kriznih gabarita, tvrdi Bohaček, jer je povrat na kapital još uvijek ispod praga od 10 posto, malo iznad prinosa na dugoročnu kunsku obveznicu od 6,6 posto.
Trend pada dobiti banaka zaustavljen je i preokrenut prvenstveno zahvaljujući bržem smanjenju pasivnih nego aktivnih kamatnih stopa, a dio uspjeha banke mogu pripisati i troškovnoj efikasnosti, jer omjer troškova i dohotka od 48 posto predstavlja dobar rezultat i u međunarodnim okvirima.
Pozitivni pomaci otvaraju prostor za daljnje smanjenje kamatnih stopa koje su u padu još od trećeg kvartala 2009. godine, no povećani troškovi formiranja rezervacija za gubitke (rast od 29 posto u donosu na prvo tromjesečje 2010.) još uvijek onemogućuju hrabrije natjecanje u snižavanju kamatnih stopa. Međutim, upravo u tom segmentu su najveće rezerve za rast dobiti i smanjenje kamata, napominje Bohaček.
Kapitalna adekvatnost hrvatskih banaka je oko 18 posto, što je među najvišim u Europi, tako da hrvatske banke imaju dovoljno kapitala za podnošenje krize koja bi bila i jača od aktualne.
Kvaliteta plasmana je oko prosjeka usporedivih zemalja (baltičke zemlje, susjedi, nove članice EU) a loši plasmani i dalje rastu (sa 7,9 posto na 8,3 posto u prvom kvartalu ove godine) no njihov se rast ipak usporava.