Premijerka Jadranka Kosor izvijestila je na današnjoj sjednici Vlade da je u drugom ovogodišnjem tromjesečju BDP porastao po stopi od 0,8 posto.
Osam makroekonomista, koji su sudjelovali u anketi Hine, procjenjivalo je u prosjeku da je u tom tromjesečju hrvatsko gospodarstvo ojačalo 1,1 posto, nakon što je u prvom tromjesečju palo za 0,8 posto.
Svi anketirani očekivali su rast gospodarstva, i to u rasponu od 0,5 do 1,4 posto.
Službene podatke o BDP-u Državni zavod za statistiku trebao bi objaviti u petak, u 11 sati.
„Rast BDP-a u drugom tromjesečju ove godine uglavnom je ostvaren na baznom efektu industrijske proizvodnje te pozitivnom utjecaju kasnijeg termina Uskrsa, zbog čega se blagdanska potrošnja prelila iz prvoga u drugi kvartal. Očito je da dobro protječe i turistička sezona, barem što se tiče fizičkih pokazatelja, jer se njezin financijski učinak još ne može procijeniti“, kaže Hrvoje Stojić, voditelj odjela Ekonomskih istraživanja Hypo Alpe Adria banke.
Stojić i nije očekivao značajan rast BDP-a u drugom tromjesečju zbog relativno skromnog porasta prometa u trgovini na malo u lipnju. Naime, u lipnju je potrošnja realno porasla za 1 posto, kao i u prethodnome mjesecu, i također je bila niža od procjena makroekonomista, koji su očekivali njezin rast od 1,4 posto.
U trećem ovogodišnjem tromjesečju Stojić očekuje nešto veću stopu rasta BDP-a, između 1,5 i 2,0 posto u odnosu na isti lanjski kvartal, i to ponajviše zbog turističkih rezultata i obnavljanja zaliha industrijskih proizvođača.
„Moguće je da će u trećem kvartalu na BDP-u biti vidljiv i utjecaj nekih infrastrukturnih projekata koji se obično dinamiziraju u izbornoj godini, a moguća je i nešto življa kreditna aktivnost“, smatra Stojić.
Ovaj rast BDP-a znači da je, nakon više od dvije godine, gospodarstvo izašlo iz recesije. Osim blagog, 0,3-postotnog rasta u trećem lanjskom tromjesečju, BDP je neprestano slabio od prvog kvartala 2009. godine.
No domaći statistički podaci, ali i usporavanje rasta europskih gospodarstava, najvažnijih izvoznih tržišta Hrvatske, najavljuju spori oporavak. Dio je makroekonomista stoga snizio procjene rasta BDP-a u ovoj godini.
Prije tri mjeseca osam makroekonomista procjenjivalo je u prosjeku da će BDP u 2011. godini porasti 1,2 posto, dok sada očekuju rast od 1,1 posto. Pritom se njihove procjene kreću u rasponu od 1 do 1,3 posto, dok su se prije tri mjeseca kretale između 1 i 1,6 posto.
„Manja od očekivanja stopa rasta BDP-a u drugom ovogodišnjem tromjesečju samo potvrđuje naša očekivanja o gospodarskom rastu na razini cijele godine ispod 1 posto“, napominje Stojić.
Najveća nepoznanica su gospodarska kretanja u četvrtom tromjesečju, ističe.
„Naime, već krajem drugog tromjesečja u Europi smo vidjeli značajno slabljenje potražnje, što bi moglo odgoditi oporavak domaće industrijske proizvodnje ili bi ona mogla zabilježiti tek mršavi rast. Ujedno, u izbornoj godini zamiru privatne investicije, jer investitori zbog neizvjesnosti u pogledu ekonomskih politika za sljedeće četverogodišnje razdoblje čekaju ishod izbora“, kaže Stojić.
Kako napominje, zabrinjava i fiskalna kriza koja se s periferije eurozone polako širi i na glavne članice, pa su trenutačno tržišta novca u stresnom stanju. Zbog toga je, kaže Stojić, problem doći do potrebnog novca po prihvatljivoj cijeni, što također utječe na procjene ukupnog godišnjeg gospodarskog rasta.