Misu zadušnicu predvodio je don Ivica Boras, koji je istaknuo kako su žrtve "vjerovale u dobro, a doživjeli su zlo". Pozvao je vjernike na oprost, ali i da ne zaborave na žrtve koje su stradale samo zbog toga što su bili pripadnici drugog naroda i druge vjere.
Na spomen obilježje u Grabovici vijence su položila brojna izaslanstva hrvatskih političkih i vojnih dužnosnika kao i predstavnici stradalničkih udruga.
Predsjednik Udruge obitelji poginulih Grabovica 1993. Ivica Drežnjak pozvao je na kažnjavanje najodgovornijih, prije svih generala Armije BiH Sefera Halilovića koji je vodio operaciju tijekom koje je počinjen masakr u Grabovici.
"Ova zemlja natopljena krvlju naših mučenika Hrvatica i Hrvata vapi za pravičnom kaznom za počinitelje i upravo je to, uz dostojno obilježavanje spomena na naše pobijene, zadaća i nas iz Grabovice, ali još više i mnogih među vama koji ste danas ovdje“, rekao je Drežnjak.
Supredsjedatelj doma naroda parlamenta BiH i predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović u pisanoj je poruci pozvao Hrvate da čuvaju uspomenu na Grabovicu.
„Ostaje nam da svaki put bar za obljetnicu, ako ne i češće, budemo u Grabovici i pošaljemo poruku da sve do onog trenutka dok se uistinu i ne otkrije pravi zločinac ovih zlodjela, te dok se ne zadovolji ona osnovna ljudska potreba za pravdom, mi trebamo slati takve poruke“, navodi se u Čovićevoj poruci.
U pokolju u Grabovici u noći s 8. na 9. rujna 1993., tijekom vojne operacije Neretva 93, pobijeno je 33. hrvatskih civila u dobi od četiri do 87 godina. Tijela brojnih ubijenih još uvijek nisu pronađena. Sumnja se da su spaljivana i bacana u Neretvu.
Za zločin u Grabovici do sada su osuđena petorica pripadnika Armije BiH. Halilović je pravomoćno oslobođen optužaba pred Sudom u Haagu, no državno odvjetništvo BiH ponovno istražuje taj slučaj a među osumnjičenima je i ovaj umirovljeni general Armije BiH.