"Ta je izložba dokaz bogatoga likovnog života grada Zagreba", rekla je zamjenica zagrebačkog gradonačelnika Jelena Pavičić Vukičević otvarajući izložbu. Osvrnuvši se na bogatu kulturnu ponudu grada Zagreba, naglasila je kako se Grad Zagreb ponosi ne samo aktivnostima Umjetničke galerije, već i politikom svih zagrebačkih kulturnih institucija. "Vjerujem da će ova kulturna jesen biti doista bogata", dodala je.
Na izložbi je predstavljeno 101 Kaštelančićevo djelo u vlasništvu dijelom obiteljske zbirke u Zagrebu i Podstrani te više galerija i muzeja u Zagrebu, Splitu, Zadru, Šibeniku i drugdje, kao i mnogih privatnih kolekcionara.
"Ime Ante Kaštelančića nije nepoznato hrvatskoj javnosti. No, neovisno o njegovoj prisutnosti na hrvatskoj kulturnoj sceni, šira javnost nije upoznata s opusom tog umjetnika", rekao je u uvodnom govoru ravnatelj Umjetničke galerije Radovan Vuković, pojasnivši da je upravo upoznati širu javnost s opusom tog izrazito važnog umjetnika i svrha te izložbe.
"Riječ je o umjetniku koji je ostavio bitan pečat i koji je obilježio hrvatsku kulturnu scenu onog vremena", kazao je Vuković te naglasio kako je Kaštelančić svojim opusom popunio prazninu između dvojice važnih hrvatskih slikara, Ignjata Joba i Ede Murtića.
Uz autorovu karakterističnu temu jedara, izložba obuhvaća i sve druge umjetnikove teme - krajolike, mrtve prirode, aktove, portrete, složene kronološki ali i prema manjim tematskim cjelinama, a proteže se od 1934. do 1989. Metaforički ju otvaraju i zatvaraju dva portreta - "Autoportret" mladog Kaštelančića iz 1941., te nedovršeni "Autoportret" iz 1989., pred kojim je, po riječima više kustosice Galerije umjetnina Split i autorice izložbe Iris Slade, navodno i preminuo.
Tu su i umjetnikova antologijska djela - "Žrnovnica u Dalmaciji" iz 1938., "Materinstvo" iz 1954., "Moj otac Luka" iz 1939. te njegova najpoznatija mrtva priroda "Mrtva priroda - Lubenica" iz 1942., u vlasništvu Moderne galerije u Zagrebu.
Govoreći o Kaštelančiću, Slade je naglasila mediteransku komponentu snažno prisutnu u umjetnikovu opusu, za čije je ranije razdoblje karakteristična prepoznatljivost motiva slikanih brzim, gipkim i raznovrsnim potezima, dok kasnijom, "statičnom" fazom njegova slikarstva dominiraju masivni, snažni, graditeljski potezi.
Ta dugo pripremana izložba prvo je veće predstavljanje Kaštelančićeva djela od 1986., priređeno uz stotu obljetnicu umjetnikova rođenja, a rezultat je suradnje s Galerijom umjetnina iz Splita, gdje je postavljena u ovogodišnjem lipnju, te Općinom Podstrana, a uz potporu Ministarstva kulture, Grada Zagreba i Grada Splita.
Ante Kaštelančić (1911. - 1989.) slikarstvo je počeo učiti kod Emanuela Vidovića. Školovanje je nastavio u Muenchenu od 1926. do 1930., a diplomirao je 1935. na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu u klasi Ljube Babića. Osnovao je katedru za likovne umjetnosti na splitskoj Pedagoškoj akademiji gdje je bio redoviti profesor od 1947. do 1977.
Izložba je otvorena do 9. listopada.