Marulićev trg 16, HR-10000 Zagreb; Tel: 01/4808-685; Fax: 01/4808-821;
E-mail: Zoran.Popijac@hina.hr
FINANCIJSKI SERVIS
05. rujna 2011.
SADRŽAJ:
1. Izvješće s Tržišta novca Zagreb
2. Izvješće s hrvatskog tržišta kapitala
3. Izvješća sa svjetskih tržišta
4. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke
5. Usporedni tečajevi poslovnih banaka
6. Stojić: ove godine rast BDP-a svega 0,6 posto
7. HAC prošli vikend naplatio 17,33 milijuna kuna cestarine
8. Dalekovodu posao u Sloveniji od 34,2 mln eura
9. Vidoševiću peti mandat na čelu HGK
1. Izvješće s Tržišta novca Zagreb
Datum Potražnja u kunama Ponuda u kunama Promet u kunama Prosječna kamata (%) 05. 09. 152.000.000 132.000.000 52.000.000 1,11
Analiza trgovanja na Tržištu novca
Promet Promet u kunama Kamatna stopa (%) prekonoćni 35.100.000 0,59 1 tjedan 3.000.000 1,70 2 tjedna 10.000.000 2,00 1 mjesec 3.900.000 3,07 Ukupno 52.000.000 0,11
Izvor: Tržište novca Zagreb
Na Tržištu novca danas su i potražnja i ponuda porasle za više od 20 posto, a uz prekonoćne tražile su se i ročne pozajmice.
Potražnja je danas dosegnula 152 milijuna kuna, što je 20,63 posto više nego u petak. Istodobno, ponuda je skočila 24,5 posto, na 132 milijuna kuna.
Najviše je odobreno prekonoćnih pozajmica, 35,1 milijun kuna, i to po prosječnoj kamatnoj stopi od 0,59 posto, što je 0,04 postotna boda manje nego u petak. Plasirano je i 10 milijuna kuna pozajmica na rok od 2 tjedna, uz kamatu od 2 posto.
Također, ugovoreno je i 3,9 milijuna kuna pozajmica na rok od mjesec dana, uz kamatnu stopu od 3,07 posto.
Na rok od tjedan dana, pak, plasirano je 3 milijuna kuna, po cijeni od 1,7 posto.
Ukupni promet na Tržištu novca danas je dosegnuo 52 milijuna kuna, a prosječna kamatna stopa porasla je s u petak zabilježenih 0,77 na 1,11 posto.
"Početak radnog tjedna na Tržištu novca Zagreb započeo je povećanom ponudom, ali i potražnjom za kunama. Ugovarale su se pozajmice s različitim rokovima dospijeća. Kao i prethodnih dana, ponuda kuna nije iskorištena u potpunosti zbog limita sudionika. Prosječna dnevna kamatna stopa porasla je na 1,11 posto zbog ugovoreni ročnih plasmana", navodi se u priopćenju s Tržišta novca.
2. Izvješće s hrvatskog tržišta kapitala
ZSE: Crobex pao ispod 2.000 bodova
Redovan promet Zagrebačke burze danas je iznosio 17,3 milijuna kuna, a vrijednost dioničkog indeksa Crobexa pala je za 1,76 posto, pa se Crobex ponovno spustio ispod psihološke razine od 2.000 bodova.
Nakon što je početkom prošloga tjedna Crobex uspio preskočiti 2.000 bodova, danas je ponovno pao ispod te razine i trgovanje završava na 1.976,85 bodova. Vrijednost Crobexa10 pala je za 1,67 posto, na 1.078,86 bodova.
Među dionicama tri su danas imale promete iznad milijun kuna, od kojih najveći od 8,6 milijuna kuna dionica HT-a. Cijena dionice HT-a pala je za 0,79 posto, na 251 kunu.
Dionica Petrokemije ostvarila je promet od 2,2 milijuna kuna, a cijena joj je smanjena za 3,95 posto, na 170 kuna.
Pad cijene od 5,05 posto, na 47 kuna, zabilježila je dionica Zagrebačke banke ostvarivši nešto malo više od milijun kuna prometa.
Promet dionicom Belja iznosio je 561,1 tisuću kuna, a cijena te dionice je pala za 4,48 posto.
I većina ostalih trgovanijih dionica bilježi pad cijene, primjerice dionica AD Plastika pad za 1,85 posto, Dalekovoda za 2,70 posto, Ingre za 2,99 posto, povlaštena dionica Adris grupe za 3,52 posto, Instituta IGH za 4,84 posto, itd.
Dionica Najniža Najviša Zadnja Promet Promjena Službeno Tržište ADPL-R-A 106,00 108,49 106,00 429.481,48 -1,85% ATGR-R-A 605,05 618,00 605,05 34.267,74 -0,86% DLKV-R-A 182,17 190,50 182,17 365.107,17 -2,70% HT-R-A 250,00 253,75 251,00 8.687.372,26 -0,79% IGH-R-A 1.191,01 1.226,32 1.200,00 245.893,61 -4,84% INGR-R-A 11,88 12,19 11,99 401.300,90 -2,99% ISTT-R-A 225,00 237,90 225,00 79.233,31 -2,60% KOEI-R-A 546,31 559,00 547,00 182.947,95 -2,15% MGMA-R-A 5,01 5,10 5,01 11.650,20 -9,24% OPTE-R-A 32,50 32,50 32,50 812,50 -6,88% PODR-R-A 275,01 279,00 275,02 43.621,49 -3,12% PTKM-R-A 169,00 175,88 170,00 2.227.566,97 -3,95% ULPL-R-A 471,05 486,16 471,05 191.380,27 -3,14% VIRO-R-A 420,02 425,06 420,02 39.238,40 -1,23% Redovno Tržište ADRS-P-A 215,58 220,00 215,74 396.475,54 -3,52% ATPL-R-A 505,28 518,88 508,00 345.011,19 -2,68% BLJE-R-A 78,00 80,10 78,33 561.139,81 -4,48% BLSC-R-A 690,01 690,01 690,01 10.350,15 0,00% CEBA-P-A 243,10 243,10 243,10 59.559,50 -1,98% CKML-R-A 3.608,00 3.608,00 3.608,00 25.256,00 0,06% DDJH-R-A 57,50 58,20 57,50 325.540,64 -1,29% DIOK-R-A 50,00 51,00 50,00 35.288,54 -1,96% ERNT-R-A 1.180,00 1.206,99 1.185,00 395.362,82 -2,07% FRNK-R-A 781,00 784,02 781,00 13.298,12 -10,74% HDEL-R-A 106,07 110,30 106,07 37.170,86 -6,19% IMZV-R-A 100,00 100,00 100,00 19.800,00 -3,85% JDOS-R-A 2.870,00 2.870,00 2.870,00 68.880,00 6,30% JDPL-R-A 108,00 110,43 108,00 13.130,31 -4,42% JDTC-R-A 90,00 90,00 90,00 5.760,00 -0,03% JNAF-R-A 2.612,00 2.673,07 2.620,00 95.050,25 -2,60% KABA-R-A 80,00 80,00 80,00 17.600,00 0,00% KNZM-R-A 176,57 179,99 179,99 96.860,15 -0,28% KODT-P-A 1.145,00 1.148,06 1.145,00 2.293,06 -1,04% KODT-R-A 1.190,00 1.205,00 1.200,00 57.552,00 -0,41% KORF-R-A 62,26 63,90 63,90 21.512,96 -0,16% KRAS-R-A 470,00 480,00 480,00 49.830,00 -0,21% KSST-R-A 2.430,01 2.506,00 2.430,01 12.380,02 -5,34% LEDO-R-A 5.500,00 5.500,00 5.500,00 11.000,00 -1,79% LKPC-R-A 837,01 845,00 839,00 95.777,26 -3,34% LKRI-R-A 146,01 151,50 148,00 80.996,89 -3,27% LRH-R-A 1.741,00 1.741,00 1.741,00 15.669,00 -7,83% LURA-R-A 655,05 655,05 655,05 32.752,50 -3,67% LVCV-R-A 160,51 160,51 160,51 2.247,14 0,00% MAIS-R-A 56,35 59,00 57,00 2.781,70 -5,00% PBZ-R-A 540,00 540,02 540,00 17.820,24 0,00% PDBA-R-A 500,00 500,00 500,00 2.000,00 -0,03% PKMI-R-A 520,00 520,00 520,00 2.080,00 0,00% QUNE-R-A 32,99 32,99 32,99 989,70 -15,06% RIVP-R-A 11,00 11,84 11,05 153.502,36 0,45% SLDM-R-A 25,50 25,50 25,50 3.825,00 10,87% SUNH-R-A 33,40 35,00 33,40 303,80 0,00% THNK-R-A 1.160,00 1.170,37 1.170,00 35.002,41 -0,03% TISK-R-A 159,00 164,90 159,00 34.830,49 -2,76% TKPR-R-A 380,05 380,05 380,05 3.800,50 8,59% TNPL-R-A 1.100,01 1.101,00 1.100,01 4.403,01 -3,63% VDKT-R-A 180,00 184,98 180,00 73.471,30 -2,82% VLEN-R-B 9,50 9,50 9,50 8.863,50 -5,00% VPIK-R-A 67,75 69,10 68,05 94.961,77 -2,79% ZABA-R-A 47,00 49,50 47,00 1.021.224,97 -5,05% ZVCV-R-A 102,01 102,01 102,01 10.201,00 -7,26% MTP PRFC-R-A 14,00 14,05 14,00 2.805,00 -0,43% Ukupan promet 17.316.285,71
Izvor: Zagrebačka burza
Vrijednosti mirovinskih fondova
Vrijednost indeksa Mirex, prosječne vagane vrijednosti četiri obvezna mirovinska fonda, u petak je u odnosu na prethodni dan bila niža 0,2 posto i iznosila 159,0545 bodova, prema podacima HANFA-e.
Posljedica je to pada vrijednosti svih obveznih mirovinskih fondova. U navećoj se mjeri snizila vrijednost fonda Erste Plavog, za 0,44 posto na na 159,8248 bodova. Vrijednosti Raiffeisen fonda i fonda PBZ Croatia osiguranja smanjile su se za 0,18 posto, na 158,7959 bodova, odnosno na 151,0003 boda. Fond AZ bilježio je pad vrijednosti od 0,14 posto, na 162,3583 boda.
Mirovinski fond Vrijednost na dan Vrijednost na dan promjena % 01.09. 02.09. Mirex 159,3724 159,0545 -0,20 AZ OMF* 162,5895 162,3583 -0,14 Erste Plavi OMF. 160,5306 159,8248 -0,44 PBZ Croatia osig.OMF 151,2793 151,0003 -0,18 Raiffeisen OMF 159,0842 158,7959 -0,18 AZ benefit DMF** 168,5026 168,6262 0,07 AZ profit DMF 198,0931 197,5308 -0,28 Croatia osiguranje DMF 121,4812 121,1961 -0,23 Erste Plavi Expert DMF 133,7531 132,8976 -0,64 Erste Plavi Protect DMF 134,6075 134,7774 0,13 Raiffeisen DMF 153,8261 153,7710 -0,04 AZ Dalekovod ZDMF*** 187,1589 186,6316 -0,28 AZ Hr.kontrola zračne plov. 182,0462 181,5727 -0,26 AZ VIP ZDMF 195,6213 195,0973 -0,27 AZ Zagreb ZDMF 141,1784 140,8002 -0,27 ZDMF cestarski fond 121,0891 121,1118 0,02 Croatia osiguranje ZDMF 106,400 106,1300 -0,25 ZDMF Ericsson N. Tesla 164,0483 164,2206 0,11 ZDMF HEP grupa 110,4658 110,2180 -0,22 ZDMF Hrvatskih autocesta 120,0153 119,7769 -0,20 ZDMF Hr. liječničkog sind. 171,3285 171,5137 0,11 ZDMF Novinar 151,0879 151,2454 0,10 ZDMF Željezničar-Raiffeisen 121,3607 121,3710 0,01 ZDMF Sind. pomoraca Hr. 107,6434 107,4229 -0,20 ZDMF T-HT 136,2127 136,3164 0,08
*obvezni mirovinski fondovi; **otvoreni dobrovoljni mirovinski fondovi; ***zatvoreni dobrovoljni mirovinski fondovi Izvor: HANF-a
3. Izvješća sa svjetskih tržišta
a) Indeksi na svjetskim burzama
Burza / Indeks TRENUTNI ZATVARANJE New York/DJIA 11.240 11.493 Tokyo/Nikkei 8.784 8.950 London/FTSE-100 5.167 5.335 Frankfurt/DAX 30 5.326 5.572
*Izvor REUTERS:
Nakon izvješća o stagnaciji zaposlenosti u SAD-u, na Wall Streetu su ojačale špekulacije o novim poticajnim mjerama američke središnje banke, no pitanje je bi li te mjere znatnije potaknule tržište.
Na početku prošloga tjedna cijene su dionica snažno porasle, zahvaljujući nadi ulagača u nove poticajne monetarne mjere američke središnje banke. No u petak su potonule više od 2 posto, nakon razočaravajućih podataka da je u kolovozu broj zaposlenih ostao nepromijenjen u odnosu na prethodni mjesec, dok se očekivao rast za barem 75.000. Zbog toga je Dow Jones prošloga tjedna oslabio 0,4 posto, na 11.240 bodova, a S&P 500 indeks 0,2 posto, na 1.173 boda, što je već peti tjedni pad tih indeksa u posljednjih šest tjedana. Nasdaq indeks ostao je gotovo nepromijenjen na 2.480 bodova.
Fedove poticajne mjere, ako do njih i dođe, ne smatraju se više eliksirom za tržište kapitala kao što su nekada bile. Prošle su godine u ovo vrijeme očekivanja da će središnja banka pokrenuti drugu rundu kvantitativnog popuštanja monetarne politike potaknule gotovo neprekidan rast cijena dionica od kolovoza do svibnja. S&P indeks tada je porastao oko 30 posto. No u proteklih godinu dana situacija se drastično promijenila. Povjerenje u vlasti pada jer je SAD izgubio vrhunski AAA kreditni rejting, dužnosnici Europske unije nisu riješili dužničku krizu, a gospodarstva slabe. Prema anketi Reutersa, analitičari daju 80 posto šansi da će Fed intervenirati na tržištu državnih obveznica kako bi smanjio kamatne stope. No, pad S&P 500 indeksa u petak za 2,5 posto pokazuje da ulagači ne smatraju to osobito poticajnim.
„Taj je pad posljedica raspoloženja i ono se mora poboljšati. A do tada mislim da nam predstoji duže razdoblje ili pobolijevanja ili pada cijena“, kaže Brian Battle, potpredsjednik u tvrtki Performance Trust Capital Partners.
To znači da će ulagači koji su se nadali smirivanju tržišta, nakon oštrih oscilacija cijena dionica u kolovozu, morati pričekati još neko vrijeme. U fokusu ulagača bit će obraćanje predsjednika SAD-a Baracka Obame Kongresu, u kojemu će predstaviti planove za otvaranje novih radnih mjesta, poticanje rasta gospodarstva i smanjenja proračunskog deficita. No pitanje je hoće li Obama smiriti tržište. Trgovci kažu da se ne sjećaju tako oštrih oscilacija cijena dionica kao u kolovozu, pa čak ni za financijske krize 2008.-2009. godine. „Bavim se ovime 20 godina i nikada trgovanje nije bilo tako iscrpljujuće“, kaže Battle.
Očekuje da će tržište biti hirovito i tijekom rujna sve dok ne bude jasnije u kakvoj je situaciju gospodarstvo i što će čelnici Feda poduzeti na sjednici 20. i 21. rujna.
Europski burzovni indeksi u ponedjeljak su nastavili redati oštre gubitke, predvođene bankovnim sektorom, zbog zabrinutosti da su Sjedinjene Države možda na putu prema novoj recesiji, uz nepopustljive brige u vezi dužničke krize u eurozoni.
Londonski Ftse indeks pao je za 2,35 posto, na 5.167 bodova, frankfurtski DAX za 3,8 posto, na 5.326 bodova, a pariški CAC za 3,5 posto, na 3.037 bodova. Gubitci na europskom tržištu dodatno su produbljeni zbog slabog obujma trgovanja jer danas burze u SAD-u ne rade zbog praznika.
Najveći gubitnik bio je europski bankovni sektor, s prosječnim padom cijena dionica od 5,5 posto. Bankovne dionice dodatno je pogodila vijest da je Američka savezna agencija za financiranje stanogradnje podigla tužbe protiv nekoliko banaka zbog prodaje problematičnih hipotekarnih vrijednosnica. Royal Bank of Scotland Group, protiv koje su podignute tužbe, bila je najveći pojedinačni gubitnik, s oštrim padom cijena dionica od čak 10 posto. Njemački konkurent Deutsche Bank, također na meti američkih tužbi, zabilježio je također oštar pad cijene dionica, od devet posto, zbog čega je bio najveći uteg frankfurtskom indeksu DAX-u.
Lošem ozračju pridonose i zabrinutosti u vezi gospodarskog rasta u Europi. Pritom je na tržištima posebno loše odjeknula vijest o porazu stranke njemačke kancelarke Angele Merkel na regionalnim izborima u nedjelju u saveznoj državi Meklenburg-Zapadna Pomeranija, potpirivši strah u vezi s političkim jedinstvom u Europi u vrijeme dok se pokušava suzbiti dužnička kriza.
"To baš nije dobar početak tjedna. Puno se toga događa u vezi banaka, poglavito u svjetlu niskih stopa rasta i činjenice da se situacija u eurozoni ne poboljšava", kazao je Mike Lenhoff, glavni strateg u Brewin Dolphinu.
Rudarski sektor, čija je izvedba uvelike ovisna o gospodarskom rastu, također se našao među najvećim utezima za europske burzovne indekse, prosječan pad cijena dionica od 2,6 posto.
Indeks Tokijske burze Nikkei oslabio je 1,86 posto, završivši trgovanje na 8.784 boda.
b) Tečajevi najznačajnijih svjetskih valuta
TRENUTNI NAJVIŠI NAJNIŽI Euro/USD* 1,4119 1,4172 1,4106 USD/JPY* 76,81 76,95 76,66 GBP/USD* 1,6138 1,6186 1,6108 USD/CHF* 0,7864 0,7912 0,7838
*Izvor REUTERS:
Euro je u ponedjeljak oslabio prema drugim značajnim svjetskim valutama na međunarodnim tržištima zbog zabrinutosti oko grčkog i talijanskog fiskalnog deficita i sumnji u vezi sposobnosti eurozone da riješi dužničku krizu.
Euro se tako nakratko spustio na 1,4113 dolara, najnižu razinu od sredine kolovoza, no potom se oporavio, te se njime trgovalo po 1,4160 dolara. Dodatno ga je pritisnuo i današnji pad cijena dionica na europskim tržištima.
Jedinstvena europska valuta oslabila je i prema švicarskom franku, i to 0,7 posto, spustivši se na 1,1113 franaka. Potražnju za švicarskom valutom poduprle su tvrdokorne zabrinutosti u vezi gospodarstva eurozone, a privlačnost mu raste i zbog nastavljenog usporavanja američkog gospodarstva. Dolar je pak ostao nepromijenjen u odnosu na jen i njime se trgovalo po 76,82 jena, dok je prema franku blago oslabio, 0,24 posto, kliznuvši na 78,63 centima.
Prošlotjedni prekid misije EU-a i Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) u Grčkoj potaknuo je pitanja u vezi sposobnosti Grčke da ostvari ciljano smanjenje proračunskog manjka koje je uvjet za dobivanje nove tranše zajma. Tržište talijanskih obveznica pritišće pak to što vlada u Rimu nije zasad ispunila obećanja u vezi proračuna.
Analitičari očekuju daljnje slabljenje eura nakon jučerašnjeg oštrog pada podrške kršćanskim demokratima njemačke kancelarke Angele Merkel na regionalnim izborima u Meklenburgu-Zapadnoj Pomeraniji.
"S obzirom na takve vijesti pritisci na daljnje slabljenje eura su i dalje prisutni. A hoće li to značiti spuštanje eura ispod 1,41 dolara, teško je reći", kazao je valutni strateg Richard Falkenhall iz SEB-a u Stockholmu.
Skok franka u proteklih oko tjedan dana potaknuo je očekivanja da će švicarska središnja banka možda morati pokušati novim mjerama oslabiti svoju valutu.
U središtu pozornosti bit će ovog tjedna i zasjedanja značajnih središnjih banaka, poglavito Europske središnje banke (ECB) u četvrtak, s obzirom na snažne naznake posrtanja oporavka globalnog gospodarstva. Tržišta spekuliraju u vezi toga hoće li Europska središnja banka nastaviti s kupovinama talijanskih državnih obveznica, što je bilo izazvalo veliku podijeljenost dužnosnika ECB-a.
c) iznos LIBOR-a (%):
Datum Tip Preko noći dnevna pr. 1 mjesec 3 mjeseca 6 mjeseci 02.09. USLIB 0,14111 -0,006 0,22178 0,33056 0,49039 02.09. EULIB 0,83563 0,033 1,29813 1,48250 1,70700
4. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke primjenjivi 6. rujna
Euro 1 USD 1 GBP 1 JPY 100 CHF 1 XDR 1 7,4766 5,2875 8,5437 6,8826 6,7139 8,3767
Kuna je na danas utvrđenoj tečajnoj listi Hrvatske narodne banke (HNB), u odnosu na tečajnicu s kraja prošlog tjedna, ojačala prema euru za 0,02 posto, a prema švicarskom franku ojačala je za 0,20 posto.
Srednji tečaj eura na tečajnoj listi HNB-a, koja se primjenjuje od sutra, iznosi 7,476657 kuna, a franka 6,713952 kune. Kuna je na danas utvrđenoj tečajnoj listi HNB-a oslabila prema američkom dolaru za 0,73 posto, te prema britanskoj funti za 0,39 posto. Srednji tečaj dolara na tečajnici HNB-a iznosi 5,287593 kune, a funte 8,543774 kune.
5. Usporedni tečajevi poslovnih banaka primjenjivi 6. rujna
a) Prodajni tečaj za efektivu i čekove
Država, valuta EURO SAD V. Brit. Švicarska Banka EUR 1 USD 1 GBP 1 CHF 1 Zagrebačka banka 7,5600 5,4644 8,8011 7,0497 OTP Banka Hrvatska 7,5534 5,4365 8,7411 6,9043 Štedbanka 7,5862 5,5002 8,7425 6,8701 Partner banka 7,5500 5,4759 8,7531 6,9067 Erste&Steiermarkische 7,5520 5,4630 8,8120 6,9260 Hrvatska poštanska banka 7,5500 5,5172 8,7586 7,0395 Centar banka 7,5663 5,4726 8,7573 6,9153 Splitska banka 7,5530 5,4693 8,7894 6,9920 Podravska banka 7,6531 5,5213 8,7857 6,9352 Istarska kreditna banka 7,5550 5,4600 8,5950 6,9220 Karlovačka banka 7,5670 5,5290 8,9338 7,0204 Croatia banka 7,5506 5,4536 8,7343 6,9032 Credo banka 7,6112 5,4462 8,8000 6,8348 Volksbank 7,5700 5,4462 8,7830 6,9154 Hypo Group Alpe-Adria 7,5600 5,5130 8,8220 7,0510 Fina 7,5000 5,5172 8,7586 7,0395 Privredna banka 7,5450 5,5382 8,7599 6,9680
b) Prodajni tečaj za devize
Država, valuta EURO SAD V. Brit. Švicarska Banka EUR 1 USD 1 GBP 1 CHF 1 HNB 7,4990 5,3034 8,5694 7,7340 Zagrebačka banka 7,5500 5,3894 8,6803 6,9891 OTP Banka Hrvatska 7,5340 5,4099 8,6812 6,8706 Štedbanka 7,5560 5,4350 8,6560 6,8021 Partner banka 7,5400 5,4389 8,7075 6,8626 Erste&Steiermarkische 7,5400 5,4322 8,7633 6,8879 Hrvatska poštanska banka 7,5400 5,4250 8,6719 6,9355 Centar banka 7,5364 5,4462 8,7146 6,8818 Splitska banka 7,5430 5,4055 8,6868 6,9037 Podravska banka 7,6523 5,4213 8,7457 6,9052 Istarska kreditna banka 7,5450 5,4250 8,5950 6,8750 Karlovačka banka 7,5500 5,4490 8,8045 6,9188 Croatia banka 7,5394 5,4166 8,6744 6,8630 Credo banka 7,5663 5,3933 8,7146 6,7945 Volksbank 7,5500 5,4198 8,7403 6,8818 Hypo Group Alpe-Adria 7,5500 5,4120 8,7210 6,9500 Fina 7,4900 5,4252 8,6719 6,9355 Privredna banka 7,5350 5,4296 8,6731 6,8990
c) Kupovni tečaj za devize
Država, valuta EURO SAD V. Brit. Švicarska Banka EUR 1 USD 1 GBP 1 CHF 1 HNB 7,4542 5,2717 8,5181 6,6938 Zagrebačka banka 7,4500 5,2072 8,3868 6,5935 OTP Banka Hrvatska 7,4277 5,1926 8,4247 6,6077 Štedbanka 7,4426 5,2176 8,3097 6,5300 Partner banka 7,4300 5,1468 8,4047 6,5632 Erste&Steiermarkische 7,4400 5,1776 8,3527 6,5651 Hrvatska poštanska banka 7,4400 5,1554 8,3301 6,4923 Centar banka 7,4392 5,2082 8,3899 6,6468 Splitska banka 7,4430 5,2144 8,4132 6,6862 Podravska banka 7,4300 5,2189 8,4169 6,6500 Istarska kreditna banka 7,4400 5,1850 8,3985 6,5796 Karlovačka banka 7,4400 5,1800 8,3699 6,5773 Croatia banka 7,4519 5,2135 8,4668 6,6548 Credo banka 7,3869 5,1818 8,3728 6,6333 Volksbank 7,4500 5,1818 8,4156 6,6468 Hypo Group Alpe-Adria 7,4500 5,2120 8,4210 6,6500 Fina 7,4400 5,1554 8,3301 6,4923 Privredna banka 7,4350 5,1648 8,4168 6,5625
d) Kupovni tečaj za efektivu i čekove
Država, valuta EURO SAD V. Brit. Švicarska Banka EUR 1 USD 1 GBP 1 CHF 1 Zagrebačka banka 7,4350 5,1551 8,3029 6,5275 OTP Banka Hrvatska 7,4157 5,1608 8,3391 6,5606 Štedbanka 7,4128 5,1654 8,2266 6,4647 Partner banka 7,4200 5,1089 8,3651 6,5037 Erste&Steiermarkische 7,4300 5,1560 8,3110 6,5380 Hrvatska poštanska banka 7,4200 5,0677 8,2635 6,4794 Centar banka 7,4243 5,1289 8,3728 6,5796 Splitska banka 7,4330 5,1613 8,3106 6,6251 Podravska banka 7,4150 5,1489 8,3269 6,6150 Istarska kreditna banka 7,4300 5,1500 8,3814 6,5326 Karlovačka banka 7,4300 5,1200 8,2729 6,5011 Croatia banka 7,4407 5,1818 8,4070 6,6145 Credo banka 7,3420 5,1289 8,2874 6,5931 Volksbank 7,4300 5,1554 8,3729 6,6132 Hypo Group Alpe-Adria 7,4400 5,1110 8,3200 6,5490 Fina 7,4200 5,0677 8,2635 6,4794 Privredna banka 7,4250 5,1131 8,3326 6,4969
6. Stojić: ove godine rast BDP-a svega 0,6 posto
Hrvatska bi ove godine mogla ostvariti rast BDP-a od svega 0,6 posto, a solidan oporavak gospodarstva očekuje se tek iza 2012. godine, upozorio je danas direktor Odjela za ekonomska istraživanja Hypo Alpe Adria Banke Hrvoje Stojić.
Predstavljajući najnovije analize gospodarskih kretanja, Stojić je ocijenio da je Hrvatska trenutno u fazi "kreni-stani" oporavka jer se u drugom i trećem tromjesečju očekuje blagi rast BDP-a, a u četvrtom kvartalu mogući su stagnacija ili blagi pad BDP-a. Prognoza gospodarskog rasta za 2011. smanjena je ispod 1 posto uslijed slabog oporavka industrijske proizvodnje i investicija, te pogoršanja u vanjskom okruženju, uzrokovanog prvenstveno krizom u eurozoni. Oporavak u Hrvatskoj kaska za drugim zemljama regije zbog toga što je vlast odgađala fiskalnu konsolidaciju a sada se sve više suočava s vanjskim pritiscima. Stojić zato procjenjuje da će rast i u idućoj godini biti nizak, oko 1,5 posto BDP-a, a pravi početak oporavaka, uz rast BDP-a od 2,5 posto, očekuje tek u 2013. godini.
Fiskalni deficit će nakon ovogodišnjih 6 posto BDP-a ostati visok i u idućoj godini, za koju Stojić prognozira deficit iznad 5 posto, kao i nastavak rasta vanjskog duga, zbog zaduživanja javnog sektora, viših kamata i blagog slabljenja kune, sa 105,5 posto BDP-a u ovoj godini na 107,4 posto BDP-a u 2012. Javni dug iznad 70 posto BDP-a do 2014. godine povećava rizik od snižavanja hrvatskog kreditnog rejtinga na ispodinvesticijsku razinu.
Zbog očekivanog fiskalnog stezanja nakon izbora i restrukturiranja državnog sektora, očekuje se daljnji rast nezaposlenosti na 13,7 posto u ovoj godini, te 13,5 posto u idućoj godini. S druge strane, nastavak slabe kupovne moći stanovništva, zamrzavanje rasta fiskalne potrošnje i stabilni tečaj snižavaju procjenu inflacije na 2 posto u ovoj, te 2,5 posto u idućoj godini. Očekivano smanjenje potražnje na EU tržištu moglo bi pak usporiti rast izvoza i dovesti do blagog porasta robnog deficita na 13,8 posto BDP-a, kaže Stojić napomenuvši da naš izvoz dodatno ugrožava fiskalno stezanje najznačajnijeg hrvatskog izvoznog tržišta - Italije. U takvom okruženju, najbolje čemu se Hrvatska može nadati je oporavak kapitalnih investicija na temelju porasta poslovnog optimizma prije ulaska u EU, priljeva inozemnih ulaganja i povlačenja sredstava iz EU fondova. Povećani rizici u okruženju dodatno naglašavaju potrebu fiskalnih i strukturnih reformi s ciljem ublažavanja pritisaka na hrvatski rejting, refinanciranje, tečaj te ukupnu vanjsku poziciju zemlje. No, fiskalna konsolidacija ne mora nužno biti "pro-ciklička" ako se stabiliziraju dohodovna očekivanja, poboljša povjerenje investitora i tako nadoknadi pad domaće potražnje, kaže Stojić.
7. HAC prošli vikend naplatio 17,33 milijuna kuna cestarine
Tijekom proteklog vikenda, od 2. do 4. rujna, autocestama u nadležnosti Hrvatskih autocesta (HAC) prošlo je 402.049 vozila te je naplaćena cestarina u iznosu od 17,33 milijuna kuna bez PDV-a, doznaje se iz HAC-a.
Promet vozila veći je za 12,83 posto u odnosu na prvi vikend rujna lani, dok je prihod od cestarine porastao 15,50 posto, pokazuju podaci HAC-a.
Na autocesti Rijeka-Zagreb, po podacima istoimenog koncesionara, proteklog je vikenda na naplatnim kućicama u Lučkom na ulazu i izlazu bilo 162.254 vozila ili 13,28 posto više nego u prvom rujanskom vikendu lani (od 3. do 5. rujna 2010.). Po podacima ARZ-a, preko mosta Krk proteklog je vikenda prešlo 24.378 vozila, što je u odnosu na isto razdoblje lani porast od 15,46 posto, a na naplatnoj postaji Rupa zabilježeno je 47.484 vozila ili njih 10,02 posto više. Na autocesti-Zagreb Macelj broj vozila je povećan u usporedbi s prvim rujanskim vikendom prošle godine za 11,46 posto, na 89.283 vozila, a prihod je porastao 12,68 posto, na 3,01 milijun kuna.
Bina Istra je u razdoblju od 2. do 4. rujna na Istarskom ipsilonu zabilježila promet 100.487 vozila, što je za 15,76 posto više nego lani. Radi se o podacima s tri naplatna mjesta - tunel Učka, Umag i Pula, a iz Bina Istre napominju da se podatak za Umag uspoređuje s podatkom koji se u prošloj godini odnosio na naplatno mjesto most Mirna.
8. Dalekovodu posao u Sloveniji od 34,2 mln eura
Dalekovod je potpisao ugovor o izradi, isporuci i montaži dionice dalekovoda Beričevo - Krško u Sloveniji, vrijedan 34,2 milijuna eura uključujući PDV, priopćeno je danas iz Dalekovoda.
Riječ je o 80,4 kilometra dugoj dionici novog dvostrukog 400 kilovoltnog dalekovoda, o čemu su u petak ugovor potpisali predstavnici Dalekovoda i Elektro-Slovenije (ELES).
Ugovor uključuje građevinske, montažne i elektromontažne radove te isporuku čelične konstrukcije, a radovi na tome objektu odvijat će se tijekom 21 mjesec od potpisa ugovora. Izgradnja i puštanje u rad dalekovoda Beričevo-Krško od velikog je značaja za Sloveniju jer predstavlja završetak 400 kilovoltnog prstena tamošnjeg elektroenergetskog sustava čime se osigurava efikasniji tranzit i evakuacija električne energije iz nuklearne elektrane Krško, kaže se u priopćenju. Investitor je ELES, na čiji su natječaj pristigle dvije ponude. Dalekovod je pobijedio kao vodeći član hrvatsko-slovenskog konzorcija Dalekovod Zagreb - Dalekovod Ljubljana - Elektroservisi Trzina. Drugi ponuđač bio je austrijsko-mađarski konzorcij VLB Leitungsbau GmbH & Ci KG - OVIT Zrt. Budapest. Konkurentski konzorcij žalio se na odluku ELES-a o izboru Dalekovoda, ali žalba je odbijena, napominje se u priopćenju.
9. Vidoševiću peti mandat na čelu HGK
Skupština Hrvatske gospodarske komore (HGK) danas je većinom glasova izabrala Nadana Vidoševića za predsjednika HGK u mandatnom razdoblju 2011. do 2015. godine.
Vidoševiću je to peti mandat na čelu HGK, a od 61 prisutnog člana skupštine izabran je većinom od 55 glasova.
Vidošević je na današnjoj skupštini imao dva protukandidata za čelno mjesto HGK - Gorana Žanića (direktor tvrtke Ekoton d.o.o.) i Borisa Solomuna (djelatnika Ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija, koji je kandidaturu predao kao predsjednik Hrvatske poduzetničke inicijative), a svaki je od njih dvojice dobio po tri glasa.
Nadan Vidošević na čelu je HGK od 1995., a od svibnja 2005. od kada je i predsjednik Uprave Kraša, dužnost predsjednika HGK obavlja volonterski. Kao dio svog programa Vidošević je istaknuo donošenje deklaracije o Hrvatskoj kao društvu i državi blagostanja. Jedan od ključnih izazova je kako na razini društvene elite stvoriti jasnu prepoznatljivu i svima prihvatljivu viziju nacionalnog razvoja ili jednostavno kazati kakvu Hrvatsku želimo, kazao je. Komentirajući rast BDP-a u drugom tromjesečju od 0,8 posto, Vidošević je rekao kako to nije dovoljno. "To je dobro u smislu nagovješataja, ali bit će dobro tek ako se taj rast nastavi i to ne po stopama od 1, 2 ili 3 posto, jer nama trebaju stope preko 5 i 6 posto već u ovom trenutku, a za dvije ili tri godine i stope do 10-tak posto. Ove naznake optimizma moramo iskoristiti da se ohrabrimo i idemo snažnije naprijed, to je jedina šansa", kazao je Vidošević.
S obzirom na kretanje BDP-a u prvoj polovici godine, dostupne podatke o kretanju pojedinih makroekonomskih pokazatelja koji određuju vrijednost BDP-a te usporavanje gospodarskog rasta koje se bilježi u velikim svjetskim gospodarstvima, smanjuju se procjene rasta BDP-a u Hrvatskoj za ovu godinu te se većina kreće od 1 do 1,5 posto, kazala je direktorica Centra za makroekonomske analize HGK Jasna Belošević-Matić koja je na skupštini predstavila trendove u hrvatskom gospodarstvu. Skupština HGK odlučivala je o izboru predsjednika između tri kandidata koje je pred skupštinu utvrdio Upravni odbor HGK. Kandidaturu za predsjednika HGK Upravnom je odboru predalo ukupno šest kandidata, uz Vidoševića, Žanića i Solomuna, kandidaturu su predali i Damir Jelić, Zorislav Antun Petrović i Miodrag Radić, no njih trojica se nisu pojavila pred Upravnim odborom i predstavili svoje programe rada, što je bio uvjet da im kandidatura bude valjana. copyright © Hina
Financijski servis
HINA
Marulićev trg 16, Zagreb
Tel. uredništva: 01/4808-685; Telefaks: 01/4808-821