U protekle dvije godine i dva mjeseca taj se model primjenjivao samo u "uskočkim" slučajevima.
Zakon je od početka djelomične primjene doživio mnoge kritika, od tvrdnja da je neustavan do ocjena da se neće moći kvalitetno provoditi. No, izvršna vlast i Državno odvjetništvo takve tvrdnje odbacuju ističući da su za njegovu punu provedbu učinjene opsežne pripreme te da je sve spremno kako bi se moglo procesuirati i suditi na temelju novih odredaba.
Nakon nedavnih negativnih medijskih napisa o tim najopsežnijim promjenama kaznenopravnog sustava u posljednjih stotinu godina Ministarstvo pravosuđa odgovorilo je da je nabavljen dovoljan broj uređaja za snimanje bez kojih se ubuduće neće moći ispitati nijedan osumnjičenik te da je osiguran dovoljan broj državnih odvjetnika i prostorije u kojima će raditi. Tvrdi i da se pripreme za provedbu novog zakona neprekidno provode dulje od dvije godine.
Istodobno odvjetnici koji su radeći na "uskočkim" slučajevima upoznali konkretne posljedice zakonskih izmjena upozoravaju da Ustavni sud tijekom te dvije godine nije odgovorio na njihove zahtjeve za ocjenom ustavnosti u kojima tvrde da čak 15 odredaba novoga ZKP-a krši Ustavom zajamčena prava jednakosti pred zakonom.
Neustavnim, među ostalim, smatraju odredbe po kojima tužitelj sam pokreće istragu dok se osumnjičenici na to ne mogu žaliti. Činjenicu da je cijela istraga povjerena tužitelju, dok je nekadašnji istražni suci mogu samo nadgledati, smatraju protivnom i Europskoj konvenciji o zaštiti ljudskih prava jer, među ostalim, sve stranke u postupku nemaju jednake mogućnosti za utvrđivanje činjenica.
U mnogim prigovorima odvjetnici su osudili i odredbe po kojima istražni zatvor može trajati i više od pet godina, a osumnjičenik na prvo pojavljivanje pred sucem može čekati i pet dana.
Te su odredbe dosad primijenjene na mnogim osobama procesuiranim zbog nedjela korupcije i organiziranoga kriminala, među kojima su i neki od nekad najviše pozicioniranih dužnosnika, poput bivšeg premijera Ive Sanadera, nekadašnjeg potpredsjednika vlade Damira Polančeca te bivšeg ministra obrane i unutarnjih poslova Berislava Rončevića, koji je ostao zapamćen po izjavi da sebi neće oprostiti što je kao saborski zastupnik digao ruku za novi ZKP.
Na Sanaderovu su slučaju, pak, uočeni neki nedostaci u tom zakonu. Kako je bivši premijer, u čijem je mandatu zakon napisan, bio prvi osumnjičenik koji je početak "uskočke" istrage dočekao u bijegu, njegovoj obrani nije bilo omogućeno da prije očitovanja o krivnji dobije uvid u "uskočki" spis i dozna što mu se točno stavlja na teret. Na te je nedostatke, kako se doznaje, upozorila i stručna skupina koja je na izmjenama ZKP-a počela raditi i prije nego što će on 1. rujna u cijelosti stupiti na snagu.