"Sačuvane matične knjige pojedinih župa vrelo su podataka o stanovništvu, pojedincima, pojavi i evoluciji prezimena, o crkvenim ali i općim društvenim i političkim prilikama", piše Ivić u uvodu i dodaje kako Ljubosovićeva knjiga krštenih, kao najstarija matična knjige iz Mostarsko-duvanjske biskupije, donosi mnoštvo dragocjenih podataka za istraživanje pojave i rasprostranjenosti hrvatskih prezimena.
Napomenuo je kako Ljubosovićeva matica krštenih popunjava prazninu između dvaju biskupskih popisa katoličkih obitelji u 18. stoljeću u Bosni i Hercegovini te podsjetio kako je prvi popis proveo biskup Pavo Dragićević 1743., a drugi biskup Marijan Bogdanović 1768. "Čitajući prezimena koja se pojavljuju uočava se veza s prezimenima u dalmatinskom zaleđu, središnjoj Bosni i Posavini", piše Ivić te dodaje kako je u knjizi predstavljen fond od oko 1100 poznatih prezimenskih oblika koji su se kroz povijest pojavili na području stare Duvanjske župe.
Predgovor knjizi napisao je mostarsko-duvanjski biskup mons. Ratko Perić koji smatra kako je riječ o ozbiljnom prilogu za demografska i genealoška istraživanja širokih razmjera. "Osobito vrijedan dio u knjizi jest obradba Ljubosovićeve matice krštenih koju je vodio svećenik glagoljaš rodom iz Roška Polja, ocijenio je biskup Perić.
Monografija "Pučanstvo Duvanjske župe 1469.-1800. - prilog Matica krštenih don Antona Ljubosovića (1750.-1758.)" (351 str.) podijeljena na tri dijela. U prvom autor piše o osmanskim osvajanjima i migraciji stanovništva te donosi podatke o stanovnicima iz predosmanskog razdoblja, ratovima i iseljavanju u Mletačku Republiku, naseljavanju Cetinske krajine te razdvajanju naroda državnom granicom, povratku dijela prognanih natrag i seobama prema Bosni, agrarnim odnosima u Mletačkoj Republici i Osmanskom Carstvu te odnosu duvanjskih zemljoposjednika prema katolicima, uvjetima života i epidemijama zaraznih bolesti te crkvenim prilika i vjerskom životu. U drugom dijelu knjige obrađena su obilježja Ljubosovićeve matice, a objavljeni su transliteracija matične knjige, popis mjesta i prezimena te preslik izvornika matice. U trećem dijelu obrađen je prezimenik stare duvanjske župe, odnosno prezimena i njihova evolucija, popisi prigodom biskupskih vizitacija, te katolička prezimena na području župe.
Anto Ivić rođen je u Sarajevu 1965. Bavi se istraživanjem migracijskih tokova hrvatskoga stanovništva na područjima Dalmacije, Hercegovine, Bosne i Slavonije.