Državni zavod za statistiku objavio je danas da je industrijska proizvodnja u lipnju pala za 0,3 posto u odnosu na svibanj, dok je u odnosu na lipanj prošle godine porasla 1,8 posto.
To je nešto bolji podatak nego što se očekivalo. Šest makroekonomista, koji su sudjelovali u anketi Hine, procjenjivalo je u prosjeku da je u lipnju industrija ojačala za 1,4 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine, nakon što je u svibnju oslabila 0,4 posto.
„Na ukupnu industrijsku proizvodnju znatno utječe proizvodnja u brodograđevnom sektoru, a kako je u lipnju u tom sektoru zabilježen znatan rast, to je potaknulo i rast ukupne industrijske proizvodnje“, kaže Zdeslav Šantić, glavni ekonomist Splitske banke.
Proizvodnja kapitalnih proizvoda zabilježila je u lipnju najveći rast, 5,5 posto, dok je proizvodnja netrajnih proizvoda za široku potrošnju ojačala 1,0 posto u odnosu na isti lanjski mjesec.
S druge strane, oštro je, 8,8 posto na godišnjoj razini, pala proizvodnja trajnih proizvoda za široku potrošnju. Slijedi proizvodnja energije, s padom od 5,5 posto, dok je proizvodnja intermedijarnih proizvoda pala za 4,7 posto.
Ukupno je u prvih šest mjeseci ove godine industrijska proizvodnja pala za 1,7 posto.
„To je u skladu s našim očekivanjima o padu industrijske proizvodnje u ovoj godini do 2 posto. Naime, restrukturiranje i nadalje predstavlja priličan teret domaćoj industriji, a jedan od rizika za buduća kretanja u tome sektoru jest i moguće pogoršanje vanjskog okruženja, s obzirom na usporavanje rasta europskih gospodarstava“, zaključuje Zdeslav Šantić.