Glasnogovornik njemačke savezne vlade Steffen Seibert najavio je u srijedu, u okviru vladine tiskovne konferencije u Berlinu, posjet Angele Merkel Hrvatskoj i izjavio da će njemačka savezna kancelarka u Zagrebu izreći dvostruku čestitku Hrvatskoj, za 20. obljetnicu neovisnosti te za uspješno okončanje pristupnih pregovora s EU-om.
Ovaj posjet njemačke kancelarke prvi je službeni, ali ona je već jednom posjetila Hrvatsku u svibnju 2007. kada je sudjelovala na sastanku predsjednika država i vlada procesa suradnje u jugoistočnoj Europi.
Hrvatsku je službeno posjetio njezin prethodnik Gerhard Schroeder, u listopadu 2003., a tom prigodom potpisana je i povelja o otvaranju Njemačko-hrvatske industrijske i trgovinske komore.
Njemačka je bila prva članica Europske unije koja je priznala neovisnu Hrvatsku, a angažman njezina tadašnjeg kancelara Helmuta Kohla, koji nikada nije posjetio Hrvatsku, i ministra vanjskih poslova Hans-Dietricha Genschera uvelike je pridonio na europskoj i svjetskoj razini da Hrvatska bude prihvaćena kao novi međunarodni čimbenik.
Od tada, Njemačka je s posebnom pozornošću pratila razvitak suverene Hrvatske kao partner, zagovaratelj u međunarodnoj zajednici, ali i kritički promatrač zbivanja u njoj.
Njemačka je, nakon Italije, drugi po veličini trgovinski partner Hrvatske s ukupnim iznosom od oko 2,6 milijarda eura, a mjereći po izravnim inozemnim ulaganjima Njemačka među inozemnim partnerima Hrvatske zauzima treće mjesto, iza Austrije i Nizozemske. Od 1993. do drugog kvartala 2010. njemačka su poduzeća u Hrvatskoj uložila više od 2,7 milijarda eura.
Njemačko-hrvatska industrijska i trgovinska komora nudi usluge njemačkim i hrvatskim poduzećima pri osvajanju tržišta, a u nju je uključeno više od 300 poduzeća iz obiju zemalja. Po navodima komore, Njemačka spada među najvažnije partnere Hrvatske na području vanjske trgovine, izravnih ulaganja, turizma, financijske i bankovne suradnje te tehničkog razvitka.
Uz intenzivne gospodarske odnose, povezanost između Hrvatske i Njemačke temelji se i na velikom broju Hrvata koji žive u Njemačkoj te na svojedobno brojnoj njemačkoj manjini u Hrvatskoj. Po službenim podacima, u Njemačkoj živi nešto više od 220.000 Hrvata, dok je onih koji se izjašnjavaju kao Hrvati, a imaju neko drugo državljanstvo između 300.000 i 350.000. Hrvati su po veličini peta useljenička skupina u Njemačkoj i na glasu su kao dobro integrirani.
U Hrvatskoj živi oko 3.000 pripadnika njemačke manjine, što je ostatak brojne njemačke zajednice koja je živjela uglavnom na sjeveru Hrvatske i koja je značajno smanjena nakon Drugog svjetskog rata.
Hrvatsku svake godine posjete brojni turisti iz Njemačke, 2010. bilo ih je oko 1,5 milijuna.
Među inicijativama koje nastoje poboljšati međusobnu suradnju ističe se i Mješovito povjerenstvo Bavarske i Baden-Wuerttemberga s Hrvatskom. Njemačka savezna vlada i savezne pokrajine nizom projekata pružaju potporu Hrvatskoj u jačanju demokratskih struktura i prilagodbi uvjetima tržišnog gospodarstva, između ostaloga u modernizaciji državne uprave, reformi pravosuđa kao i u prilagodbi hrvatskog zakonodavstva Europskoj uniji.
U Hrvatskoj djeluju predstavništva najvećih četiriju njemačkih političkih zaklada.
Među više desetina međunarodnih ugovora i akata, Hrvatska i Njemačka potpisale su u kolovozu 2000. sporazum o uzajamnoj zaštiti ulaganja, a 2006. stupio je na snagu sporazum o sprečavanju dvostrukog oporezivanja. Dvije zemlje imaju potpisan i sporazum o cestovnom prometu kao i dogovor o primjeni sporazuma o zračnom prometu. U tijeku su pregovori o sporazumu o morskom prometu.
Po navodima njemačkog ministarstva vanjskih poslova, programi bilateralne financijske i tehničke suradnje Njemačke i Hrvatske obuhvaćaju oko 245 milijuna eura, uz 22 milijuna eura humanitarne pomoći te transfere nedržavnih tijela.
Hrvatska i Njemačka potpisale su u kolovozu 1994. sporazum o kulturnoj suradnji, koji je na snagu stupio u siječnju 1998. godine. Njemački Goethe-Institut u Zagrebu djeluje od 1971.
Oko trećine učenika u Hrvatskoj uči njemački kao drugi ili treći strani jezik, a u Zagrebu od 2004. djeluje Njemačka međunarodna škola. Za hrvatske učenike u Njemačkoj temeljem međunarodne suradnje osigurana je dopunska nastava na hrvatskom jeziku.
Njemačka se tradicionalno predstavlja kao prijatelj Hrvatske, koji gaji uzajamne odnose na temelju dijaloga. Kao jedna od vodećih europskih sila, Njemačka kao dio svoje odgovornosti u okviru partnerskih shvaća i kritički odnos kad je riječ o spornim pitanjima. Unatoč povremenim kritičkim tonovima, Njemačka je uvijek naglašavala prijateljstvo i dobre odnose s Hrvatskom.
Vrhovni zemaljski sud u Muenchenu osudio je u srpnju 2008. Hrvata Krunoslava Pratesa za sudjelovanje u ubojstvu hrvatskog emigranta Stjepana Đurekovića u Njemačkoj 1983. Sud je utvrdio da su Đurekovića ubili pripadnici jugoslavenske tajne službe. Presuda sadrži i zamjerku Republici Hrvatskoj zbog odbijanja suradnje u tome slučaju. Nesuglasice u međusobnim odnosima Njemačke i Hrvatske međutim nikad nisu dosezale razinu otvorenih sukobljavanja.
Bivši predsjednik hrvatske vlade Ivo Sanader u nekoliko je navrata posjetio Njemačku, prvi put u siječnju 2004. godine, a zadnji put u travnju 2009. Premijerka Kosor u Berlinu je bila u veljači 2010., a s kancelarkom Merkel sastala se baš na stoti dan svoga mandata. Hrvatska i njezina vlada tada su dobile velike njemačke pohvale za borbu protiv korupcije.
Hrvatski predsjednici Franjo Tuđman, Stjepan Mesić i Ivo Josipović također su posjećivali Njemačku, a tadašnji njemački savezni predsjednik Horst Koehler u Hrvatskoj je boravio u travnju 2008.
U okviru političke suradnje dviju zemalja zabilježeni su i brojni posjeti ministara i parlamentaraca, pa je tako u Dubrovniku prije desetak dana bio i šef njemačke diplomacije Guido Westerwelle.