PARIZ - Francuski predsjednik Nicolas Sarkozy i njemačka kancelarka Angela Merkel pozvali su u srijedu predsjednika Europskog vijeća Hermana van Rompuya da preuzme predsjedanje eurozonom, kako su i najavili dan prije na sastanku u Parizu posvećenom dužničkoj krizi. Sarkozy i Merkel u pismu koje je AFP dobio na uvid navode da će 17 "šefova država i vlada zone eura izabrati predsjednika s mandatom od dvije i pol godine". "Izrazili smo želju da preuzmete tu dužnost", poručuju. Dodaju također da "Eurogrupa ministara financija mora biti osnažena." "Euro je temelj našeg gospodarskog uspjeha i simbol političkog ujedinjenja našeg kontinenta", ističu. Ponavljaju također da "Francuska i Njemačka predlažu jačanje gospodarskog upravljanja u zoni eura, u sklopu postojećih ugovora".
BERLIN - Nova francusko-njemačka inicijativa za osiguranje proračunske discipline u eurozoni naišla je na mlaki odgovor nekoliko drugih članica i nije uspjela uvjeriti tržišta u to da je dužnička kriza išta bliže rješenju. Tradicionalna njemačka saveznica Austrija kritizirala je planove njemačke kancelarke Angele Merkel i francuskog predsjednika Nicolasa Sarkozyja o uspostavi ekonomske vlade eurozone kojoj bi države članice prepustile suverenitet u pogledu ekonomske politike. Irska je hladno reagirala na planove Berlina i Pariza o usklađivanju korporativnih poreza u nadi da će ih druge članice eurozone slijediti. Prijedlog po kojem bi ostalih 16 zemalja eurozone u svoje ustave uklopilo njemačke mjere za smanjenje duga do polovice 2012. posvuda je doživljen kao preambiciozan s obzirom na to da je sam Sarkozy suočen s problemima u osiguranju paralmentarne većine za taj plan. Finska ministrica financija Jutta Urpilainen upitala je da li bi takva pravila imala učinka u praksi i rekla je da nije "previše ushićena" idejom igranja s ustavom svoje zemlje. "Očekivanja na tržištima uvijek su veća od onog što političari mogu ostvariti i vlada očito razočaranje" kazao je ekonomist Deutsche Bank Mark Wall dodajući da se mnogo od onog što su predložili Sarkozy i Merkel moglo već ranije čuti. Irski ministar financija Michael Noonan kazao je kako bi u slučaju dogovora o porezima na financijske transakcije ustrajao na tome da se primjenjuju na svih 27 članica EU-a a ne samo 17 iz eurozone.
SARAJEVO - Srpski član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Nebojša Radmanović u srijedu je neizravno okrivio Hrvatsku za zastoj u rješavanju pitanja uređenja granice s BiH, a istodobno je odbacio tvrdnje predsjednika Palestine Mahmuda Abasa da je u BiH dobio potporu neovisnoj palestinskoj državi te je uz to optužio poglavara Islamske zajednice u BiH Mustafu Cerića za "poticanje na rat". "Bez obzira na dobre odnose predsjednika Hrvatske Ive Josipovića s članovima Predsjedništva BiH na planu rješavanja granice Hrvatske i BiH još se ništa nije uradilo", rekao je Radmanović na konferenciji za novinstvo što ju je sazvao u Banjoj Luci. Ustvrdio je kako se granična pitanja sa Srbijom, za razliku od onih s Hrvatskom, postupno rješavaju i to zahvaljujući srbijanskom predsjedniku Borisu Tadiću. Pitanje uređenja međudržavnih granica, kako je podsjetio Radmanović, bilo je i na dnevnom redu sastanka šefova tri države održanom na Brijunima 18. srpnja. Radmanović je novinarima kazao i to kako još nema službene odluke unutar BiH o očekivanom zahtjevu Palestine za primanje u punopravno članstvo Ujedinjenih naroda odnosno kako je palestinskom predsjedniku Mahmudu Abasu obećana tek bezuvjetna potpora nastavku mirovnog procesa na Bliskom istoku. Radmanović tvrdi kako su razgovori što su ih članovi Predsjedništva BiH ranije ovog tjedna u Sarajevu vodili s Abasom predstavljali razmjenu mišljenja te kako to nije bila prigoda za donošnje konačnih odluka. "U tim situacijama nije ni predviđeno da Predsjedništvo BiH odlučuje o priznavanju ili nepriznavanju neke države", izjavio je Radmanović. Palestinski predsjednik Abas je na kraju posjeta Sarajeva u utorak kazao kako je u Predsjedništvu BiH, koja je trenutačno nestalna članica Vijeća sigurnosti UN, dobio potporu za palestinske zahtjeve. Potvrdio je kako će palestinske vlasti u rujnu glavnom tajniku UN Ban Ki-Moonu predati službeni zahtjev za primanje Palestine u članstvo svjetske organizacije. Cerić je ranije ovog mjeseca uputio pismo članovima Predsjedništva BiH, ali i Tužiteljstvu BiH, tražeći reagiranje zbog učestalih istupa predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika u kojima on vrijeđa Bošnjake i muslimanske vjernike. Radmanović je, braneći Dodika, izjavio kako je Cerićevo pismo "neka vrsta pripreme za rat" pojašnjavajući kako takav zaključak izvodi iz Cerićeva upozorenja da Dodikovo ponašanje može dovesti do problema kojim bi se na kraju morala pozabaviti i Europa odnosno do "nasilja s nesagledivim posljedicama".
LJUBLJANA - Slovenski parlament idućeg će se tjedna na izvanrednom zasjedanju upoznati s razlozima ostavke ministrice unutarnjih poslova Katarine Kresal, prekidajući tako dugogodišnju tradiciju parlamentarne stanke koja svake godine traje sve do početka rujna.
Kresal je prošli tjedan dala bezuvjetnu ostavku na svoj položaj, o čemu se po proceduri mora upoznati parlament. Predsjednik slovenske vlade Borut Pahor u srijedu je službeno obavijestio predsjednika parlamenta Pavla Gantara da je ministrica dala ostavku. Sada se najkasnije u roku sedam dana o tome na sjednici moraju upoznati i zastupnici, iako se o samoj ostavci neće izjašnjavati. Izvanredna parlamentarna sjednica usred ljeta bit će prilika za Pahora, čija je vlada već ranije ostala bez većine u parlamentu, da pojasni kako namjerava riješiti sve izrazitiju političku krizu u državi. Nakon što su iz njegove koalicije istupile Demokratska stranka umirovljenika (DESUS) i liberalna stranka Zares, a ostavku u vladi dala ministrica Kresal koja je predsjednica koalicijske Liberalno demokratske stranke (LDS), Pahora čeka teška zadaća da dokaže da je njegova vlada još izvršno sposobna. Predsjednik vlade treba naći kandidate za četiri ministarska mjesta, a nakon toga za njihovu potvrdu osigurati natpolovičnu većinu u parlamentu, u kojemu od 90 kontrolira samo 33 zastupnička glasa. Uz to, oslabljena vladajuća koalicija treba riješiti i pitanje izbora novog predsjednika parlamenta, jer je Gantar kao član stranke Zares unatoč Pahorovu protivljenju podnio bezuvjetnu ostavku koja postaje pravomoćna 1. rujna. Oporba desnog centra pak i dalje tvrdi da bi za Sloveniju najbolje rješenje u sadašnjoj krizi bili prijevremeni izbori još prije kraja ove godine, na što Pahor ne želi pristati.
BENGAZI - Libijski pobunjenici definirali su nove smjernice za razdoblje nakon Gadafija, "ustavnu deklaraciju" koja predviđa predaju vlasti skupštini izabranoj u roku najviše osam mjeseci i donošenje novog ustava. Dokument je izmijenjena verzija plana koji je u ožujku predstavilo Nacionalno prijelazno vijeće, političko tijelo libijskih pobunjenika sa sjedištem u Bengaziju. Sastoji se od 37 članaka na desetak stranica koji pokrivaju glavne faze tranzicijskog razdoblja nakon mogućeg pada pukovnika Moamera Gadafija. Nacionalno prijelazno vijeće ističe da je "najviša državna vlast..., jedini legitimni predstavnik libijskog naroda, a legitimitet mu proizlazi iz revolucije 17. veljače". Odmah nakon "proglašenja oslobođenja", napustit će Bengazi i preseliti u Tripoli. Tada će u roku trideset dana imenovati privremenu izvršnu vlast koja će voditi zemlju. Ona će u roku 240 dana (osam mjeseci) organizirati izbore za "Nacionalnu konferenciju", prijelaznu nacionalnu skupštinu od 200 članova. Nacionalno prijelazno vijeće povući će s vlasti s prvom sjednicom te "Nacionalne konferencije" koja će tada postati legitimni predstavnik libijskog naroda. U roku trideset dana skupština će imenovati premijera te glasovati o povjerenju njegovoj novoj vladi. Imenovat će i odbor koji će izraditi novi ustav u roku 60 dana. Prijedlog ustava će nakon usvajanja u skupštini biti dan na referendum u roku trideset dana, a za njegovo usvajanje potrebna je dvotrećinska većina. U roku trideset dana nakon prve sjednice, skupština će donijeti novi izborni zakon kako bi se u idućih šest mjeseci mogli održati opći izbori.
ŽUKOVSKI - Rusija nastavlja s isporukom oružja Siriji, rekao je u srijedu direktor ruskog javnog poduzeća Rosoboroneksporta, usprkos međunarodnim pritiscima da prekine s dopremom oružja Damasku. "Sve dok nema sankcija ni uputa ili odluke vlade, moramo izvršavati svoje obveze po ugovoru i to činimo u ovom trenutku", rekao je direktor te tvrtke Anatolij Isjakin. Isjakin je na novinskoj konferenciji u prigodi međunarodnoj sajma aeronautike MAKS u Žukovskom, predgrađu Moskve, odgovarao na pitanje novinara hoće li Rusija ispuniti obveze po ugovorima za prodaju oružja Siriji. Američka državna tajnica Hillary Clinton pozvala je prošlog tjedna trgovinske partnere Sirije da se svrstaju na "dobru stranu povijesti" i prekinu trgovinu s Damaskom. Clinton je pozvala Kinu i Indiju da uvedu sankcije Siriji na energetskom polju, a Rusiju da prekine prodaju oružja iranskom režimu, starom kupcu oružja na ruskom tržištu.
ZAGREB - Ponovljeno suđenje bivšim zapovjednicima Oslobodilačke vojske Kosova na čelu s Ramushom Haradinajem za zločine koje su počinile kosovske snage u logoru Jablanici tijekom 1998. u četvrtak će započeti pred Haaškim sudom. Bivši zapovjednici Oslobodilačke vojske Kosova Haradinaj, Idriz Balaj i Lahi Brahimaj, čije se suđenje ponavlja za neke točke optužnice, optuženi su kao sudionici udruženog zločinačkog pothvata za zločine koje su počinile kosovske snage u logoru Jablanici tijekom 1998. Iz prvog suđenja će se uvesti veći dio dokaznog materijala a tužitelji bi izveli samo desetak svjedoka uživo. Prvostupanjsko je vijeće u travnju 2008. oslobodilo Haradinaja i Balaja dok je Brahimaja osudilo na šest godina zatvora. Žalbeno je vijeće prošle godine naredilo djelomično ponavljanje postupka po šest točaka optužnice koje se odnose na ubojstva i zlostavljanja u logoru u Jablanici jer je zaključilo da je suđenje okončano prije nego su izvedeni svi svjedoci za te zločine, odnosno oni koji nisu željeli svjedočiti. Vijeće je u presudi navelo kako je dio svjedoka bio izložen uznemiravanju.
KIJEV - Bivši ukrajinski predsjednik Viktor Juščenko svjedočio je u srijedu protiv svoje bivše premijerke i desne ruke Julije Timošenko, kojoj se u Kijevu sudi zbog zloporabi ovlasti. Stigavši na sud u pratnji tjelesnog čuvara, glasnogovornice i bivšeg savjetnika, koji je također svjedok u slučaju Timošenko, Juščenko je odgovarao na pitanja o ugovorima o kupnji plina od Rusije potpisanim 2009. Juščenko je u svojem iskazu optužio Timošenko da je uzrokovala propast pregovora s Moskvom o cijeni ruskog plina za Ukrajinu. "To je bio potpuni neuspjeh pregovora", rekao je. Juščenko i Timošenko bili su bliski saveznici u ukrajinskoj narančastoj revoluciji 2004., narodnoj pobuni koja ih je dovela na vlast. Njihova kohabitacija bila je obilježena neprekidnim sukobima koji su otvorili put izboru njihova protivnika Viktora Janukoviča na čelo države 2010. Timošenko, koja se nalazi u pritvoru od 5. kolovoza, optužena je da je prekoračila svoje ovlasti premijerke kada je 2009. odobrila, bez dopuštenja vlade, potpisivanje ugovora o uvozu ruskog plina po previsokoj cijeni. Juščenko je u srijedu ustvrdio da je Moskva u početku predložila prihvatljivu cijenu za Kijev, no Timošenko ju je odbila. Ruska strana tada je odbila nastaviti pregovore da bi Kijevu potom nametnula mnogo višu cijenu, kazao je.
JERUZALEM - Izrael će ostati dosljedan i neće se ispričati Turskoj zbog ubojstva devetero turskih državljana na humanitarnom brodu za Gazu, izjavio je u srijedu izraelski dužnosnik i tako otklonio šanse za pomirenje dvaju bivših saveznika. Odluka, koju je izraelski premijer Benjamin Netanyahu telefonom prenio američkoj državnoj tajnici Hillary Clinton, donesena je nekoliko dana prije objave rezultata UN-ove istrage o upadu izraelskih komandosa na brod Mavi Marmara prošle godine. Tzv. Palmerovo izvješće odgađano je nekoliko puta kako bi se Turskoj i Izraelu dalo vremena da sami prevladaju nesuglasice, a uslijed zabrinutosti SAD-a zbog spora između dviju zemalja koji su bili strateški partneri na Bliskom istoku. Izraelski dužnosnici, pozivajući se na završni nacrt izvješća, rekli su da će ono opravdati izraelsku blokadu Gaze kojom vlada islamistički pokret Hamas. Turska, koja kao i Izrael ima predstavnika u toj UN-ovoj skupini, kaže da neće prihvatiti takve ocjene. Mavi Marmara bio je u floti humanitarnih brodova koji su prevozili pomoć za Gazu kada su se na njega 31. svibnja 2010. u međunarodnim vodama ukrcali izraelski specijalci. U sukobu koji je slijedilo poginulo je devet Turaka, među kojima i jedan s dvostrukim tursko-američkim državljanstvom.