ZAGREB - Premijerka Jadranka Kosor i čelnici poslovnih banaka potpisali su danas u Banskim dvorima dodatak memorandumu o mjerama za ublažavanje položaja korisnika stambenih kredita uz valutnu klauzulu u švicarskim francima kojim se predviđa fiksiranje tečaja franka na 5,8 kuna na rok od pet godina, dok bi razlika anuiteta između tog fiksiranog i stvarnog tečaja formirala odgođeno potraživanje na koje bi se nakon šest mjeseci obračunavala naknada od maksimalno 3,95 posto. Premijerka Kosor ističe kako je to maksimum koji se uspio dogovoriti. Po dogovoru, na iznos u odgođenom potraživanju u prvih šest mjeseci ne bi se obračunavala naknada, a nakon toga bi ona maksimalno bila 3,95 posto godišnje. Odgođeno potraživanje vodilo bi se u švicarskim francima, a za vrijeme trajanja ovisilo bi o kretanju tečaja iznad ili ispod 5,8 kuna. Pad tečaja ispod 5,8 kuna bio bi 'ispuhivanje ovog balona', kaže predsjednik Uprave Privredne banke Zagreb Božo Prka. Prve izmjene rate prema dogovorenim mjerama mogu se očekivati u listopadu, najavio je predsjednik Uprave Raiffaisen banke Zdenko Adrović, napominjući kako je primjerice u Mađarskoj za pripremu trebalo šest mjeseci. Smanjenje kamatnih stopa na kredite stvar je svake banke i one će o tome odlučivati individualno, a Adrović očekuje da bi do toga moglo doći u rujnu, listopadu.
ZAGREB - Hrvatska narodna banka (HNB) priopćila je da podržava današnji dogovor hrvatske vlade i banaka o mjerama za ublažavanje položaja korisnika stambenih kredita vezanih uz švicarski franak. "HNB podržava svojim mjerama i regulatornim pravilima I. Dodatak memorandumu o mjerama za ublažavanje položaja korisnika stambenih kredita koji su bili ugovorili otplatu stambenih kredita primjenom valutne klauzule vezane uz švicarski franak, a kojeg su Vlada i banke potpisale 17. kolovoza 2011.", navodi se u priopćenju HNB-a. Iz središnje banke ističu da će one kreditne institucije koje odluče svoje poslovanje prilagoditi tom Memorandumu, tj. njegovom I. Dodatku i bez formalnog pristupanja, HNB u smislu svojih mjera i regulatornih pravila tretirati jednako kao i banke koje su Memorandum, odnosno njegov dodatak potpisale, i tako mu i formalno pristupile.
ZAGREB - HSLS je danas zatražio hitno smanjenje kamata na sve kredite s valutnom klauzulom, a za kredite u švicarskim francima smanjenje kamata za dva do tri posto, dok je predsjednik te stranke Darinko Kosor poručio vladi i bankama: "Smanjite kamate, ne puštajte nam balone". Banke su, kako je kazao Kosor, sredstva nabavljale većim dijelom u eurima, a izdavale kredite u švicarskim francima, čime su, po njegovom mišljenju, zaradile dovoljno na tečajnim razlikama pa bi mogle značajno smanjiti kamate. Banke bi, kako je rekao, također trebale omogućiti svima koji žele prijevremeno otplatiti kredit, da to učine bez naknade. "Priča o balonu je podmetnuta, kako bi se prebrodilo razdoblje do predstojećih izbora", naglasio je Kosor na konferenciji za novinare i dodao kako nerješavanje problema oko švicarskog franka stvara atmosferu nesigurnosti u cijeli financijski sustav što bi moglo imati negativne posljedice za cijeli sustav.
ZAGREB - Iako je zagrebački Županijski sud danas ponovno odbacio tvrdnju Sanaderovih odvjetnika da bivši premijer nije bio u bijegu, pa mu je za još dva mjeseca produljio istražni zatvor, jedan od njegovih odvjetnika Čedo Prodanović tvrdi da se Sanader uoči uhićenja u Austriji vraćao u Hrvatsku, što su, kako je rekao, znali i čelni ljudi policije i tužiteljstva. "Vraćao se uz znanje najodgovornijih osoba tužiteljstva, USKOK-a i MUP-a s kojima su razgovarali njegovi tadašnji odvjetnici i dogovarali način njegova povratka", kazao je Prodanović izlazeći iz remetinečkog zatvora, gdje se održalo ročište nakon kojega je Sanaderu produljen istražni zatvor. Iako je imao kartu za Ameriku Sanader ju je, po riječima njegova odvjetnika, otkazao te se u Hrvatsku vraćao u "dogovoru sa službenim tijelima" Prodanović je kazao da je Sanader odluku o produljenju istražnog zatvora podnio "stoički" te da se unatoč okolnostima nada dobrom ishodu.
ŠIBENIK - Zagrebački poduzetnik Tomislav Horvatinčić, osumnjičen da je jučer svojim gliserom kod otočića Maslinovika, u blizini Primoštena, udario talijansku jedrilicu s koje je poginulo dvoje ljudi, od sinoć je u šibensko-kninskoj Policijskoj upravi, gdje je ispitan, a sutra bi trebao dati iskaz pred istražnim povjerenstvom. U policiji ostaje do večeras, kada ističu 24 sata, koliko ga policija smije zadržati. Iz šibensko-kninske Policijske uprave doznaje se kako bi očevid i kriminalistička istraga trebali završiti do večeras, kad će policija znati ima li elemenata kaznenog djela. Pošto se istraga privede kraju i ako se utvrdi osnovana sumnja da je Horvatinčić počinio kazneno djelo, u roku od 24 sata bit će priveden istražnome sucu Županijskoga suda u Šibeniku, rekla je glasnogovornica šibenske policije Marica Kosor. U protivnom, dodala je, bit će pušten na slobodu. Lučki kapetan Boris Seljanovski, predstavnik istražnoga povjerenstva koje je ustrojilo Ministarstvo mora radi utvrđivanja okolnosti nesreće, rekao je kako je dosadašnjom istragom utvrđeno da je Horvatinčić vozio unutar pojasa od 300 metara od obale, i to brzinom od 20 čvorova, gdje zakon dopušta samo pet čvorova.
PULA - Potpredsjednik IDS-a i saborski zastupnik Damir Kajin izjavio je danas u Puli na konferenciji za novinare govoreći o slučaju Dajle i povratu nekretnina talijanskim benediktincima da će sve završiti presudom u Strasbourgu i tada će fratri iz Praglie dobiti, bojim se, ne 186 hektara, koliko im je nudio Bozanić, nego 586 hektara, koliko ima posjed u Dajli. Rekao je kako ni jednima ni drugima ne bi dao ništa jer je riječ o optanskoj imovini, no politikantstvo može proći u Hrvatskoj, istaknuo je, izražavajući sumnju da će ono proći u Strasbourgu. Smatra da je u tom slučaju središnje pitanje jesu li benediktinci dobili opciju ili otpust iz jugoslavenskog državljanstva i jesu li, ako su bili protjerani, samo napustili bivšu Jugoslaviju, bez ikakave druge opcije. Ustvrdio je kako slučaj Dajla služi za napad na kardinala Josipa Bozanića te da iza toga stoji HDZ jer, kako je dodao, ne primiti Bozanića kad i biskupa porečko-pulskoga Ivana Milovana i ne ići u Mariju Bistricu, nego na Trsat govori da Dajla služi za napad na Bozanića, koji i dijelu zagrebačke kurije nije po volji. Dajla je samo okidač, rekao je, dodajući kako su se u toj bitki Jadranka Kosor i HDZ koristili ponajprije HRT-om.
ŠIBENIK - Kninska bolnica "Hrvatski ponos" i njezin odjel produženog liječenja ima sve uvjete da uz minimalni novac postane prvi centar za palijativnu skrb u Hrvatskoj, no unatoč prijedlozima SDP-a, nikada nitko iz vlade nije reagirao i prihvatio taj prijedlog, rekli su danas na konferenciji za novinare saborski zastupnici Brankica Crljenko i Rajko Ostojić. U vladinu programu od 2007. do 2011. postoji stavak da palijativnu skrb i hospicij treba uključiti u zdravstveni sustav mreža uz referalni centar najkasnije do prosinca 2008., no to, upozorila je Brankica Crljenko, do danas nije učinjeno. Iako se za to zauzimala na mnogim saborskim sjednicama, njezini su prijedlozi, ustvrdila je, naišli "na hladno ignoriranje vlasti".
ŠIBENIK - Opća bolnica "Hrvatski ponos" u Kninu dobit će odjel palijativne skrbi na četvrtom katu gradske bolnice zahvaljujući ustrajnosti čelništva bolnice te pomoći županijske vlasti i nekih saborskih zastupnika s područja Šibensko-kninske županije, izjavio je danas na konferenciji za novinare ravnatelj te bolnice Oliver Ojdanić, opovrgavajući tvrdnje SDP-ovke Brankice Crljenko i Rajka Ostojića kako je vlada zaboravila kninsku bolnicu. "Činjenica jest da je odjel za produženo liječenje u Kninu trenutačno sto posto popunjen te postoji objektivna potreba za osnivanje odjela na kojem bi se smjestili pacijenti u terminalnoj fazi života, no do lipnja ove godine, prema hrvatskim zakonima, kninska bolnica nije bila u mogućnosti tražiti osnivanje odjela za palijativnu skrb", izjavio je Ojdanić. Nakon izmjene pravilnika u lipnju, Opća bolnica "Hrvatski ponos" Ministarstvu zdravstva i Hrvatskome zavodu za zdravstveno osiguranje poslala je projekt za uređenje i organizaciju odjela palijativne skrbi, a ravnatelj Ojdanić drži da bi projekt uskoro trebao u realizaciju.
ZAGREB - Zagrebački gradonačelnik Milan Bandić rekao je danas da će oni Zagrepčani koji budu željeli uživati beneficije besplatnoga, istog ili jeftinijeg vrtića to i uživati, a oni koji to ne budu željeli "snaći će se na drugi način". "Kako je rekao dr. Andrija Štampar, nisu briga gradske uprave i gradonačelnika u ovo recesijsko i krizno vrijeme oni koji imaju previše ili imaju jako puno. Moja briga su oni koji imaju manje ili nemaju ništa", rekao je Bandić odgovarajući na pitanje novinara kada će građani početi dobivati nove uplatnice za vrtiće tijekom obilaska gradilišta NK "Gavran" u zagrebačkom naselju Laništu. Dodao je kako je dosad dokumente za vrtiće predalo oko 70 posto građana te da uplatnice "idu svojim tijekom".
ZAGREB - U trećoj akciji pojačanog nadzora plovila pod nazivom "Sigurnost na moru 2011.", koju je provela zadarska Lučka kapetanija, pregledano je 79 plovila, a zbog pomorskih prekršaja, izrečene su kazne vrijedne 61.800 kuna, priopćilo je danas Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture. Inspekcijski nadzor plovila jučer je proveden na širem području zadarskog akvatorija s naglaskom na prolaze Mali Ždrelac, Velu Proversu, Malu Proversu, uvalu Telašćicu, Pašmanski kanal te na područja oko otoka Silbe i Oliba. U akciji je sudjelovalo 13 djelatnika u pet brodica, a tijekom nadzora izdana su 42 prekršajna naloga, dvije mandatne kazne i jedan optužni prijedlog.
SPLIT - Zbog pomorskih prekršaja u splitskome akvatoriju, u akciji "Sigurnost na moru 2011." izrečene su kazne od 19.300 kuna. Cjelodnevnu akciju "Sigurnost na moru 2011." provela je splitska Lučka kapetanija u suradnji s MUP-om, Ministarstvom financija i Državnim inspektoratom 13. kolovoza, a u njoj je sudjelovalo pet plovila splitske Lučke kapetanije i tri plovila MUP-a. Pregledano je pet brodova, šest jahta koje plove pod hrvatskom zastavom, 14 jahta koje plove pod stranim zastavama, 54 hrvatske brodice i 27 stranih brodica. Nakon akcije podneseno je pet optužnih prijedloga i šest prekršajnih naloga, naplaćeno je deset novčanih kazna i izrečeno je osam opomena.