PARIZ - Francuska i Njemačka predložit će svojim europskim partnerima osnivanje zajedničke ekonomske uprave euro-zone te uvođenje poreza na financijske transakcije, objavili su u utorak francuski predsjednik Nicolas Sarkozy i njemačka kancelarka Angela Merkel. Dvoje čelnika predložilo je da na čelu te nove ekonomske uprave, koja bi se imenovala na dvoipolgodišinje razdoblje, a njezini bi se predstavnici sastajali dva puta godišnje, bude aktualni predsjednik Europskog vijeća Herman Van Rompuy. To je na zajedničkoj konferenciji s Angelom Merkel objasnio francuski predsjednik Sarkozy. Konferencija je održana nakon bilateralnog summita u Parizu. "Krećemo prema snažnijoj ekonomskoj integraciji euro-zone", komentirao je Sarkozy. "Njemački i francuski ministri financija ponudit će europskim instancama zajednički prijedlog o porezu na financijske transakcije već u rujnu", rekao je francuski predsjednik. Dvoje čelnika također će članicama euro zone predložiti da do ljeta 2012. usvoje pravilo o uravnoteženim javnim financijama, koje je već na snazi u Njemačkoj, a u Francuskoj je njegova provedba u tijeku. Oni predlažu da se 17 zemalja eurozone obvežu na uravnotežene financije i da taj cilj zapišu u ustavnom zakonu. Sarkozy i Merkel su odbacili bilo kakvu zamisao o povećanju Europskog fonda za financijsku stabilnost (EFSF), ocijenivši da je on dostatan. Fond je osnovan 2010. kako bi se pomoglo Irskoj, a potom i Portugalu. EFSF će sudjelovati i u financiranju novog programa pomoći za Grčku, vrijednog 160 milijarda eura te preuzeti zadaću kupnje obveznica na sekundarnim tržištima na temelju novih ovlasti koje mu omogućuju intervenciju na tržištima prije razbuktavanja kriza. Francuski predsjednik u utorak je najavio uvođenje korporacijskih poreza u Francuskoj i Njemačkoj koje će se temeljiti na istim poreznim osnovicama i stopama, a na snagu će stupiti već 2013. Francuska i Njemačka namjeravaju biti primjer, kada je o ovom pitanju riječ, istaknula je njemačka kancelarka. Sarkozy i Merkel su nakon susreta objavili dalekosežne planove za veću integraciju euro-zone uključujući i summite dva puta godišnje, ali su odbacili izdavanje euro obveznica. U planovima koji će u srijedu biti poslani predsjedniku Europskog vijeća Hermanu Van Rompuyju dva čelnika žele da se izabere predsjednik koji će predstavljati euro-zonu te da se čelnici 17-člane euro zone sastaju dva puta godišnje. Fancuske i njemačke prijedloge će ocijeniti Van Rompuy zadužen za sastavljanje paketa ekonomske koordinacije za summit EU-a u listopadu. Sarkozy i Merkel su rekli kako predlažu "pravu ekonomsku vladu" za euro-zonu s predsjednikom koji bi bio izabran na dvoipolgodišnje razdoblje. Merkel i Sarkozy složili su se da daljnje konsolidiranje financijske politike izdavanjem obveznica euro-zone nije dobra ideja. Sarkozy smatra da bi takav potez funkcionirao samo u slušaju potpune financijske integracije Europske unije, dok Merkel tvrdi da ne vjeruje da izdavanje dodatnih obveznica može riješiti trenutne fiskalne probleme u eurozoni.
TUNIS - Pregovori između predstavnika pobunjenika i libijskog režima nastavljeni su u utorak na tuniskom otoku Džerbi u nazočnosti venezuelskih izaslanika, objavio je tuniski radio. U pregovorima sudjeluju dvojica pripadnika pobunjeničkoga Prijelaznog nacionalnog vijeća i dvojica predstavnika pukovnika Gadafija, od kojih je jedan visoki vojni dužnosnik, javio je radio Mosaique FM. Nazočni su i izaslanici venezuelskog predsjednika Huga Chaveza. Pregovori, koji su počeli u nedjelju, odvijaju se iza zatvorenih vrata u jednom hotelu izvan turističkih središta pod jakom policijskom zaštitom. Posebni izaslanik UN-a za Libiju, Jordanac Abdel Ilah Hatib, sastao se u utorak u Tunisu s tuniskim ministrom vanjskih poslova Muldijem Kefijem.
BENGAZI - Libijsko Nacionalno prijelazno vijeće (NTC) ne pregovara s vladom Moamera Gadafija niti s posebnim UN-ovim izaslanikom za Libiju o rješenju građanskog rata, rekao je u utorak vođa NTC-a Mustafa Abdel Džalil. "NTC želi priopćiti kako nema nikakvih pregovora - izravnih ni neizravnih - s Gadafijevim režimom ni s posebnim izaslanikom UN-a", rekao je Džalil. Na novinarsko pitanje o informacijama o tajnim pregovorima navodno održanim tijekom vikenda na tuniskom otoku Džerbi, Mustafa Abdel Džalil je odgovorio da u NTC-u nemaju nikakvih saznanja o tomu te da ne podupiru takve pregovore. "Bilo kakve političke konzultacijje ili kontakti trebaju se realizirati preko našeg vijeća", kazao je Džalil. I glasnogovornik Gadafijeve vlade opovrgnuo je informaciju o pregovorima s pobunjeničkim vodstvom. Posebni izaslanik UN-a koji pokušava pronaći način za okončanje sukoba u Libiji, Abdel Elah al-Katib u ponedjeljak se trebao sastati s visokim tuniskim predstavnicima, a glasnogovornik ministarstva vanjskih poslova Tunisa u nedjelju je izjavio kako će se "sigurno.... sastati s libijskom stranom". Katib se dosad već nekoliko puta trebao sastati s predstavnicima pobunjenika i Gadafijevim predstavnicima.
MOSTAR - Obrana troje od osmero hrvatskih političkih i policijskih dužnosnika Hercegovačko-neretvanske županije zatražila je u utorak oslobađajuće presude na suđenju na kojemu ih se tereti za nepoštivanje propisa. Završnim riječima obrane nazočio je i prvi tužitelj u tome procesu Heikki Wendorf. Pojavljivanje finskog tužitelja, koji je tu dužnost napustio prije godinu i pol, po ocjeni obrane predstavlja pritisak na neovisni rad sudskog vijeća suda BiH. Predstavnici obrana Gorana Bilića, Seada Šehića i Gorana Brkić zatražili su oslobađajuće presude, jer smatraju da državno odvjetništvo nije uspjelo dokazati navode iz optužnice. Odvjetnici također tvrde da je većina dokaza nezakonito prikupljena te da je optužnica neodređena i da nisu navedena i dokazana kaznena djela.Nakon iznošenja završnih riječi ostalih petorice policijskih dužnosnika, sud bi trebao izreći presudu. Državno je odvjetništvo istodobno zatražilo osuđujuće presude za svih osam dužnosnika. Državno odvjetništvo BiH najprije je optužilo jedanaest osoba, a u međuvremenu je odustalo od optužbi protiv njih troje. Optužene se tereti da nisu podijelili otkaze prekobrojnim hrvatskim policajcima te da postupak nabave policijskih vozila nije bio sukladan zakonu.
SANA - Jemenski predsjednik Ali Abdulah Saleh kritizirao je u utorak jemensku oporbu i najavio da će se uskoro vratiti kući iz Saudijske Arabije gdje se oporavlja nakon pokušaja ubojstva 3. lipnja. U govoru prenošenom uživo, obraćajući se skupu plemenskih čelnika, Saleh je optužio jemensku oporbu da je "ukrala" slogane mladih prosvjednika te ocijenio da je čine "ostaci marksista, talibana i pristaša imama", bivšeg jemenskog kralja, "drumski razbojnici" i "oportunisti". "Ti zlonamjernici uskih interesa ukrali su slogane mladima revolucije koji kampiraju na sveučilištnom trgu u Sani", rekao je. Saleh je pozvao oporbu da političku krizu, koja traje već sedam mjeseci, riješi izlaskom na birališta. Poručio je da je spreman predati vlasti "putem izbora, a ne državnih udara." "Vidimo se uskoro u Sani", rekao je na kraju govora, koji je pratilo oko 6000 plemenskih vođa odanih režimu, okupljenih u Sani kako bi "pomogli izlasku iz krize", prenijela je jemenska agencija Sana.
LONDON - Zastupnici u britanskom parlamentu objavili su pismo bivšeg novinara News of the Worlda, ranije osuđenog zbog hakiranja telefona, u kojem on tvrdi da se o prisluškivanju i hakiranju redovito razgovaralo na uredničkim kolegijima lista i da su s tom praksom bili upoznati svi viši dužnosnici kompanije News Internationala. Bivši izvjestitelj o kraljevskoj obitelji Clive Goodman napisao je pismo tvrtki News International kada se žalio na otkaz koji je dobio 2007. U utorak ga je prvo objavio list Guardian, a potom i parlamentarni odbor zadužen za istragu o toj aferi koja je potresla medijsko carstvo Ruperta Murdocha i britansko društvo. Goodman u njemu piše da se o hakiranju "naveliko raspravljalo" na kolegijima, sve dok tadašnji glavni urednik tabloida Andy Coulson nije zabranio da se priča o toj temi. Coulson će kasnije postati savjetnik za medije premijera Davida Camerona i izjaviti da ništa nije znao o prisluškivanju mobitela. Parlamentarni odbor za kulturu, medije i sport najavio je da bi zbog tog pisma mogao na saslušanje ponovno pozvati Jamesa Murdocha, sina Ruperta Murdocha, koji u očevo ime upravlja njegovom medijskom korporacijom. Očekuje se da će na saslušanje u rujnu biti pozvani i ostali izvršni dužnosnici News Internationala.