ZAGREB - Srednji tečaj švicarskog franka na danas utvrđenoj tečajnoj listi Hrvatske narodne banke smanjen je na 7,08 kuna sa jučer utvrđenih rekordnih 7,16 kuna. Nakon četiri dana uzastopnog rasta vrijednosti, franak je na danas utvrđenoj tečajnici HNB-a u odnosu na jučerašnju oslabio prema kuni za 1,15 posto. Tako srednji tečaj franka na danas utvrđenoj tečajnoj listi HNB-a, koja se primjenjuje sutra, iznosi 7,081413 kuna. Kuna je ojačala i prema euru, za blagih za 0,01 posto, pa srednji tečaj jedinstvene europske valute iznosi 7,446814 kuna. Istodobno je kuna oslabila prema američkom dolaru za 1,06 posto, na 5,235755 kuna, a porasla je i vrijednost britanske funte, za 0,55 posto, na 8,451724 kune po srednjem tečaju. Na međunarodnim valutnim tržištima pak euro je danas ojačao prema švicarskom franku zahvaljujući poboljšanom raspoloženju ulagača i njihovoj smanjenoj nesklonosti imovini koju smatraju rizičnijom, a švicarski je franak pritisnuo i signal o mogućem privremenom vezanju za euro. Euro je tako do podneva ojačao prema franku 2,2 posto, na 1,0528 franaka. Bio je u plusu i prema dolaru, i to 0,5 posto, te se njime trgovalo po 1,4244 dolara.
ZAGREB - Uz znatno niži obujam trgovanja nego prethodnih dana, na Zagrebačkoj burzi danas su Crobexi u blagom plusu, a najviše se trguje dionicom HT-a. Crobex indeks oko podneva je iznosio 1.992 boda, što je 0,55 posto više nego jučer. Crobex10 ojačao je 0,53 posto, na 1.076 bodova. Redovni promet dionicama iznosio je 5 milijuna kuna, što je čak 18 milijuna manje nego jučer u to doba. Milijunski promet do podneva bilježi tek dionica HT-a, i to u visini od 2,03 milijuna kuna. Cijena joj je ojačala 1,23 posto u odnosu na jučerašnju zadnju cijenu, te iznosi 234,49 kuna. Po visini prometa slijedi dionica IGH, kojom je ostvareno 618.000 kuna prometa, a cijena joj je u minusu 2,66 posto, na 1.193 kune.
ZAGREB - Ukupni promet hrvatske industrije u ovogodišnjem lipnju pao je za dva posto u odnosu na svibanj, dok je na godišnjoj razini smanjen za 0,4 posto, desezonirani su podaci Državnog zavoda za statistiku. Pritom je na godišnjoj razini promet industrije na domaćem tržištu oslabio za 2,6 posto, dok je na stranom tržištu porastao za 8,7 posto. Podaci o novim narudžbama industrije pokazuju pad u lipnju u odnosu na svibanj za 24,1 posto, a u odnosu na lipanj prošle godine za 19,4 posto. Pritom su na godišnjoj razini narudžbe na domaćem tržištu pale za 23,7 posto, dok su na stranom veće za 200 posto. U prvih šest mjeseci ove godine nove narudžbe industrije porasle su za 16,3 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine.
ZAGREB - Nezavisni hrvatski sindikati (NHS) uputili su otvoreno pismo predsjednici Vlade Jadranki Kosor, guverneru Hrvatske narodne banke (HNB) Željku Rohatinskom i predsjednicima uprava banaka u kojem traže da se u najkraćem mogućem roku dogovore oko rješenja ili cijelog paketa rješenja ponajprije za kredite vezane uz švicarski franak, ali jednako i kredite vezane uz euro te kunske kredite. Neshvatljivo je i neprihvatljivo do koje mjere se nije u stanju premostiti sve međusobne razlike, interese i osobnosti te dogovoriti i u najkraćem mogućem roku primijeniti rješenje koje bi značilo barem olakšanje za sve građane koji imaju razne oblike i vrste kredita vezane uz švicarski franak, navodi se u otvorenom pismu NHS-a. Smatraju kako nikome (Vladi, HNB-u, bankama) ne može i ne smije biti svejedno kako se divljanje tečaja švicarskog franka odražava na rast rata kredita tih građana. Istovremeno medijska izvješća pokazuju kako banke i dalje bilježe rast dobiti, kažu u NHS-u. U NHS-u ističu kako iz dana u dan raste nenaplativost ranije danih kredita vezanih uz razne valute, uz istovremeno rastući broj ovrha. Ne može i ne smije rizik kredita biti ponajprije rizik dužnika, a da vjerovnik, banka, čak i na pogubnoj situaciji dužnika dobro zarađuje, smatraju u NHS-u.
ZAGREB - Hrvatski turizam u ovogodišnjem je lipnju zabilježio ukupno 20,5 posto više turističkih dolazaka i 21,3 posto više noćenja nego u istom mjesecu prošle godine, dok je u prvih šest ovogodišnjih mjeseci dolazaka turista bilo 10,3 posto više, a noćenja 10,4 posto više, objavio je danas Državni zavod za statistiku. U lipnju je u Hrvatskoj zabilježeno 1,59 milijuna dolazaka turista ili 20,5 posto više nego u istom mjesecu lani, a u svim komercijalnim smještajnim objektima ostvareno je 7,8 milijuna noćenja ili 21,3 posto više. U prvih šest mjeseci ove godine u Hrvatsku je bilo ukupno 3,4 milijuna turista ili 10,3 posto više, koji su ostvarili 13,1 milijun noćenja, što je porast za 10,4 posto. Stranih je dolazaka bilo 2,7 milijuna ili 12,2 posto više, a njihovih je noćenja bilo 11,5 posto više nego u lanjskih šest mjeseci odnosno 11,3 milijuna. Domaći turisti su sa 670,7 tisuća dolazaka i 1,8 milijuna noćenja u prvih šest mjeseci ove godine zabilježili poraste od 2,9 posto u dolascima i 4 posto u noćenjima.
ZAGREB - Ukupni prihodi hrvatskih poduzetnika lani su iznosili 598,2 milijarde kuna, a na prvom je mjestu po visini prihoda Grad Zagreb čiji su poduzetnici ostvarili nešto više od polovine ukupnih prihoda hrvatskog poduzetništva (53,3 posto ili 318,5 milijardi kuna), podaci su Financijske agencije. Tome pridonose velika državna javna i druga velika poduzeća koja svoju aktivnost obavljaju i na područjima drugih županija, kao i veliki trgovački lanci. Na drugom mjestu, daleko iza Zagreba, je Splitsko-dalmatinska županija s udjelom od 6,5 posto u ukupnom prihodu poduzetnika, odnosno 38,6 milijardi kuna prihoda. Slijedi Primorsko-goranska županija sa udjelom od 5,6 posto te Zagrebačka i Istarska županija sa udjelom od 5,2 posto. Najmanji udio od 0,3 posto ima Ličko-senjska županija čiji su prihodi lani iznosili 1,6 milijardi kuna. U 2010. je 55.541 poduzetnik ostvarilo 28,2 milijarde kuna dobiti, dok je njih 41.217 ostvarilo gubitke od 29,9 milijardi kuna, tako da je neto gubitak poduzetnika bio 1,7 milijardi kuna.
ZAGREB - U hrvatskim zračnim lukama tijekom prvih sedam mjeseci ove godine ostvaren je promet 3,11 milijuna putnika, što je 11,7 posto više u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje, a robe je prevezeno 12,2 posto manje odnosno 5,04 tisuća tona, objavila je Agencija za civilno zrakoplovstvo. Najviše putnika i robe u prvih sedam mjeseci bilo je u Zračnoj luci Zagreb, 1,3 milijuna putnika i 4,39 tisuća tona robe. Broj putnika pritom je povećan za 15,4 posto, a robe je prevezeno 14,1 posto manje. Po putničkom prometu slijedi Zračna luka Dubrovnik sa 714.823 putnika, što je rast za 9,1 posto. Zračna luka Split na trećem je mjestu po broju prevezenih putnika. Kroz tu zračnu luku prošlo je 687.876 putnika, uz porast putničkog prometa za 8,8 posto. Prema podacima za srpanj, u hrvatskim zračnim lukama u tom je mjesecu bilo 942.534 putnika, što je 8,9 posto više u odnosu na srpanj prošle godine.
ZAGREB - Zagreb je u prvih sedam mjeseci ove godine posjetilo 359.953 posjetitelja, koji su ostvarili 618.186 noćenja, čime je zabilježen porast od 6 posto u noćenjima te 10 posto u dolascima u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje, objavila je zagrebačka Turistička zajednica. Pritom je stranih gostiju bilo 14 posto više, ili njih 279.073, a ostvarili su 471.727 noćenja, što je porast za 9 u odnosu na prvih sedam prošlogodišnjih mjeseci. Najviše posjetitelja došlo je iz Njemačke, SAD-a, Italije, Španjolske i Francuske. U Turističkoj zajednici grada Zagreba zadovoljni su postignutim rezultatima te očekuju da će se nastaviti i u predstojećim mjesecima.