Na sjednici održanoj 3. kolovoza hrvatska Vlada usvojila je Uredbu o izmjeni Zakona o tržištu plina. Na istoj je sjednici Vlada usvojila i Odluku o najvišoj razini cijene plina za povlaštene kupce kojom se propisuje najviša razina cijene plina za povlaštene kupce koji obavljaju proizvodnu djelatnost s godišnjom potrošnjom manjom od 100 milijuna prostornih metara plina, a posebno za kupce koji kupuju plin radi proizvodnje toplinske energije za tarifnoga kupca prema odredbama Zakona o proizvodnji, distribuciji i opskrbi toplinskom energijom, izuzev kućanstva. Odluka stupa na snagu 1. rujna 2011., a najviša razina cijene plina primjenjuje se do 31. prosinca 2011. te iznosi 2,13 kuna po prostornom metru.
"INA će naravno u potpunosti poštivati navedeni propis s obzirom da Vlada ima pravo na usvajanje takvih kratkoročnih odluka. Međutim treba napomenuti, da suprotno uobičajenoj praksi, nije bilo rasprave ili konzultacija u vezi predloženih izmjena Zakona o tržištu plina", ističu iz Ine.
Ipak, dodaju, INA bezuvjetno podržava potpunu liberalizaciju plinskog poslovanja i ulazak drugih igrača na tržište, za što su ispunjeni tehnički preduvjeti kao što su prekogranični kapaciteti za isporuku plina, koji značajno nadmašuju potrebe Hrvatske, mogućnost povlaštenih kupaca da sklapaju ugovore s drugim opskrbljivačima te da promijene opskrbljivača u slučaju nezadovoljstva postojećim uvjetima.
Napominjući da regulirane cijene plina vode subvencioniranju jednog industrijskog subjekta od strane drugoga, navode kako je INA u prethodnom desetljeću subvencionirala cjelokupnu industriju i gospodarstvo kroz umjetno niske, ograničene cijene ukapljenog naftnog plina, goriva i plina u iznosu koji premašuje 10 milijardi kuna, što je ugrozilo održivost Inina poslovanja i dovelo do značajnih gubitaka 2008. i 2009. godine.
Dodaju da su se do sada cijene plina za povlaštene kupce regulirale ugovorima koje su potpisivale obje strane i koji su sadržavali formule za određivanje cijene plina. Cijena plina za povlaštene kupce bila je u potpunosti tržišno orijentirana te je ovisila o cijenama naftnih derivata i američkog dolara.
Liberalizacija tržišta je preduvjet budućeg razvoja hrvatskog gospodarstva te je u skladu s regulativom EU, ističu iz Ine.