Na Tokijskoj je burzi Nikkei indeks u 7,30 sati bio na gubitku 1,2 posto, na 9.846 bodova. Indeks burze u Hong Kongu oslabio je 0,65 posto.
MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je u 7,30 sati u minusu 1,6 posto. Najviše su pod pritiskom prodaja bile dionice izvoznih kompanija.
Predstavnički dom američkog Kongresa u ponedjeljak je donio odluku o podizanju granice zaduživanja, kojim se omogućuje da SAD izbjegnu katastrofu zbog nemogućnosti otplate svojeg duga, i smanjivanju proračunskog manjka za 2.400 milijardi dolara u 10 godina. To je smirilo strahove investitora od moguće platežne nesposobnosti SAD-a, no i dalje ih brine moguće snižavanje vrhunskog kreditnog rejtinga SAD-a.
U međuvremenu, Institut za upravljanje nabavom objavio kako je industrijski sektor u SAD-u u srpnju porastao po najnižoj stopi u protekle dvije godine. Jučer su odgovarajući pokazatelji za Europu i Aziju također ukazali na usporavanje rasta industrijske aktivnosti, što je ponovno ojačalo potražnju za sigurnim valutama poput švicarskog franka, te spustilo cijene rizičnije imovine poput dionica i nafte.
„I dok smo u kratkome roku izbjegli drugu po redu globalnu financijsku krizu, vjerojatno će trebali smanjiti američku proračunsku potrošnju. Kada tome pribrojite vrlo slabe američke gospodarske pokazatelje, sve je veća šansa da će Fed morati uvesti dodatni program kvantitativnog monetarnog popuštanja. Već vidim kako tečaj dolara slabi“, kaže Joseph Capurso, strateg pri Commonwealth Bank u Sydneyu.
Tečajem dolara danas se trguje po 0,7805 švicarskih franaka, nakon što je u ponedjeljak američka valuta dosegnula rekordno niskih 0,773 franka.
Prema jenu, tečaj dolara stoji nadomak 77,4 jena, što je nešto više nego u ponedjeljak, kada se njime trgovalo po 76,29 jena.
Japanski dužnosnici međutim, ističu da je tečaj japanske valute, koja je u mjesec dana ojačala oko 5 posto, previše snažan te da bi mogao ugroziti oporavak japanskog gospodarstva nakon snažnog potresa u ožujku. Tržišta su stoga u očekivanju moguće devizne intervencije japanskih vlasti.
„Zajedno s monetarnim mjerama Bank of Japan, ta zemlja bit će sposobna intervenirati kako bi podigla tečaj dolara prema jenu. Ipak, bit će teško održati tečaj dolara snažnim kroz dulje vremensko razdoblje, jer je pod pritiskom slabih izgleda najvećeg svjetskog gospodarstva i pada prinosa po američkim trezorskim zapisima“, ističe Masanari Takada, strateg pri Nomura Securitiesu.
Neki analitičari međutim skeptični su oko toga da će Tokio poduzeti deviznu intervenciju, s obzirom na činjenicu da su u prošlosti bile uspješne samo one koje su bile provedene u koordinaciji s ostalim velikim središnjim bankama.
U međuvremenu, ojačala je cijena zlata zbog vijesti da je južnokorejska središnja banka kupovala proteklih mjeseci 25 tona te plemenite kovine radi diversifikacije svojih deviznih rezervi. Spot cijena zlata trenutno je 1.623,26 dolara za uncu.
„Ta vijest ukazuje na fundamentalno stajalište većine investitora, pa čak i središnjih banaka, da je zlato esencijalna zaštita od rizika valutnih tečajeva, stabilizirajuća imovina za portfelje i sigurno utočište u neizvjesnim gospodarskim vremenima“, ističe David Meger, direktor trgovine metalima u Vision Financial Marketsu.