OSLO - Norveška je minutom šutnje u ponedjeljak u podne odala počast za 93 žrtve ubilačkog pohoda desničarskog terorista koji je u petak zgrozio svoju domovinu i svijet. Od burze u Oslu do zračnih luka, čitava 4,8 milijunska kraljevina koja se nije oporavila od šoka, nakratko je u podne prekinula sve aktivnosti, a nisu prometovali ni vlakovi. Počast su žrtvama pred sveučilištem u Oslu odali i kralj Harald i njegova supruga Sonja te premijer Jens Stoltenberg. "Za počast žrtvama ubijenima u sjedištu vlade i na otoku Utoeya, molim vas za minutu šutnje", rekao je Stoltenberg. Televizija NRK prikazala je kako su rad na jednu minutu prekinule i spasilačke snage koje tragaju za nestalima na otoku Utoeya, gdje je ubijeno 86 osoba, prema podacima objavljenima u nedjelju, no broj žrtava mogao bi biti smanjen, najavila je norveška policija.
OSLO - Anders Behring Breivik želi na sudu u ponedjeljak reći Norveškoj i svijetu zašto je ubio najmanje 93 osobe u bombaškom napadu i luđačkom oružanom pohodu, izjavio je njegov odvjetnik te izvijestio da njegov branjenik želi pred sud u uniformi. Sudac će morati odlučiti hoće li saslušanje, zakazano za 13 sati, biti otvoreno ili zatvoreno za javnost. Breivikov ubilački pohod u Norveškoj je potaknuo žučne rasprave o slobodi izražavanja, jer se mnogi građani protive zamisli da se osobi koja je uzdrmala psihu nacije dopusti izražavanje mišljenja. Glede zahtjeva za uniformom, odvjetnik Geir Lippestad ne zna o kakvoj je odori riječ.
Za svoj ubilački pohod Breivik je odjenuo policijsku odoru. Nikada nije služio u oružanim snagama, iako je prije napada na internet stavio svoju fotografiju u vojnoj odori. Policija bi mogla za Breivika zatražiti pritvor od osam tjedna, dvostruko dulje od uobičajene prakse, s mogućnošću produljenja.
DEN HAAG - Nakon sedam godina u bijegu, Goran Hadžić, vođa pobunjenih Srba u istočnoj Slavoniji i posljednji optuženik Haaškog suda, prvi put će se pojaviti pred Haaškim sudom u ponedjeljak u 16 sati te izjasniti o krivnji pred južnokorejskim sucem O-Gon Kwonom po novoj dopunjenoj optužnici koja ga sada tereti i po zapovjednoj odgovornosti. Haaški optuženik i vođa srpske pobune u istočnoj Slavoniji tijekom Domovinskog rata, Hadžić je u petak izručen u Haag, a u srijedu je uhićen u Srbiji. I Hadžić i njegovi branitelji formalno su se odrekli prava na žalbu na odluku beogradskog suda o ispunjenosti uvjeta za njegovo izručenje. Hadžića je Haaški sud optužio 2004. po 14 točaka optužnice za zločine protiv čovječnosti i povrede ratnog prava i običaja počinjene ubojstvima stotina i progonom tisuća Hrvata s okupiranih područja Hrvatske tijekom Domovinskog rata, te za niz drugih zločina. U izmijenjenoj optužnici, objavljenoj u petak kasno poslijepodne u Haagu, Hadžića sud tereti ne samo po individualnoj nego i po zapovjednoj odgovornosti. U novoj optužnici, od lipnja 1991. do kraja 93. godine bio najviše rangirana osoba u tzv. SAO krajinama te je obavljao i dužnost predsjednika tzv. SAO Krajine. Iz toga je proizlazila, kažu tužitelji, njegova puna kontrola nad vojnim snagama koje su djelovale na okupiranim područjima Hrvatske kao i nad političkim strukturama pobunjenih Srba. Stoga je, ističe tužiteljstvo, odgovoran za osmišljavanje i naređivanje zločina, poticanje podređenih na počinjenje, a odgovoran je i za propuste u spriječavanju zločina i propuste kažnjavanja počinitelja. Haaško je tužiteljstvo proširilo i razdoblje u kojem je djelovao udruženi zločinački pothvat za više od dvije godine pa sada obuhvaća razdoblje od 1. travnja 1991. godine do najmanje 31. prosinca 1995. godine.
RIM - Suša na Rogu Afrike izazvala je "katastrofalno stanje koje traži hitnu i izdašnu međunarodnu pomoć", izjavio je u ponedjeljak generalni direktor FAO-a Jacques Diouf otvarajući izvanredan skup u Rimu za saniranje posljedica suše za što je Svjetska banka (SB) najavila 500 milijuna dolara pomoći. "Treba spašavati živote i djelovati", poručio je Diouf koji predviđa da će za iduća dva mjeseca trebati 300 milijuna dolara pomoći, a u godinu dana 1,6 milijardi dolara. Suša koja vlada Rogom Afrike najgora je u posljednjih 60 godina. Ugrožava 12 milijuna ljudi u dijelovima Somalije, Kenije, Etiopije, Džibutija, Sudana i Ugande. Predsjednik SB-a koji je obećao 500 milijuna dolara pomoći Robert Zoelick rekao je da je važno brzo djelovati kako bi ublažili ljudsku patnju. Zemlje Roga Afrike moraju se pripremiti za suše koje dolaze u intervalima i koje su zbog štetnosti klimatskih promjena sve teže, rekao je i pozvao na "transverzalan pristup" koji će obuhvatiti prehrambenu sigurnost, siromaštvo i klimatske promjene. Prema podacima SB-a, porast cijena hrane gurnuo je od lipnja 2010. godine u siromaštvo 44 milijuna ljudi.
KABUL - Nekoliko osoba je ranjeno u padu američkog helikoptera u sastavu NATO-ovih snaga u Afganistanu, priopćio je u ponedjeljak glasnogovornik NATO-a, dodajući da se nesreća dogodila na istoku zemlje, nedaleko od granice s Pakistanom.
Međunarodne mirovne snage u Afganistanu (ISAF) nisu priopćile koji su uzroci pada helikoptera niti točno mjesto nesreće i nacionalnost ranjenih ili tip helikoptera. Lokalna policija i talibani tvrde da su američki helikopter srušili pobunjenici.
Iz afganistanskih se izvora doznaje da je moguće mjesto nesreće okrug Manogai, u provinciji Kunar. To je područje uporište talibana iz Pakistana.
AMAN - Sirijska vlada odobrila je zakon koji uz vladajuću stranku Baas dopušta osnutak novih političkih stranaka, ali uz uvjet da se pridržavaju "demokratskih načela", javila je državna novinska agencija SANA u ponedjeljak o bitnom zahtjevu oporbe za demokratizacijom zemlje u kojoj vlada mjesecima krvavo guši proturežimske prosvjede. Vladajuća stranka Baas, koja je zabranila oporbene skupine od vojnog prevrata 1963. godine, bila je pod pritiskom da odustane od svog monopola na vlast tijekom četveromjesečne pobune koja je zahtijevala ostavku predsjednika Bašara al-Asada. Dok se al-Asadove sigurnosne snage krvavo obračunavaju sa sudionicima prosvjeda koji su počeli 15. ožujka s oko 1.500 ubijenih civila, a više od 12.000 uhićenih, on pokušava umiriti oporbu blažim mjerama, među ostalim ukidanjem izvanrednog stanja koje je bilo na snazi 50 godina i znatno je ograničavalo slobode, podsjeća agencija AFP. Zbog krvavog gušenja prosvjeda iz Sirije su izbjegle tisuće ljudi, navode aktivisti za ljudska prava.
TOKIO - Direktor Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA) obišao je u ponedjeljak japansku nuklearnu centralu u Fukushimi na sjeveru zemlje kako bi procijenio tijek radova na saniranju štete pretrpljene na nuklearki zbog potresa i tsunamija, što je izazvalo najgoru nuklearnu katastrofu u posljednjih 25 godina. "Želim vidjeti što IAEA može učiniti da pomogne", izjavio je novinarima Yukiya Amano, bivši japanski diplomat. "Želim čuti što ekipe na terenu imaju za reći o problemima s kojima se susreću radeći ovaj posao dan i noć", dodao je. Amano će se tijekom tjedna sastati s japanskim političkim dužnosnicima s kojima će razgovarati o nuklearnoj sigurnosti. U lipnju je IAEA oštro kritizirao Japan, izražavajući nezadovoljstvo reakcijama japanskih vlasti na nuklearnu nesreću. U krugu od 20 kilometara od Fukushime vlasti su morale evakuirati 80.000 ljudi.