OSLO - Posljedice napada na kamp socijaldemokratske mladeži na otoku Utoya u Norveškoj, koji je uslijedio sat nakon eksplozije u središtu Osla u kojem je ubijeno sedam ljudi, poprimile su katastrofalne razmjere i broj ubijenih može rasti iznad 80, objavila je norveška policija, prenose agencije rano u subotu. Naoružani napadač odjeven u policijsku odoru u petak je ubio najmanje 80 mladih u ljetnom kampu socijaldemokratske mladeži na otoku Utoya sjeverozapadno od Osla i mnoge druge ranio, rekao je šef policije Oystein Maeland na konferenciji za novinare. Dodao je da ne može jamčiti da broj ubijenih neće rasti i da ima teško ozlijeđenih. Maeland je ustvrdio da je napad poprimio "katastrofalne razmjere". Policija je ranije izvijestila da je u pucnjavi na otoku ubijeno 10 osoba nakon što je u eksploziji u središtu Osla ubijeno sedam osoba. Policija je nakon pucnjave u kampu uhitila 32-godišnjeg muškarca za kojeg je norveški ministar pravosuđa Knut Storberget u petak kasno navečer rekao da je Norvežanin. Po ranijim podacima policija uhićenog muškarca povezuje s bombaškim napadom u Oslu. Norveška televizija TV2 objavila je u subotu, ne navodeći svoje izvore, da je uhićeni norvežanin povezan je s desničarskim ekstremistima. Neki mediji objavili su, pozivajući se na anonimne izvore, da napad nije povezan s međunarodnim terorizmom. Po svjedočanstvima koja su prenijeli norveški mediji napadač prerušen u policajca izgledao je nordijski i bio je naoružan automatskim oružjem.
ZAGREB - Teroristička skupina Ansar al-Džihad al-Alami, ili Pomagači globalnog džihada, tvrdi da je odgovorna za napade u Oslu, prenio je u petak list The New York Times. U poruci skupine kaže se da je napad odgovor na nazočnost norveških snaga u Afganistanu i vrijeđanje proroka Muhameda koje nije preciznije objašnjeno. The New York Times upozorava da se vjerodostojnost tvrdnji te skupine ne može potvrditi i dodaje kako nije neubičajeno da terorističke skupine preuzmu odgovornost za veće napade a da se kasnije njihove tvrdnje pokažu lažnima. New York Times podsjeća da je Norveška članica NATO saveza i da u Afganistanu ima manji vojni kontingent. Norveška je jedna od nekoliko zemalja koje je čelnik Al Kaide Ajman al-Zavahri naveo kao potencijalne mete napada. Norveški su listovi 2006. objavili karikaturu proroka Muhameda iz danskog lista koja je razbjesnila brojne muslimane. Norveška je također povijesno čest sudionik mirovnih misija i domaćin diplomatskih razgovora, poput onih u Oslu 1993. kada su sporazum sklopili Izraelci i Palestinci. List također navodi kako su čelnici muslimana u Norveškoj brzo osudili napade. "Ovo je naša domovina, to je moja domovina. Ja osuđujem ove napade i Islamsko vijeće Norveške osuđuje ove napade bez obzira tko stoji iza njih", rekao je Mehtab Afasr, glavni tajnik Islamskog vijeća Norveške, navodi list.
BRUXELLES - Bombaški napad u središtu Osla u petak osudili su čelnici Europske unije, NATO-a i mnogih zemalja te izrazili solidarnost s Norveškom. Predsjednik Europske unije Herman Van Rompuy u petak je osudio "kukavički" bombaški napad u središtu Osla i izrazio solidarnost norveškom premijeru Jensu Stoltenbergu. "Najoštrije osuđujem kukavički čin za koji nema nikakvog opravdanja", rekao je u priopćenju Van Rompuy. Napad je osudio i predsjednik Europskog parlamenta Jerzy Buzek istaknuvši da Norveška daje veliki doprinos mirovnim naporima u najnestabilnijim regijama svijeta te da je "teroristički napad na njenom tlu posljednje što zaslužuje". Glavni tajnk NATO-a Anders Fogh Rasmussen je u ime NATO-a najoštrije osudio "gnjusno nasilje" u Norveškoj i istaknuo da solidarnost "NATO-a s Norveškom ostaje nepokolebljiva". "Zemlje NATO-a ostaju ujedinjene u borbi protiv takvih djela nasilja", rekao je. Predsjednik Sjedinjenih Država Barack Obama izrazio je "osobno sućut" norveškom narodu i pozvao na suradnju svijeta u borbi protiv terorizma. Obama je također rekao da još nema informacija o motivima napada. Norveškoj je sućut izrazio i britanski ministar vanjskih poslova William Hague i istaknuo da "Velika Britanija osuđuje svaki teroristički čin". Francuski predsjednik Nicolas Sarkozy napade u Norveškoj nazvao je "gnjusnim i neprihvatljivim" činom. Sarkozy je naveo da je bio duboko potresen viješću o napadu u Oslu te "najodlučnije osudio taj gnjusan i neprihvatljiv čin".
ZAGREB - Bivšeg vođu pobunjenih hrvatskih Srba Gorana Hadžića haaško tužiteljstvo u izmijenjenoj optužnici, objavljenoj u petak kasno poslijepodne u Haagu, sada tereti ne samo po individualnoj nego i po zapovjednoj odgovornosti. Hadžić je, navodi se u novoj optužnici, od lipnja 1991. do kraja 1993. bio najviše rangirana osoba u tzv. SAO krajinama te je obavljao i dužnost predsjednika tzv. SAO Krajine. Iz toga je proizlazila, kažu tužitelji, njegova puna kontrola nad vojnim snagama koje su djelovale na okupiranim područjima Hrvatske kao i nad političkim strukturama pobunjenih Srba. Stoga je, ističe tužiteljstvo, odgovoran za osmišljavanje i naređivanje zločina, poticanje podređenih na počinjenje, a odgovoran je i za propuste u spriječavanju zločina i propuste kažnjavanja počinitelja. Haaško je tužiteljstvo proširilo i razdoblje u kojem je djelovao udruženi zločinački pothvat za više od dvije godine pa sada obuhvaća razdoblje od 1. travnja 1991. do najmanje 31. prosinca 1995. Tužiteljstvo je proširilo i krug osoba koje su vodile udruženi zločinački pothvat pa su tako uz ranije navedene bivšeg jugoslavenskog predsjednika Slobodana Miloševića, vođu pobunjenih Srba Milana Martića, prve ljude srbijanskog SDB-a Jovicu Stanišića i Franka Simatovića, vođu srpskih radikala Vojislava Šešelja, vođu srpskih paravojnih snaga Željka Ražnjatovića Arkana te srpskog policijskog generala Radovana Stojičića u novoj optužnici i Hadžićev prethodnik Milan Babić, bivši jugoslavenski ministar obrane Veljko Kadijević, načelnik Generalštaba oružanih snaga SFRJ Blagoje Adžić, bivši savezni ministar policije Radmilo Bogdanović te ravnatelj savezne carine Mihalj Kertes. Dok je u staroj verziji optužnice kao cilj udruženog zločinačkog pothvata navedeno stvaranje jedinstvene države pod srpskom dominacijom to je u prijedlogu izmijenjene optužnice izostavljeno te se navodi da je cilj trajno uklanjanje većine hrvatskog i nesrpskog stanovništva iz velikih dijelova Hrvatske. Iz nove verzije optužnice izostavljena je tvrdnja o Hadžićevu osobnu sudjelovanju u ubijanju zatočenika u Dalju.
ZAGREB - Hrvatska je ispravno postupila kad je tražila izručenje Gorana Hadžića od Srbije, ali Haaški sud ima prednost pred nacionalnim pravosuđem pa je prva obveza Srbije bila da ga preda ICTY-ju, rekao je u petak glavni haaški tužitelj Serge Brammertz u razgovoru za Hrvatsku radio-televiziju. Po Brammertzovim riječima, Hrvatska može tražiti Hadžića i bude li oslobođen u Haagu, ili nakon odsluženja kazne bude li osuđen. "Uobičajeno je da država, želi li donijeti presudu, mora prema međunarodnom zakonu tražiti izručenje. Ne vidim nikakav problem u vezi sa zahtjevom koji je Hrvatska podnijela Srbiji. No Haški sud ima prednost pred nacionalnim pravosuđem. Prva obveza Srbije bila je da ga preda Međunarodnom sudu, no ništa neće stati na put Hrvatskoj da u drugoj fazi suđenja zatraži izručenje ako na kraju procesa Hadžić bude oslobođen ili ako nakon odslužene kazne Hrvatska poželi zatražiti njegovo izručenje". Brammertz kaže kako je Tužiteljstvo zadovoljno uhićenjem te da očekuje kako će Hadžić uskoro sastaviti tim za obranu kako bi suđenje što prije počelo. Haaško tužiteljstvo ima mnogo svjedoka i dokaza, rekao je Brammertz koji je uvjeren da su optužbe protiv Hadžića čvrste.
ZAGREB - Hrvatska pozdravlja uhićenje Gorana Hadžića i odluku srbijanske vlade da u potpunosti surađuje s Međunarodnim sudom za ratne zločine na području bivše Jugoslavije, kaže se u petak u izjavi stalnog predstavnika Hrvatske pri Organizaciji za europsku sigurnost i suradnju. "Pozdravljamo odluku srbijanske vlade da napokon, uhićenjima (Ratka) Mladića i sada (Gorana) Hadžića u potpunosti surađuje s ICTY-jem. Nadamo se i očekujemo da se ta suradnja nastavi i pružanjem sve nužne dokumentacije i dokaza u skorim suđenjima Mladiću i Hadžiću, kao i u suđenjima koja traju i od kojih su neka u žalbenoj fazi. Taj je novi smjer važan za Srbiju, ali i za daljnje unapređenje naših dobrosusjedskih odnosa", rekao je veleposlanik Neven Madey na redovitom sastanku Stalnog vijeća OSESS-a na temu uhićenja Gorana Hadžića. "Uhićenje Gorana Hadžića doista je dobra vijest. Dobra je za pravdu, za cijeli svijet i za čovječanstvo, ali posebno je dobra za obitelji tisuća žrtava nekih od najtežih zločina u nedavnoj povijesti, počinjenih u Hrvatskoj tijekom agresije srpskoga režima Slobodana Miloševića i Jugoslavenske narodne armije, u kojoj je Hadžić bio tek jedan od odgovornih kao predsjednik tzv. SAO krajine", kaže se u Madeyevoj izjavi. Madey je podsjetio da je "Goran Hadžić na dvama odvojenim suđenjima već u Hrvatskoj osuđen za ratne zločine, a optužen na još jednome".
ALEKSANDRIJA - Egipatska vojna policija u petak je pucala u zrak i palicama rastjerivala prosvjednike koji su blokirali glavnu cestu u Aleksandriji, rekli su svjedoci, što bi dodatno moglo narušiti odnose između vojske i civila. Svjedoci su rekli da su sukobi izbili nakon što su stotine prosvjednika koji su blokirali cestu uz obalu u blizini zgrade vojnog zapovjedništva odbili napustiti područje. Policija je pucala u zrak i potom krenula na prosvjednika koji su na nju bacali kamenje. "Vojna policija puca u zrak. Također snažno tuku prosvjednike palicama", rekao je svjedok agenciji Reuters. Tisuće Egipćana nastavilo je prosvjedovati tražeći brzo izvođenje pred sud policajaca optuženih za ubijanje prosvjednika u siječnju nakon izbijanja ustanka protiv vlasti svrgnutog predsjednika Hosnija Mubaraka.
CARACAS - Venecuelanski predsjednik Hugo Chavez u petak je rekao da se priprema za drugi ciklus kemoterapije na Kubi kako bi potpuno uklonio zloćudne stanice i ustvrdio da je prva kemoerapija bila uspješna. "Dovršio sam prvi ciklus kemoterapije i taj je tretman uspješno zaključen", rekao je Chavez telefonom tijekom sastanka njegove socijalističke stranke. "Pripremamo se za drugi ciklus kako bi potpuno uništili i uklonili rizik od ostanka zloćudnih stanica", rekao je. Prošlog vikenda se Chavez zbog kemoterapije vratio na Kubu, gdje je prošlog mjeseca operirao tumor. Svoje predsjedničke ovlasti prenio je na ministra financija i potpredsjednika. Ministar financija je ovoga tjedna izjavio da "ne sumnja" da će se Chavez kandidirati na sljedećim predsjedničkim izborima 2012.
SARAJEVO - Projekcijom filma "Le Havre" redatelja Akija Kaurismakija u petak je otvoren sedamnaesti Sarajevo Film Festival (SFF), najveća regionalna filmska smotra koji će u narednih sedam dana publici ponuditi više od dvije stotine filmskih ostvarenja u različitim kategorijama. U najprestižnijoj natjecateljskoj konkurenciji u kategoriji igranog filma ove je godine na SFF-u devet ostvarenja iz regije a u među njima je i hrvatski "Fleke" redatelja Alda Tardozzija. Kao u njegovu slučaju i gotovo svi drugi filmovi koji se natječu za ovogodišnje nagradu "Srce Sarajeva" debitantska su ostvarenja koja promoviraju autore s orginalnim pristupima aktualnim društvenim temama. Žirijem koji će odlučivati o najboljem igranom filmu predsjedava jedan od vodećih filmskih redatelja današnjice Ari Folman. U natjecanje za najbolji dokumentarni film 17. SFF-a također su uvrštena hrvatska ostvarenja "Razorubičenje" Domagoja Matizovića, "Zemlja znanja" kojega je režirao Saša Ban te "Ratni reporter" Silvestara Kolbasa. Kao i svake godine SFF je i ovoga puta privukao veliku pozornost filmske publike a ponovo okuplja i niz poznatih osoba iz svijeta filma. Iz SFF-a posebice su istaknuli kako će u Sarajevo stići i glumačke zvjezde poput Charlotte Rampling i redatelja Wima Wendersa. 17. Sarajevo Film Festival završava 30. srpnja kada će biti dodijeljene i festivalske nagrade.