FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

Gospodarstvo - Hrvatska - ukratko do 14,30 sati

ZAGREB, 21. srpnja 2011. (Hina) - Pregled gospodarskih vijesti iz Hrvatske do 14,30 sati.

ZAGREB - Hrvatska je Vlada na današnjoj sjednici donijela odluku o izdavanju dviju obveznica na domaćem tržištu - kunske obveznice u iznosu od 1,5 milijardi kuna s dospijećem 2016. godine, te obveznice uz valutnu klauzulu u iznosu od 600 milijuna eura s dospijećem 2022. godine. Ministarstvo financija jučer je izdalo petogodišnju kunsku obveznicu u iznosu od 1,5 milijardi kuna uz godišnji kupon od 5,75 posto i prinos od 5,95 posto, te produženu desetogodišnju obveznicu (dospjeva u prvoj polovici 2022.) uz valutnu klauzulu u iznosu od 600 milijuna eura, kupon od 6,50 posto i prinos 6,88 posto. Time je ispunjem plan izdavanja državnih obveznica za ovu godinu i u najvećoj mjeri zadovoljena i zatvorena potreba za financiranjem državnog proračuna, istaknula je ministrica financija Martina Dalić. Po najavama iz Ministarstva financija, sredstva od novog zaduženja na domaćem tržištu izdavanjem dviju obveznica u ukupnom iznosu od oko šest milijardi kuna koristit će se za potrebe proračuna u preostalom dijelu godine, s obzirom na planirani deficit od 14,7 milijardi kuna, te za uredno podmirenje obveza koje dospijevaju do kraja godine. Ministarstvo je odlučilo iskoristiti i povoljne uvjet kretanja tečaja dolara i eura i jučer realiziralo transakciju međuvalutarnog kamatnog swapa, odnosno dolarska obveznica izdana u srpnju prošle godine u iznosu od 1,25 milijardi dolara konvertirana je u euro. Time je ukupno ušteđeno 86 milijuna eura, objašnjavaju u Ministarstvu.

ZAGREB - Hrvatska je Vlada danas odlukom preraspodjelila ukupno 1,4 milijarde kuna proračunskog novca, od čega se gotovo 890 milijuna kuna odnosi na preraspodjele unutar samih ministarstava, dok se 548,7 milijuna kuna odnosi na uštede u državnom proračunu i ta će se sredstava ponajprije usmjeriti ministarstvima znanosti i unutarnjih poslova te za pokriće troškova kamata. Tom preraspodjelom Vlada nastavlja raditi na jednom od strateških ciljeva - fiskalnoj konsolidaciji i smanjenju državne potrošnje, istaknula je premijerka Jadranka Kosor. Ušteda je ostvarena na svim stavkama državnih rashoda, pa je tako 133 milijuna kuna ušteđeno na raznim materijalnim rashodima, 87,1 milijun kuna uštede su na pomoćima, tekućim i kapitalnim donacijama, rashodi za nabavu nefinancijske imovine smanjeni su za 118 milijuna kuna itd. Ušteđenih 548,7 milijuna kuna raspodjeljuju se pak za aktivnosti Ministarstva unutarnjih poslova i to iznos od 139 milijuna kuna, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa dobit će 100 milijuna kuna, za fondove za gospodarsku suradnju ide 70 milijuna kuna, za ovrhe (po sudskim postupcima) 60,2 milijuna kuna, a najveći, 179,5 milijuna kuna namijenjen je za kamate. Preraspodjelom ušteđenih sredstava osigurali smo da sve aktivnosti na izvršenju proračuna idu nesmetano i sukladno planu, ustvrdila je ministrica financija Martina Dalić.

ZAGREB - Vlada je na današnjoj sjednici prihvatila prijedlog izmjena Zakona o trgovini kojima se ukidaju odredbe koje ograničavaju radno vrijeme trgovina. Pozivajući se na odluku Ustavnog suda u vezi zabrane rada nedjeljom, Vlada je iz zakona izbrisala odredbe koje su se odnosile na radno vrijeme prodavaonica tijekom tjedna i nedjeljom, a ministar gospodarstva, rada i poduzetništva Đuro Popijač ustvrdio je da se time zapravo nije dogodilo ništa novo. Ništa novoga nije doneseno u tom zakonu osim što je potvrđena praksa koja se primjenjivala od odluke Ustavnog suda iz 2009. godine, izjavio je Popijač novinarima nakon sjednice. To znači da prijedlog zakona i dalje jednako tretira sve blagdane koji su definirani kao državni praznici, a poslodavci, kao i dosad, određuju radno vrijeme trgovina kako im odgovara, kazao je Popijač. Dodao je kako su takav prijedlog podržale sve sindikalne središnjice osim Nezavisnih hrvatskih sindikata (NHS). Predsjednik NHS-a Krešimir Sever ocijenio je pak u izjavi novinarima kako je tim prijedlogom Vlada opet pogodovala poslodavcima, omogućivši im da sami određuju radno vrijeme trgovina, što će se, po običaju, slomiti na leđima zaposlenih. Izmjenama Zakona o trgovini Vlada želi zaoštriti borbu protiv sive ekonomije i nelojalne tržišne utakmice te dodatno ukloniti barijere koje su opterećivale tu djelatnost, rečeno je na sjednici.

ZAGREB - Neto plaće u prerađivačkoj industriji, trgovini i građevinarstvu, djelatnostima u kojima je zaposleno više od 50 posto ukupnog broja radnika kod hrvatskih poslodavaca, manje su od prosjeka koji je za prošlu godinu iznosio 4.664 kune, dok su najveće prosječne neto plaće, u iznosu od 12.019 kuna, zabilježene u djelatnosti poslovanja s nekretninama. Pokazuju to podaci Financijske agencije po kojima su od 19 područja djelatnosti u njih 10 neto plaće bile niže od prosjeka zaposlenih kod svih poduzetnika. Zanimljivo je, napominju iz Fine, da su u djelatnosti poslovanja s nekretninama, koja ima nešto više od 16 tisuća zaposlenih, ostvarili neto gubitak, i to veći nego 2009., ali su povećali plaće za 23 posto i primili najveće plaće od 12.019 kuna, što je čak 157,7 posto više od prosjeka svih zaposlenih. U 2010. godini za ukupno 859.808 zaposlenih kod poduzetnika obveznika poreza na dobit, bez banaka i osiguravajućih društava, prosječna je mjesečna neto plaća iznosila 4.664 kune, što je nominalno 0,2 posto više nego u godini prije, a realno je manje za 0,9 posto. Najnižu prosječnu neto plaću lani su, po podacima Fine, imali zaposleni u administrativnim i pomoćnim uslužnim djelatnostima, u iznosu od 3.500 kuna, što je za četvrtinu manje od prosjeka.

ZAGREB - Gotovo svi ispitanici u istraživanju portala MojPosao, ili njih 95 posto, priznali su da dio radnog vremena troše na aktivnosti nevezane za posao. Pritom najviše ispitanika, 85 posto, troši to vrijeme na internetu, slijedi druženje s kolegama (57 posto), te privatno dopisivanje sms-om ili emailom (48 posto). Trećina ih obavlja privatne telefonske razgovore, a petina privatne poslove izvan ureda. Najviše ispitanika, 30 posto, troši 45 minuta dnevno na aktivnosti nevezane za posao. Njih 26 posto navodi da na to troši jedan do dva sata, a 11 posto svega 15 minuta, pokazalo je najnovije srpanjsko istraživanje portala MojPosao pod naslovom "Što radimo na poslu kad ne radimo" provedeno na 600 ispitanika. Kao razlog trošenja radnog vremena na ne-poslovne aktivnosti, 77 posto ispitanika navodi da im je potreban povremen odmor od radnih zadataka. Gotovo trećina kaže da im je na poslu dosadno, a njih 21 posto objašnjava to nedovoljnom plaćom pa se tako osvećuju poslodavcu. Dosta visok postotak, 48 i 47 posto, pritom smatraju da ne-poslovne aktivnosti ne utječu na njihovu produktivnost na poslu odnosno da ju poboljšavaju, a samo ih 5 posto misli obrnuto.

ZAGREB - Tijekom prvih šest mjeseci ove godine na svim autocestama u Hrvatskoj broj vozila u područjima naplate povećan je za 6,4 posto, a prihodi od cestarine za 4,1 posto u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje, objavila je Hrvatska udruga koncesionara za autoceste s naplatom cestarine (HUKA). Ukupno je autocestama u prvom polugodištu vozilo 27,1 milijun vozila pri čemu je naplaćeno 832,5 milijuna kuna cestarine, bez PDV-a. Najviše vozila bilo je na autocestama kojima gospodari tvrtka Hrvatske autoceste, njih 14,1 milijun, s rastom od 2,4 posto u odnosu na prvo lanjsko polugodište. HAC je naplatio i najviše cestarine, u ukupnom iznosu od 508,1 milijun kuna, što je povećanje tog prihoda na godišnjoj razini za 2,2 posto. Po prometu vozila i prihodu od cestarine slijedi koncesionar Autocesta Rijeka-Zagreb sa 7,5 milijuna vozila i 191,2 milijuna kuna cestarine. Najveći postotni rast broja vozila i prihoda od cestarine imala je BINA Istra, zahvaljujući otvaranju dionice Kanfanar - Pula. Taj je koncesionar izbrojao 2,9 milijuna vozila i od cestarine inkasirao 65,8 milijuna kuna. Koncesionar Autocesta Zagreb-Macelj zabilježila je 2,6 milijuna vozila, te prihod od cestarine od 67,4 milijuna kuna.

ZAGREB - Uz nizak obujam trgovanja, indeksi na Zagrebačkoj burzi u podne su bili u plusu, čemu je najviše doprinio rast cijene dionice Dalekovoda. Crobex indeks bio je oko 12 sati u plusu 0,56 posto, na 2.201 bodu, a Crobex10 0,64 posto, na 1.184 boda. Redovni promet dionicama dosegnuo je 3,4 milijuna kuna, što je oko 4 milijuna manje nego jučer oko podneva. Najveći promet ostvaren je dionicom HT-a, gotovo milijun kuna. Cijena joj je ojačala 0,16 posto, na 256,51 kunu. Slijedi dionica Petrokemije, sa 387.000 kuna prometa i cjenovnim plusom od 0,12 posto, na 202,28 kuna. U većem fokusu investitora još je i dionica Dalekovoda, koja je poskupjela 2,14 posto, na 217,14 kuna.

ZAGREB - Kuna je na danas utvrđenoj tečajnoj listi Hrvatske narodne banke u odnosu na jučerašnju tečajnicu oslabila prema euru za 0,15 posto, a oslabila je i prema švicarskom franku i to za 0,58 posto. Srednji tečaj eura na tečajnoj listi HNB-a koja se primjenjuje od sutra je 7,454297 kuna, a franka 6,412298 kuna. Kuna je oslabila i prema američkom dolaru i to za 0,46 posto te prema britanskoj funti za 0,42 posto. Srednji tečaj dolara na današnjoj tečajnoj listi HNB-a iznosi 5,263219 kuna, a funte 8,489121 kuna.

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙