"Da sam imao i malo sumnje da će biti formirana neovisna država Hrvatska nikada ne bih otišao ratovati. Što se mog ukupnog ponašanja kao pripadnika JNA tiče, tvrdim da sam isključivo radio po zakonu i po propisima koji su tada važili", kazao je Šljivančanin u razgovoru za taj beogradski dnevnik.
Istaknuo je kako je svakodnevno za vrijeme sukoba u Vukovaru i njegovoj okolici inzistirao da se sastane s bivšim časnicima koji su, kako je rekao, dezertirali iz JNA i prešli u hrvatske paravojne formacije, kako bi razgovarao s njima i uvjerio ih da se ne puca i da se sve riješi mirnim putem.
"Za Ovčaru sam saznao iz medija. Nikada mi na pamet ne bi palo da će neko odvesti zarobljene vojnike paravojnih formacija i streljati ih. To je najveće zlo koje netko može počiniti", dodao je.
Veselin Šljivančanin, osuđen pred Haaškim sudom na 10 godina zatvora za zločin na Ovčari, pušten je na slobodu na temelju odluke od 5. srpnja, nakon izdržane dvije trećine kazne. Pravomoćnom presudom Šljivančanin je bio kažnjen na kaznu od 17 godina zatvora, ali je Žalbeno vijeće 2010. kaznu smanjilo na 10 godina, prihvaćajući argument Šljivančaninove obrane da nije znao za povlačenje vojnih policajaca s Ovčare pa prema tome nije kriv za ubojstvo 194 hrvatska ratna zarobljenika u studenom 1991, ali je kriv za mučenje zarobljenika.