Oko 97 posto od 17 metala "rijetke zemlje" dolaze iz Kine a oni su ključni za globalnu proizvodnju elektronike, te vojne industrije i industrije obnovljive energije. Ti se metali koriste u nizu proizvoda široke potrošnje od iPhonea do automobila pogonjenih na električnu energiju.
Ovogodišnji drugi paket izvoznih kvota za te rijetke minerale nadoknadio je prethodna smanjenja, no EU i SAD su rekli da nisu zadovoljni.
"To je vrlo razočaravajuće i zemlje EU-a će nastaviti poticati kineske vlasti da preispitaju svoju politiku ograničavanja izvoza kako bi se osigurao pun, pravedan, predvidljiv i nediskriminatoran pristup opskrbi metala 'rijetkih zemalja' kao i drugih sirovina za industrije EU-a", rekao je u izjavi poslanoj e-mailom glasnogovornik Europske unije za trgovinu John Clancy.
"Prva analiza kineskih kvota izvoza metala rijetkih zemalja objavljena danas pokazuje da nema vidljivije promjene u godišnjoj količini elemenata rijetke zemlje za koju će Kina dopustiti izvoz u EU", rekao je Clancy.
U Washingtonu je ured trgovinskih predstavništava SAD-a (USTR) ocijenio da Kina ide u pogrešnom pravcu jer posljednji potez Pekinga širi krug proizvoda pokrivenih kvotama.
"To nije smjer kojim bi Kina trebala ići. Nastavit ćemo naše napore da komuniciramo s Kinom na najkonstruktivnije moguće načine, i kroz bilateralne i multilateralne mehanizme, kako bi riješili njezino stalno ograničenje izvoza sirovina", rekla je glasnogovornica USTR-a Nkenge Harmon.
Kina je odredila da drugi paket kvota iznosi 15,738 tona, čime je ukupna godišnja količina došla na 30,184 tona. To je, međutim, nešto manje nego u 2010. kada je Kina ograničila izvozne kvote 17 minerala na 30.258 tona.
Kina je u 2010. godini proizvela 118.900 tona metala rijetke zemlje.
Kinesku politiku izvoza tih elemenata pozorno prate tvrtke i političari u svijetu, posebice zbog sumnji da Peking koristi izvozne kvote kako bi osigurao nepravednu prednost svojim proizvođačima.