Ministar znanosti, obrazovanja i športa Radovan Fuchs rekao je da su ti zakoni preduvjet za ključne promjene u visokom obrazovanju koje bi Hrvatsku strateški pozicionirale u idućim godinama, ali i donijele financijsku stabilnost na tom području.
Politički gledano, trenutak nije idealan, no vrijeme nam curi i imat ćemo problem u godinama koje slijede ako se te reforme ne provedu, ustvrdio je Fuchs.
Odbacio je tvrdnje kako zakoni omogućuju da se javna visoka učilišta mogu privatizirati. Optužba da vlada izrađuje zakon kako bi se privatizirali dijelovi ikojeg sveučilišta jednostavno nije istina, rekao je.
Ocijenio je da je i današnja rasprava na odboru pokazala kako nije točno da najveći dio akademske zajednice ne podupire te zakonske prijedloge, već je problem u dijalogu sa zagrebačkim sveučilištem.
Ministarstvo je bilo spremno za dijalog, za razliku od strane koja je postavljala ultimativna rješenja, dodao je.
Potpredsjednik vlade Slobodan Uzelac podupro je prijedloge zakona, napomenuvši kako su sredstva koja se izdvajaju za znanost nedostatna, no kako je upitno ulažu li se ona "u pravu stvar", s obzirom na to da uz novac iz proračuna namijenjen sveučilištima postoji i novac sveučilišta od školarina, kojim se fakulteti koriste u različite svrhe.
Rektor zagrebačkog sveučilišta Aleksa Bjeliš ustvrdio je da su se rasprave o zakonima svele na isključivost i prebrojavanje "naših i njihovih".
Ocijenio je da su zakoni izrađeni kao "neutemeljena improvizacija s visokim stupnjem manipulacije javnosti" te bi ih nova radna skupina trebala preraditi i na strateškim temeljima uputiti novom saborskom sazivu.
Vesna Pusić, saborska zastupnica HNS-a, također smatra da nove zakone ne treba donositi prije izbora jer se tako, istaknula je, odgovornost za njihovu provedbu prebacuje na one koji će biti izabrani, to više što nije osiguran novac za provedbu tih reformi.
SDSS-ov zastupnik Milorad Pupovac smatra da se ti zakoni odnose prema akademskoj zajednici kao prema grupaciji mogućih delinkvenata, na sličan način kakav ima predlagatelj kaznenog zakona. Gvozden Flego iz SDP-a kaže da se takvi zakoni ne mogu donositi mimo volje akademske zajednice koja se o njima izjasnila negativno. Prijedlozi su podijelili akademsku zajednicu i trebat će dugo da se to promijeni, ustvrdio je.
Njegov stranački kolega Antun Vujić smatra spornim institucije sveučilišnog vijeća i programskih ugovora, koje, onako kako su definirane u zakonu, vladi daju ovlast da se sveučilištu nametnu i kad se sastavlja vijeće uvjetovanjem mogućnosti njegova financiranja.
Damir Boras, dekan Filozofskoga fakulteta u Zagrebu, također smatra da vijeće koje bi imenovala država ne može biti uvedeno na sveučilište, jer ono ne bi moglo s državom pregovarati o programskim ugovorima.
Sindikalisti Krunoslav Pisk i Vilim Ribić ponovili su da podupiru zakone, ustvrdivši kako sindikati ne gledaju politiku, već ljude, položaj studenata, asistenata i ostalih zaposlenika u tom sustavu.
Potporu zakonima dali su i predstavnici znanstvenih instituta, među ostalim, ravnateljica Instituta "Ruđera Boškovića" Danica Ramljak i ravnateljica Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje Dunja Brozović.