Kako temperatura u zraku raste i temperatura u ljudskom mozgu polako se povećava, prema dr. Michaelu Bergeronu, direktor Nacionalnog instituta za zdravlje u Sioux Fallsu, u saveznoj državi Južnoj Dakoti. To objašnjava zašto ljudi ponekad postanu konfuzni kada provedu previše vremena na vrućini.
Kada je vani vruće, tijelo šalje dodatnu krv vitalnim organima kako bi nastavili funkcionirati, i koži, kako bi ga pomogla rashladiti. To znači manje krvi za probavni sustav, kaže dr. Bergeron. "Probava je manji prioritet, tako da su krvne žile našeg probavnog sustava ograničeno opskrbljene", kaže on. "To je razlog zašto vam se ne jede ili pije kada je vrućina, ili zašto vam je mučno ako ste jeli", dodao je.
Rješenje: potrebno je jesti hranu koju je lako probaviti, poput jednostavnih ugljikohidrata, a izbjegavati namirnice bogate proteinima i mastima, koje se teže probavljaju.
I naravno - piti, piti, piti. Voda ili sportski napitci su najbolji, a treba izbjegavati alkohola ili kofeina koji mogu izazvati dehidraciju, kažu liječnici.
U težim slučajevima vrućina vas može učiniti ozbiljno bolesnima.
Obolijevanje od vrućine može početi s grčevima, kaže dr. Janyce Sanford, profesorica s katedre za hitnu medicinu sa sveučilišta Alabama u Birminghamu. "Kako napreduje, sljedeći korak je iscrpljenost od vrućine. Mogu se razviti jake glavobolje, mučnina, povraćanje i osjećaj teške slabosti".
Najteže oboljenje povezano s vrućinom je toplinski udar. "Kada dođete do te točke, ozbiljno povišena tjelesna temperature uzrokuje promjene mentalnog stanja, vrtoglavicu i na kraju može dovesti do gubitka svijesti", kaže Sanford. "Mišići mogu početi pucati, što vodi do zatajenja bubrega. To čini toplinski udar po život opasnim stanjem", istaknula je.
Između 1979. i 2003. godine od izloženosti prevelikoj toplini umrlo je 8.015 Amerikanaca, po evidenciji nacionalnog Centra za nadzor bolesti (CDC). To je više od broja ljudi koji su u tom razdoblju poginuli od uragana, gromova, tornada i poplava zajedno.