SALZBURG - Zemaljski sud u Salzburgu u ponedjeljak je primio dokument kojim austrijska ministrica pravosuđa Beatrix Karl odobrava izručenje bivšeg presjednika hrvatske vlade Ive Sanadera Hrvatskoj, nakon čega hrvatske vlasti trebaju utvrditi detalje izručenja, izjavio je glasnogovornik suda u Salzburgu. "Sad Hrvatska mora organizirati izručenje i odrediti hoće li ono uslijediti redovitom zrakoplovnom linijom ili vlastitim zrakoplovom. Čekamo odgovarajući nalog iz Hrvatske", izjavio je potpredsjednik i glasnogovornik zemaljskog suda u Salzburgu Imre Juhasz za austrijsku novinsku agenciju APA.
"Pretpostavljamo da će se sve dogoditi unutar roka od 14 dana, a izručenje može uslijediti i relativno brzo", dodao je Juhasz. Sanader bi mogao biti izručen i zajedno s dvije osobe osumnjičene za prijevoz droge, koje se kao i on nalaze u pritvoru u Salzburgu. Austrijsko ministarstvo pravosuđa odobrilo je i njihovo izručenje, izjavio je glasnogovornik. Dvoje hrvatskih državljana, 36-godišnjeg muškarca i njegovu 34-godišnju djevojku policija je uhitila u Koruškoj 12. travnja sa 105 kilograma kokaina. I oni su poput Sanadera pristali na pojednostavljeni postupak izručenja.
Prema austrijskim ekstradicijskim propisima, država u koju se osoba izručuje mora organizirati tehničke preduvjete za iručenje, rekao je Juhasz. Uprava salzburškog zatvora pretpostavlja da će Sanader najprije biti prebačen iz Salzburga u zatvor Beč-Josefstadt, nakon čega bi letom iz bečke zračne luke Schwechat bio prebačen u Hrvatsku. Međutim, postoji i mogućnost da se Sanadera prebaci iz Salzburga izravnim letom u Hrvatsku.
MOSTAR - Dragan Paravinja, kojeg se sumnjiči za ubojstvo Antonije Bilić, u ponedjeljak je na ročištu pred Sudom BiH u Sarajevu, na kojemu se razmatrao zahtjev Ministarstva pravosuđa Hrvatske za njegovim izručenjem, pristao na izručenje Hrvatskoj, no navodno posjedovanje bosanskohercegovačkog državljanstva i postupak koji se protiv njega vodi pred Sudom u Sokocu mogli bi značajno zakomplicirati cijeli postupak, potvrdili su u Sudu BiH i njegova braniteljica. "Paravinja se ne protivi izručenju Hrvatskoj i pri tome traži pojednostavljeni postupak kako bi procedura izručenja bila što kraća", rekla je za Hinu glasnogovornica Suda BiH Selma Hadžić. Dodala je međutim da ekstradicijski postupak protiv Paravinje ne može započeti dok se ne okonča pritvor kojega mu je odredio sud u Sokocu koji ga tereti za pokušaj silovanja u BiH. Glasnogovornica Hadžić je pojasnila kako taj pritvor može najduže trajati šest mjeseci. Paravinja, koji se nalazi u pritvoru Kula, prvi je put ustvrdio kako uz hrvatsko i srbijansko ima i bosanskohercegovačko državljanstvo što bi cijeli postupak izručenja moglo dodatno otežati. Po riječima njegove odvjetnice Milane Borovčanin ukoliko se potvrdi da ima i bosankohercegovačko državljanstvo, onda bi se i izručenje dovelo pod znak pitanja. Sam Paravinja je pred Sudom BiH u ponedjeljak opovrgnuo da je ubio Antoniju Bilić kazavši kako očekuje da u Hrvatskoj neće biti optužen za ubojstvo i silovanje. Dodao je da je iskaz policajcima u Banja Luci o ubojstvu Antonije Bilić dao pod prisilom.
ZAGREB - Voditelj Izaslanstva Hrvatskoga sabora u Parlamentarnoj skupštini Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (OESS) Tonino Picula izabran je za potpredsjednika Parlamentarne skupštine OESS-a na mandat od tri godine (do srpnja 2014.) na XX. godišnjem zasjedanju Parlamentarne skupštine održanom u Beogradu od 6. do 10. srpnja, priopćila je u ponedjeljak saborska Služba za odnose s javnošću. Kao potpredsjednik Parlamentarne skupštine OESS-a, sukladno njezinom Poslovniku, Picula će imati važnu ulogu u postavljanju niza pitanja na dnevni red, među kojima je i izazov podizanja učinkovittosti najveće svjetske sigurnosne organizacije regionalnog karaktera - OESS-a, navodi se u priopćenju. Parlamentarnu skupštinu OESS-a čini 320 parlamentaraca iz 55 zemalja, koje se protežu od Europe preko središnje Azije do sjeverne Amerike. Parlamentarna skupština osigurava forum za parlamentarnu diplomaciju, monitoring izbora i jačanja međunarodne suradnje u cilju podržavanja preuzetih obveza iz područja politike, sigurnosti, ekonomije, ekologije i ljudskih prava.
SREBRENICA - Hrvatski predsjednik Ivo Josipović kazao je u ponedjeljak u Srebrenici kako je došao da bi u svoje osobno i ime svih građana Hrvatske svima koji su prije 16 godina izgubili članove svoje obitelji u tom gradu iskazao sućut i podijelio s njima bol. "Srebrenica je mjesto strašnog zločina genocida", kazao je Josipović hrvatskim medijima nakon što je položio vijenac na spomenik podignut u znak sjećanja na više od osam tisuća Bošnjaka što su ih u srpnju 1995. godine ubile snage bosanskih Srba pod zapovjedništvom Ratka Mladića.
Josipović je istaknuo kako Srebrenica mora biti mjesto pouke za sve nas. "Moramo biti bolji i pametniji i ne smijemo nikada dopustiti da se nešto slično ponovi", kazao je Josipović, te istaknuo kako je jedan od temelja njegove politike pomirba i gradnja dobrih odnosa u regiji. "Moj je dolazak ovdje ovdje prvenstveno ljudske naravi, sućuti sa žrtvama i njhovim obiteljima", rekao je hrvatski predsjednik koji je bio među govornicima na komemoraciji posvećenoj žrtavama genocida iz 1995. godine. "Danas je dan za tišinu i poniznost", kazao je Josipović tom prigodom dodajući kako je Srebrenica bila užasan i nepojmljiv zločin koji se nije smio dogoditi na tlu civilizirane Europe. Član Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović rekao je kako je važno da regija danas ima čelnike kakav je hrvatski predsjednik i koji promoviraju suradnju zahvalivši mu se na dolasku u Srebrenicu, te dodao kako nema riječi koje mogu opisati strahotu Srebrenice. Visoki predstavnik za BiH Valentin Inzko kazao je kako nas Srebrenica podsjeća da se zlu mora aktivno suprotstaviti i pokazati da se genocidom ništa ne može napraviti. Američki veleposlanik u BiH Partick Moon prenio je izraze duboke sućuti svoje vlade obiteljima ubijenih a također je istaknuo kako je važno da će se Ratko Mladić napokon suočiti s pravdom i odgovarati za počinjene zločine. "Sjećamo se što je počinjeno i što je svijet propustio učiniti prije šesnaest godina. Oni koji negiraju ovaj genocid ili ga pokušavaju miniminizirati... negiraju vlastitu humanost i suosjećajnost", kazao je američki veleposlanik. U Srebrenici se na šesnaestu obljetnicu najvećeg masakra počinjenog u Europi nakon Drugog svjetskog rata okupilo više tisuća ljudi uključujući članove obitelji 613 žrtava čiji su posmrtni ostaci tijekom dana pokopani na groblju unutar memorijalnog centra Potočari.
BAGDAD - Američki ministar obrane Leon Panetta u ponedjeljak je rekao kako će SAD, zabrinut zbog toga što Iran šalje oružje iračkim pobunjenicima, u vezi s tom prijetnjom, prema potrebi poduzeti i jednostrane akcije. U lipnju je u Iraku ubijeno 15 američkih vojnika, što je najviše u zadnje tri godine, a američki dužnosnici za većinu tih gubitaka optužuju gerilske skupine koja opskrbljuje Iran.
"Veoma smo zabrinuti zbog Irana i oružja koje šalje ekstremistima ovdje u Iraku. Vidimo i posljedice toga", rekao je Panetta. "U lipnju smo izgubili mnogo Amerikanaca i ne možemo mirno dopuštati da se to nastavlja", rekao je. U prvom posjetu Iraku otkako je postao ministar obrane rekao je kako će Washington prvo nastojati od iračke vlade zahtijevati da se bori protiv šijitskih skupina odgovornih za napade.
"Drugo, činit ćemo ono što moramo i jednostrano, kako bismo se mogli nositi s tom prijetnjom", dodao je.
"Treće, vršit ćemo pritisak na Iran, da se ne upušta u tako ponašanje. Jer, iskreno, oni moraju znati da je naša prva obeza štititi one koji brane našu zemlju. I to ćemo i ostvariti".
PEKING - Kineska vojska oštro je u ponedjeljak kritizirala Sjedinjene Države zbog održavanja vojnih vježbi u Južnome kineskom moru, u pojasu koji je prijeporan i Peking je upozorio Washington neka se u njega ne upliće. Želi li SAD doista mir u Južnom kineskom moru, tada mora znati da je loše odabrao trenutak održavanja vojnih vježbi u toj regiji, rekao je Chen Bingde, načelnik Glavnog stožera Kineske narodne vojske. "SAD je mnogo puta ponovio da ne želi biti umiješan u prijepor oko Južnog kineskog mora ... no sada šalje suprotan signal", rekao je Chen na konferenciji za novinare održanoj s američkim kolegom admiralom Mikeom Mullenom. Kina se zadnjih mjeseci uplela u prijepor između Filipina i Vijentnama, dviju zemalja koje se međusobno optužuju za protuzakonito svojatanje morskog pojasa, potencijalno bogatog naftom i plinom. Područje Južnog kineskog mora svojataju Kina, Filipini, Malezija, Brunei, Vijetnam i Tajvan. Mullen je došao u četverodnevni posjet Kini u sklopu napora da dvije zemlje poboljšaju vojne odnose.
BERLIN - Njemačka kancelarka Angela Merkel izjavila je u ponedjeljak kako Italija mora dokazati da poduzima proračunske reforme potrebne za vraćanje povjerenja u euro zoni, a ona je uvjerena da će to učiniti. "Italija mora poslati važan signal prihvaćajući proračun koji zadovoljava potrebe za štedljivosti i konsolidacijom", rekla je Merkel na zajedničkoj tiskovnoj konferenciji s islandskom premijerkom Johanom Sigurdardottir u Berlinu. "Imam puno povjerenje da će talijanska vlada donijeti upravo tu vrstu proračuna, razgovarala sam o tome jučer s talijanskim premijerom", rekla je Merkel.
Merkel je dodala da se Njemačka suglasila s drugim čelnicima eurozone kako je Grčkoj potrebno brzo odobriti drugi paket za sanaciju, te da će njezina zemlja zajedno s ostatkom Europske unije, učiniti sve što je potrebno za obranu eura. "Njemačka i svi euro partneri odlučni su braniti stabilnost eura. Što se tiče Grčke, željela bih reći da mora dobiti novi program vrlo brzo", rekla je kancelarka.
Vodeći financijski dužnosnici eurozone u ponedjeljak drže ključne razgovore o Grčkoj i pogoršanju situacije u Italiji, sa zabrinutošću zbog širenja problema državnih dugova.
BRUXELLES - Poljski ministar financija Jacek Rostowski pozvao je u ponedjeljak zemlje članice da što prije dogovore drugi paket pomoći za Grčku te izrazio uvjerenje da se dužnička kriza neće prenijeti na Italiju. "Moramo što prije dogovoriti taj program pomoći", rekao je Rostowski, čija zemlja predsjedava EU-om u ovom polugodištu. Zemlje članice EU-a prošle su godine odobrile pomoć Grčkoj od 110 milijardi eura i sada se pregovora o drugom paketu bez kojeg Grčka ne bi mogla izbjeći bankrot. Međutim, postoji neslaganja unutar zemlja članica oko sudjelovanja privatnih investitora u slučaju restrukturiranju grčkog duga. Ministar Rostowski je odbacio bojazni da bi se grčka dužnička kriza mogla prenijeti na Italiju. "Uopće nisam zabrinut za Italiju, koja vrlo dobro kontrolira svoju proračunsku situaciju", rekao je Rostowski. Predsjednik Europskog vijeća Herman Van Rompuy iznenada je u nedjelju popodne pozvao na sastanak u ponedjeljak u Bruxelesu predsjednika Europske komisije Jose Manuela Barrosa, povjernika za ekonomske i monetarne poslove Ollija Rehna, predsjednika euro skupine Jean-Claudea Junckera i predsjednika Europske središnje banke Jean-Claudea Tricheta, što je odmah protumečeno kao zabrinutost zbog Italije, iako to službeni izvori opovrgavaju. Nakon toga sastanka započeo je redoviti sastanaka ministara financija 17 zemalja članica euro zone. Na dnevnom redu imaju novi program pomoći Grčkoj. Načelno je bilo dogovoreno da se odluka o drugom paketu pomoći Grčkoj odobori u rujnu, ali se sada ne isključuje mogućnost da se to dogodi i ranije kako bi se spriječilo prelijevanje krize na druge članice, koje imaju velike javne dugove.
BERLIN - Njemačke vlasti strahuju da je sigurnost 1,6 milijarda eura vrijednog novog sjedišta obavještajne službe dovedena u pitanje nakon što su bez traga nestali nacrti zgrade.
"To je ozbiljno pitanje i vlada je zainteresirana da se taj slučaj razjasni što je moguće prije" kazao je u ponedjeljak glasnogovornik njemačke kancelarke Angele Merkel Steffen Seibert u ponedjeljak nakon što je magazin Focus izvijestio da su nacrti nestali. Vlada je osnovala komisiju koja bi trebala ispitati incident te kako je moguće da su nacrti gotovo dovršene zgrade smještene nedaleko mjesta gdje je nekad stajao Berlinski zid mogle nestati unatoč snažnim mjerama sigurnosti. Seibert nije htio reći hoće li trebati preurediti kompleks ali je dodao da će trebati izvršiti prilagodbe ukoliko sigurnost bude ugrožena.
Nestanak povjerljivih nacrta velika je sramota za BND - njemačku obavještajnu službu koja je tijekom Hladnog rata bila žrtvom istočnonjemačkog rivala Stasija.
Nestali planovi odnose se na vrlo osjetljiva područja zgrade uključujući središnji logistički centar kao i nacrte instalacija i evakuacijskih izlaza.
Sjedište BND-a godinama je bilo u Muenchenu, a vlada je donijela odluku o preseljenju u Berlin nakon terorističkih napada na SAD.