ZAGREB
Bivši načelnik za sigurnost gardijske brigade JNA Veselin Šljivančanin, osuđen u Haagu na deset godina zatvora za zločin na Ovčari, pušten je na slobodu nakon izdržane dvije trećine kazne, objavio je u četvrtak Haaški sud (ICTY). Odluka o puštanju na slobodu donesena je 5. srpnja pod oznakom tajnosti a objavljena je u četvrtak nakon što je Šljivančanin pušten na slobodu. Odluka Haaškoga suda da 2010. izmijeni pravomoćnu presudu i smanji Šljivančaninu kaznu sa 17 na deset godina zatvora izazvala je u Hrvatskoj izrazito negativne reakcije, kao i nepravomoćna presuda prije toga kojom je bio osuđen na svega pet godina. Pošto je preispitalo pravomoćnu presudu, kojom je osuđen na 17 godina zatvora, Žalbeno vijeće je 2010. prihvatilo argument Šljivančaninove obrane i zaključilo da on nije znao za povlačenje vojnih policajaca s Ovčare, pa prema tome nije kriv za ubojstva 194 hrvatska ratna zarobljenika na toj farmi pokraj Vukovara u studenom 1991.
ZAGREB
Predsjednik Hrvatskog sabora Luka Bebić i predsjednik izraelskog Knesseta Reuven Rivlin u četvrtak su u Zagrebu ocjenili kako između dviju zemalja vladaju dobri i prijateljski odnosi na svim razinama i izrazili uvjerenje kako će oni u budućnosti još jačati. "Odnosi između Izraela i Hrvatske sve su bolji pri čemu se to odnosi i na odnose između dvaju naroda, između dviju vlada i dvaju parlamenata" rekao je u zajedničkoj izjavi nakon sastanka s Bebićem predsjednik izraelskog parlamenta. Takvo stanje stvari potvrđuju i česti međusobni posjeti najviših političkih dužnosnika, pri čemu je Rivlin podsjetio da je Hrvatsku nedavno posjetio izraelski ministar vanjskih poslova Avigdor Liberman, a najavio je i da je izraelski predsjednik Shimon Peres obećao kako će uskoro stići u posjet Hrvatskoj.
BEOGRAD
Suđenje hrvatskome branitelju Veljku Mariću, optuženom za ubojstvo Petra Slijepčevića u listopadu 1991. u Rastovcu, nastavljeno je u četvrtak pred vijećem za ratne zločine višeg suda u Beogradu svjedočenjem sudskog vještaka patologa. Obrazlažući svoj nalaz i mišljenje od 24.ožujka 2011. godine, vještak je, ispitan u nastavku dokaznog postupka, kazao kako se uzrok smrti Slijepčevića ne može sa sigurnošću utvrditi uzimajući u obzir medicinske činjenice, odnosne koristeći njegove ostatke ekshumirane nakon 19 godina. Vještak je dodao kako je, koristeći pisane iskaze Ane Slijepčević, zaključio o mogućem ozljeđivanju nakon čega je nastupila smrt. Ali, naveo je vještak, to se ne može sa sigurnošću utvrditi samo iz medicinskih činjenica, već ukoliko se uzmu u obzir kontekst i ostali elementi.
SARAJEVO
Vlasti Bosne i Hercegovine nezadovoljne su odlukom Hrvatske da nakon ulaska u Europsku uniju ostavi samo dva granična prijalaza prema BiH preko kojih bi bio moguć izvoz proizvoda biljnog i životinjskog podrijetla, prenosi u četvrtak sarajevsko "Oslobođenje". Voditelj odjela za gospodarstvo pri Vanjskotrgovinskoj komir BiH (VTK) Goran Brčkalović pojasnio je kako je bosanskohercegovačka strana tražila da se na granici s Hrvatkom predvidi sedam takvih prijelaza, a za sada su stigle najave kako Hrvatska želi zadržati samo dva i to one kod Stare Gradiške te kod Metkovića. "Hrvatska je strana na stajalištu da su dva takva granična prijelaza optimalna brojka", kazao je Brčkalović uspozoravajući kako će, ostane li tako, takva odluka imati značajnog utjecaja na ionako slab izvoz iz BiH u zemlje Europske unije.
GUALIŠ
Libijski pobunjenici, koji su u srijedu počeli ofenzivu na zapadu zemlje, žele napredovati prema Tripoliju uz potporu NATO-ovih zračnih udara na položaje snaga odanih pukovniku Moameru Gadafiju. U višemjesečnom sukobu pobunjenici su počeli napad pošto su dobili "zeleno svjetlo NATO-a", rekao je član revolucionarnog odbora iz Zentena, 120 kilometara jugozapadno od Tripolija. Pobunjenici su odbili progadafijeve snage, osvojili zaseok Guališ i zarobili plaćenike iz Gane i Malija. U operaciji su im izviđanjem pomogli zrakoplovi NATO-a koji su nadlijetali, ali nisu bombardirali područje. Pošto su 28. lipnja osvojili veliko skladište streljiva blizu Zentena, pobunjenici žele osvojiti dva strateški važna čvorišta, Bir Al-Ganam i Garjan, kako bi oslobodili put prema Tripoliju, sjedištu režima.
KANDAHAR
Kanada, koja u Afganistanu imala raspoređenih 3.000 vojnika, u četvrtak je službeno okončala svoju borbenu misiju u toj zemlji započetu 2002. godine, izvješćuju agencije. Kanadu je ta misija stajala 157 života, a na nju je potrošeno više od 11 milijuna dolara. Tijekom ceremonije u zračnoj bazi Kandahar, na jugu Afganistana, zapovjednik kanadskih snaga general Dean Milner, zapovjedništvo je predao američkoj vojsci. Većina od 3.000 kanadskih vojnika je već otišla, dok se ostali spremaju na povratak kući. Kanadski je kontingent bio smješten u samom srcu talibanske pobune, a odluku o okončanju misije je 2008. donijela konzervativna vlada Stephena Harpera nakon snažnog pritiska oporbe. Prema službenim podacima, u Afganistanu je služilo ukupno oko 5.500 kanadskih vojnika.
BEOGRAD
Beogradski nadbiskup Stanislav Hočevar i srbijanski ministar ljudskih i manjinskih prava Milan Marković u četvrtak su, u zgradi srbijanske vlade, potpisali sporazum o vraćanju Katoličkoj crkvi matičnih knjiga oduzetih nakon 1946. Potpisivanjem toga sporazuma nastavlja se povrat matičnih knjiga crkvama i vjerskim zajednicama u Srbiji, a među matičnim knjigama rođenih, vjenčanih i umrlih koje se vraćaju Katoličkoj crkvi najstarije su iz 1716. i 1718. Ministar Marković istaknuo je kako je riječ o 1198 knjiga rođenih, 950 knjiga umrlih, 709 knjiga vjenčanih i 61 skupnoj knjizi, rekavši kako očekuje da će matične knjige nadbiskupijama Katoličke crkve u Srbiji biti vraćene u roku od godinu dana. Matične knjige, koje su Crkvi oduzete na temelju zakona o državnim matičnim knjigama iz 1946., bit će čuvane po standardima arhivistike, rekao je Marković.
ZAGREB
Neformalni trilateralni sastanak hrvatskog predsjednika Ive Josipovića, srbijanskog predsjednika Borisa Tadića i članova Predsjedništva BiH održat će se 18. srpnja na Brijunima, saznaje Hina u četvrtak iz Ureda predsjednika. Teme neformalnog trilateralnog sastanka bit će objavljene naknadno, a očekuje se da će se razgovarati o otvorenim pitanjima i regiji. Trilateralni sastanci najviših dužnosnika regije često se održavaju u posljednjih godinu i pol dana. Predsjednici Josipović i Tadić tako su se sa svojim mađarskim kolegom Laslom Solyomom sastali u travnju prošle godine, a srbijanski predsjednik dva puta se sastao i s premijerima Hrvatske i Slovenije, Jadrankom Kosor i Borutom Pahorom, prvi puta u ožujku prošle godine u Ptuju a drugi puta u travnju ove godine u Smederevu.
SARAJEVO
Poglavar Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Mustafa Cerić kritizirao je u četvrtak srbijanskog predsjednika Borisa Tadića zbog izjava što ih je dao u srijedu za službenog posjeta Sarajevu istaknuvši kako su neprihvatljivi Tadićevi komentari o podjednakoj odgovornosti svih koji su optuženi za ratne zločine. U izjavi koju je prenijela Informativna agencija Islamske zajednice u BiH (MINA) navodi se kako reis Cerić smatra "neprimjerenom, sramnom i licemjernom" Tadićevu izjavu u kojoj je izjednačena odgovornost Radovana Karadžića i Ratka Mladića s osumnjičenicima poput Ejupa Ganića, Jovana Divjaka ili Ilije Jurišića. "Tadić je mogao štošta kazati no usporedba Ganića na bilo koji način sa osumnjičenima za ratni zločin genocida... krajnje je licmjerna i nemoralna", ocijenio je poglavar Islamske zajednice u BiH.
SARAJEVO
Predstavnici ministarstava pravosuđa i unutarnjih poslova zemalja jugoistočne Europe te različitih međunarodnih organizacija okupili su se u četvrtak u Sarajevu kako bi razmatrali provedbu ranije dogovorene strategije regionalne suradnje, s posebnim naglaskom na borbu protiv organiziranog kriminala i korupcije. Trodnevni radni sastanak organiziralo je Regionalno vijeće za suradnju (RCC) a Jelica Minić, zamjenica glavnog tajnika te organizacija koja je naslijedila nekadašnji Pakt o stabilnosti, kazala je kako je rječ o inzimno važnoj strategiji jer o njezinoj provedbi značajno ovisi priključenje svih zemalja jugoistočne Europe Europskoj uniji. Regionalni strategijski dokument za jugoistočnu Europu odnosi se na pravosuđe i unutarnje poslove u razdoblju od 2011. do 2013. godine, a njega su u ožujku 2011. potvrdili ministri pravosuđa i unutarnjih poslova zemalja članica Procesa suradnje u jugoistočnoj Europi.
ZAGREB
Potpredsjednik hrvatske vlade i ministar vanjskih poslova i europskih integracija Gordan Jandroković sastao se u četvrtak u Zagrebu s predsjednicom i izvršnom direktoricom Međunarodne krizne skupine Louise Arbour s kojom je razgovarao o aktualnoj situaciji u jugoistočnoj Europi, s posebnim naglaskom na stanje u Bosni i Hercegovini, priopćio je MVPEI. Arbour je čestitala hrvatskoj vladi na uspješno okončanim pregovorima s Europskom unijom i provedenim reformama tijekom tog procesa. Sugovornici su se složili kako je završetak hrvatskih pregovora dobra vijest za euro-atlantsku perspektivu svih zemlje regija, kao i daljnji poticaj reformama. Jandroković je istaknuo da je stabilnost i prosperitet zemalja jugoistočne Europe u strateškom interesu Republike Hrvatske, te ukazao na potrebu nastavka proširenja Europske unije na zemlje regije i nakon primitka Hrvatske.
STRASBOURG
Zastupnici Europskog parlamenta izglasali su u četvrtak na plenarnoj sjednici u Stasbourgu rezoluciju u kojoj se protive zahtjevu čelnika zemalja članica da se u schengenski sporazum uvede zaštitna klauzula koja bi pod određenim okolnostima dopuštala privremeno uvođenja graničnih kontrola unutar schengenskog prostora. U rezoluciji izglasanoj velikom većinom glasova, Europski parlament izražava "čvrsto protivljenje bilo kakvom novom schengenskom mehanizmu koji za cilj nema povećanje slobode kretanja i jačanje europskog upravljanja schengenskim prostorom". Prostor bez unutarnjih graničnih kontrola, koji se smatra jednim od najvećih postignuća u europskim integracijama, našao se pod velikim pritiskom nekih zemalja članica koje kao odgovor na veliki priljev migranata iz sjeverne Afrike traže uvođenje kontrola na svojim granicama. Europsko vijeće, tijelo koje čine šefovi država ili vlada, zatražilo je na svom summitu 24. lipnja od Europske komisije da u rujnu pripremi prijedlog o uvođenju zaštitne klauzule u schengenski sporazum koja bi omogućila privremeno uvođenje graničnih kontrola.
MOSTAR
Predsjednici dvaju HDZ-a u BiH Dragan Čović i Božo Ljubić, koji su i visoki dužnosnici u državnome parlamentu BiH, zatražili su u četvrtak na zasjedanju Vijeća za provedbu mira u BiH (PIC) da se riješi hrvatsko pitanje u BiH te su upozorili na diskriminaciju ovoga naroda što se očitovalo eliminiranjem većinske hrvatske političke volje u vlasti. "Hrvati, kao malobrojniji od tri ustavna naroda najmanje mogu učiniti za rješenje ove političke krize, ali je rješenje hrvatskog pitanja ključ stabilnosti pa i opstanka Bosne i Hercegovine", rekao je Ljubić predstavnicima PIC-a u Sarajevu u izlaganju koje je medijima dostavio HDZ 1990. Ljubić, koji je i supredsjedatelj Zastupničkog doma parlamentarne skupštine BiH, upozorio je kako se i Jugoslavija raspala zbog neriješenog nacionalnog pitanja. "Neriješeno nacionalno pitanje, nejednaka ustavna pozicija triju ustavnih naroda uzrokom su nepovjerenja, straha i političkih tenzija što u konačnici rezultira nefunkcioniranjem institucija", dodao je Ljubić.
ATENA
Grčka obalna straža presrela je u četvrtak mali francuski brod s propalestinskim aktivistima, treći brod koji je spriječen da otplovi prema Gazi. Grčka je uvela zabranu za sve brodove za Gazu nešto više od godinu dana pošto je devetero ljudi ubijeno kada su izralski vojnici napali propalestinsku flotilu. Atena je priopćila da strahuje za sigurnost aktivista koji sada traži način da isplove. Brod "Dignity" s desetak aktivista, među kojima su francuski političari, jedan zastupnik i jedan novinar, krenuli su brodom s Korzike. Aktivisti su izjavili da je brod bio u međunarodnim vodama gdje je čekao da se pridruži ostatku flotile, a sada je otegljen u luku Sitiju. "I dalje provjeravamo njihove dokumente. Zasad nismo primijetili nikakve probleme. Oni nisu otkrili svoje odredište, možda zato što još nisu odlučili", rekao je jedan dužnosnik obalne straže koji je želio ostati anoniman.
AMSTERDAM
Dio nogometnog stadiona, koji se obnavljao, urušio se u četvrtak u nizozemskom gradu Enschedeu, zarobivši i ozlijedivši za sada neutvrđeni broj osoba koje su ostale pod ruševinama. "Dio krova urušio se. Ljudi su ispod ruševina. Ne znamo koliko ih je", kazao je glasnogovornik policije. Nekoliko je osoba ozlijeđeno, izvijestila je nizozemska agencija ANP pozivajući se na glasnogovornika lokalne bolnice. Slučaj je vjerojatno vezan uz radove na obnovi, kazala je policija koja je izvijestila da su u vrijeme nesreće na stadionu bili jedino radnici koji su radili na obnovi. Nogometni klub FC Twente u ožujku je započeo radove na povećanju kapaciteta stadiona na 30 tisuća gledatelja.
MADRID
Rukopis neprocjenjive vrijednosti iz 12. stoljeća, prvi "vodič" za hodočasnike, nestao je tajanstveno iz katedrale Sv. Jakova u Compostelli na sjeverozapadu Španjolske, objavila je u četvrtak policija. Dragocjeni manuskript, koji se pripisuje papi Kalistu II., "uobičajeno se nalazio u jednoj dvorani katedrale u koju pristup ima samo šest osoba", rekao je policijski glasnogovornik te izvijestio da je istraga u tijeku. Dragulj španjolske kulturne baštine, rukopis se izlaže u javnosti samo u vrlo rijetkim prigodama, primjerice uz sve potrebne mjere opreza za posjeta pape. Rukopis poznat kao Codex Calixtinus sadrži tekstove o kultu Sv. Jakova i hodočašću do apsotolova groba u mjestu Santiagu (Jakov) de Compostelli.