ZAGREB - Bitan element politike hrvatske vlade i HDZ-a je da se susjedne zemlje nakon ispunjenja zadanih uvjeta pridruže Europskoj uniji (EU) jer je to jamstvo stabilnosti regije i gospodarskog napretka, izjavio je u srijedu potpredsjednik vlade i ministar vanjskih poslova i europskih integracija na raspravi o perpektivi proširenja EU-a na europski jugoistok. "Hrvatska vlada i HDZ smatraju da sve susjedne zemlje koje ispune uvjete trebaju postati članice Europske unije i NATO-a....to je bitan element naše politike. To je članstvo jamstvo stabilnosti regije i gospodarskog napretka", rekao je Gordan Jandroković na okruglom stolu "Perspektive proširenja EU-a na zemlje jugoistočne Europe" u organizaciji Zaklade hrvatskog državnog zavjeta i Zaklade Konrad Adenauer. Reinhard Wessel, voditelj Ureda za Hrvatsku Zaklade Konrad Adenauer, kazao je da je Hrvatska u procesu integracije prošla "trnovit put, jedinstven u procesu proširenja", ali da je još čeka dug put do pune integracije. Zaklada u Hrvatskoj djeluje od 2000. godine. Podržava izgradnju i nadogradnju demokratskog društva i pravne države te socijalnog tržišnog gospodarstva.
LJUBLJANA - Slovenski ministar vanjskih poslova Samuel Žbogar izjavio je u srijedu će slovensko ministarstvo pravosuđa ovih dana raspisati javni natječaj za mjesto slovenskog arbitra u petočlanom arbitražnom sudu za arbitražni postupak s Hrvatskom. Slovenija se intenzivno priprema na početak arbitraže o graničnom prijeporu s Hrvatskom, s obzirom da postupci iz arbitražnog sporazuma počinju teći odmah nakon što Hrvatska krajem ove godine potpiše pristupni sporazum s Europskom unijom, rekao je Žbogar u parlamentarnom odboru za vanjsku politiku. Prema arbitražnom sporazumu, Hrvatska i Slovenija imenuju po jednog svog arbitra u arbitražni sud, dok ostalu trojicu biraju s popisa koji im ponudi Europska komisija. Nakon što Hrvatska krajem godine potpiše pristupni sporazum s Europskom unijom, Hrvatska i Slovenija najprije u roku 14 dana trebaju predložiti svoje arbitre u arbitražni sud, a onda se u roku mjesec dana izjasniti o imenima ostale trojice, a prije toga definirati i svoje stajalište o "predmetu spora" o kojemu će sud odlučivati, pojasnio je Žbogar pred odborom.
SUBOTICA - Hrvatska manjina u Srbiji ne bi mogla osnovati banku u Srbiji, jer za to nema dovoljno personalnih ni gospodarskih kapaciteta, izjavio je u srijedu za program na hrvatskom jeziku Radio televizije Vojvodine (RTV) predsjednik Hrvatskog nacionalnoga vijeća (HNV) Slaven Bačić, komentirajući početak rada "Tesla banke" u Hrvatskoj. Na inicijativu Srpskoga narodnog vijeća u Hrvatskoj je osnovana "Tesla banka" za koju je osnivački kapital dala Vojvodina, a kasnije i Srbija, kroz Fond za razvoj. Njezina glavna uloga će biti davanje pomoć za ostanak, povratak i napredak Srba koji žive u Hrvatskoj. Slaven Bačić, dodaje da HNV na druge načine pokušava gospodarski i financijski osnažiti hrvatsku manjinu u Srbiji, i to kroz nedavno formiran Odbor za gospodarstvo.
MOSTAR - Supredsjedatelj Doma naroda parlamenta BiH i predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović zatražio je u srijedu u razgovoru s predsjednicom Međunarodne krizne skupine (ICG), bivšom glavnom haaškom tužiteljicom Louise Arbour potporu za promjenu izbornog zakona u BiH kako bi spriječilo da bošnjačke stranke određuju Hrvatima predstavnike u vlasti. „Ako bi se na iduće izbore išlo s ovakvim izbornim zakonom, sve hrvatske pozicije osim u nekoliko županija popunit će bošnjačke političke stranke i za nas je to neprihvatljivo. To u biti ruši moguću Bosnu i Hercegovinu“, rekao je Čović nakon sastanka u Mostaru. Po njegovim riječima, predsjednica ICG-a prihvaća mišljenje hrvatske da je neprihvatljivo da hrvatske pozicije u vlasti zauzimaju "pojedinci koji nisu legitimni narodni predstavnici koje narod nije birao".
SARAJEVO - Dragan Paravinja kojega se sumnjiči za ubojstvo malodobne Antonije Bilić uz posredovanje odvjetnice koja ga po službenoj dužnosti zastupa u postupku pred sudom u Sokolcu u Bosni i Hercegovini sada tvrdi kako to ubojstvo nije počinio te kako je priznanje što ga je dao istražiteljima iznuđeno silom. Odvjetnica Milana Bulić je nakon rasprave održane na sudu u Sokolcu gdje je Paravinja optužen za pokušaj silovanja u srijedu kazala kako ju je njen branjenik tijekom razgovora vođenih u zatvoru informirao da su ga u Banjoj Luci pretukli pa je stoga i priznao ubojstvo Antonije Bilić. "Savjetovala sam mu da se javi liječniku u zatvoru 'Kula' i da liječnik da svoj nalaz", kazala je odvjetnica. Glasnogovornica Ministarstva unutarnjih poslova Republike Srpske Mirna Šoja u izjavi lokalnim medijima Paravinjine je navode odbila komentirati kazavši tek kako se on u svim dosadašnjim iskazima pokazao nevjerodostojnim. "Tako je i u ovom slučaju", kazala je Šoja.
ZAGREB/DEN HAAG - Vođa srpskih radikala Vojislav Šešelj u srijedu se pred Međunarodnim kaznenim sudom za bivšu Jugoslaviju (ICTY) izjasnio da nije kriv po trećoj optužnici koja ga tereti za nepoštivanje suda, odnosno za otkrivanje identiteta zaštićenih svjedoka te je sudu osporio pravo da mu sudi za to kazneno djelo. ICTY je u svibnju podignuo treću optužnicu protiv Šešelja za nepoštivanje suda zbog toga što sa svoje web stranice nije uklonio tri knjige i pet dokumenata u kojima je otkrio identitet zaštićenih svjedoka tužiteljstva. Šešelj, koji se pred sudom brani sam, rekao je da je spreman za početak suđenja, ali je od raspravnog vijeća zatražio da njegovu pravnom savjetniku Dejanu Miroviću i suradniku Nemanji Šaroviću odobri privilegiran položaj i plati im putne troškove, što je tajništvo suda nedavno odbilo.
BEČ - Austrijski parlament u srijedu je donio novi zakon o manjinama, koji uređuje jezična prava manjina i kojim se okončava dugogodišnji spor o dvojezičnim natpisima na ulazima u mjesta u kojima one žive. Zakonom se rješavaju napetosti koje već desetljećima vladaju između slovenske manjine i austrijske većine u austrijskoj saveznoj zemlji Koruškoj, a uređuju se i pojedinačna pitanja vezana uz korištenje materinskog jezika za hrvatsku, slovensku i mađarsku manjinu u Austriji. Zakon navodi mjesta u Koruškoj i Gradišću u kojima se trebaju postaviti dvojezični natpisi s nazivima mjesta. Iako austrijski ustav jamči dvojezične natpise mjestima u kojima živi nacionalna manjina, ti su natpisi u Koruškoj bili postavljeni samo u dijelu mjesta jer su se vlasti pozivale na većinsku volju i tvrdile da ne postoje potrebne zakonske odredbe.
ANKARA - Turski premijer Recep Tayyip Erdogan predstavio je u srijedu svoju novu vladu, sastavljenu nakon pobjede njegove islamske konzervativne stranke na izborima održanima 12. lipnja. U novome kabinetu šest je novih ministara od njih 25, rekao je na konferenciji za novinare Erdogan koji počinje treći za redom premijerski mandat pošto mu ga je povjerio predsjednik Abdullah Gul. Ahmet Davutoglu ostaje ministar vanjskih poslova, a Egemen Bagis postaje ministrom europskih poslova koje je dosad bilo na razini državnog tajništva. Nove su osobe ministar obrane Ismet Yilmaz te Idris Naim Sahin kao ministar unutarnjih poslova, a Fatma Sahin, ministrica obitelji i socijalnih pitanja jedina je žena u vladi. Erdogan će u petak svoj program predstaviti parlamentu koji će o njemu glasovati idućeg tjedna. Očekuje se da će to biti lako jer Erdoganova Stranka prava i razvoja ima 327 od 550 zastupničkih mjesta.
OSLO - Norveška, koja je dio Schengenskog prostora, postrožila je kontrolu svoje granice sa Švedskom, potvrdio je u srijedu norveški ministar pravosuđa Knut Storberget nakon što je i Danska ponovo uspostavila trajnu carinsku kontrolu s Njemačkom i Švedskom. "Postrožili smo kontrolu granice u Svinesundu, na jugu zemlje. To nam pomaže u borbi protiv kriminala i omogućava nam da uhvatimo ilegalne imigrante", objasnio je Storberget. Iako nije članica EU-a, Norveška je članica europskog schengenskog prostora koji omogućuje slobodan protok ljudi i dobara, ali Srorberget tvrdi da je najnovija mjera "potpuno u skladu sa Schengenskim sporazumom. Danska je donijela odluku o raspoređivanju 50 carinskih djelatnika na granicama s Njemačkom i Švedskom, ali je istaknula da će pri tom poštovati zakone EU-a i da to neće dovesti do poremećaja kod prelaska granice, što je naišlo na velike kritike u EU-u i protumačeno kao ponovno uvođenje graničnih kontrola unutar schengenskog prostora.
BRUXELLES - Glavni tajnik NATO-a Anders Fogh Rasmussen u srijedu je rekao da nema potvrđenu informaciju da liobijski vođa Moamer Gadafi traži način da siđe s vlasti nakon više od četiri mjeseca borbi s pobunjenicima i stalnog bombardiranja zapadnjačkih snaga. Jedan je ruski dnevnik u utorak citirao visokog ruskog dužnosnika koji je rekao da Gadafi ispituje mogućnost odstupa s vlasti u zamjenu za političku budućnost svojeg sina Saifa. "Nemam potvrđenu informaciju da je gadafi najavio mogućnost odlaska s vlasti, ali nije sporno da u konačnici on to mora učiniti", rekao je Rasmussen na konferenciji za novinare. Rasmussen je rekao da o budućnosti Libije mora odlučiti libijski narod, možda i u suradnji s međunarodnom zajednicom, ali i dao do znanja da bi se Zapad usprotivio političkoj ulozi Saifa. "Njegovo bi mjesto trebalo biti u Hagu, a ne u Tripoliju", rekao je, govoreći o sjedištu ICC-a.
AL-KAVALIŠ - Pobunjeničke snage zauzele su u srijedu selo južno od libijske prijestolnice a druga skupina napredovala je s istoka prema Tripoliju ostvarivši najveći napredak prema glavnom uporištu Moamera Gadafija u više tjedana. Pobunjenici su selo Al-Kavališ, tek nešto više od 100 kilometara jugozapadno od Tripolija, osvojili nakon šest sati borbi sa snagama lojalnim Gadafiju koje su držale mjesto. Pobunjenički zapovjednici su rekli da su sjevernije, na obali Sredozemlja, napredovali zapadno od grada Misrate i približili se na 130 kilomettara od Tripolija. Pobunjenici, međutim, podnose žrtve uslijed bombardiranja topništva vladinih snaga. Pobunjenici su napredovanje ostvarili nakon više tjedana većim dijelom statičnog ratovanja no sada kada je Al-Kavališ u rukama pobunjenika oni mogu nastavaiti sjeveroistočno prema većem gradu Garjanu koji nadzire glavnu cestu prema prijestolnici.