BRUXELLES - Hrvatska će u četvrtak popodne, nekoliko sati prije završetka mađarskog predsjedništva, zatvoriti četiri zadnja poglavlja i tako i formalno zaključiti pristupne pregovore s Europskom unijom na međuvladinoj konferenciji o pristupanju na ministarskoj razini. Odbor stalnih predstavnika (COREPER), koji čine veleposlanici zemalja članica, prihvatio je u srijedu zajednička pregovaračka stajališta za četiri preostala poglavlja - Tržišno natjecanje, Pravosuđe i temeljna prava, Financijske i proračunske odredbe i Ostala pitanja. Time su se stekli uvjeti za zatvaranje tih poglavlja. Hrvatsko izaslanstvo predvodit će potpredsjednik vlade i ministar vanjskih poslova i europskih integracija Gordan Jandroković, a s europske strane mađarski ministar vanjskih poslova Janos Martonyi. Europsko vijeće je na summitu prošli tjedan donijelo političku odluku o završetku pristupnih pregovora, pozvavši Vijeće EU-a da donese sve potrebne odluke za zatvaranje preostalih poglavlja do kraja lipnja s potpisivanja ugovora o pristupanju do kraja ove godine.
LJUBLJANA - Zbog sumnje da se postupak izručenja Dragana Paravinje Srbiji protuzakonito odugovlačio slovenski ministar pravosuđa Aleš Zalar najavio je u srijedu da će cijelu dokumentaciju o tom slučaju predati vladinoj protukorupcijskoj komisiji, prebacujući odgovornost zašto je do toga došlo na ranijeg ministra pravosuđa Lovru Šturma. Osumnjičenik za ubojstvo Antonije Bilić radio je u Sloveniji od 2007. do 2009. godine za jedno privatno prijevozničko poduzeće u poslovnoj zoni Šenčur blizu ljubljanskog aerodroma. Dvaput je uhićen na osnovi međunarodne potjernice koju je protiv njega izdala Srbija. No, oba puta je pušten uz jamčevinu, a Sloveniju, u kojoj je inače zatražio i azil, konačno je napustio 5. veljače 2009. godine, po podacima ministarstva pravosuđa koja je na konferenciji za novinare iznio Zalar. Zalar je rekao da je osobno 22. siječnja 2009. godine potpisao rješenje o izručenju Paravinje Srbiji te da je o tome odmah obavijestio Interpol i sud u Kranju, koji je prije toga Paravinju uz jamčevinu pustio iz pritvora s obvezom da se javlja policijskim vlastima. No, Paravinja ni nakon toga nije uhićen nego je, prema dostupnim podacima, Sloveniju napustio 5. veljače iste godine. Zalar je upozorio da je do bitnih pogrešaka i nezakonita otezanja s izručenjem Paravinje došlo u vrijeme prijašnje vlade, kada je ministarstvo pravosuđa vodio njegov prethodnik Lovro Šturm.
LJUBLJANA - Deset godina navršava se u srijedu otkako su države sljednice nekadašnje SFRJ u Beču potpisale sporazum o sukcesiji, a prema ocjeni Slovenije, kao jedne od njih, do sada je ispunjena trećina njegovih odredaba. "Do sada je ispunjena otprilike jedna trećina sporazuma. Kad će se realizirati ostalo, to će pokazati vrijeme, to su dugotrajni postupci, o čemu svjedoči činjenica da u Beču još postoji ured koji se bavi pravnim pitanjima sukcesije bivše Austro-Ugarske", izjavio je za Slovensku tiskovnu agenciju STA, u prigodnom razgovoru uz 10-obljetnicu potpisivanja, predstavnik slovenske vlade za sukcesijska pitanja Rudolf Gabrovec. On je ocijenio da je najviše na rješavanju sukcesijske problematike napravljeno na području raspodjele obveza država sljednica prema socijalnim i mirovinskim pravima državljana te da je uz to riješeno oko 60 posto pitanja raspodjele financijske imovine i završena raspodjela četvrtine nekretnina bivše SFRJ u inozemstvu. Slovenija je, po njegovim riječima, zainteresirana i za to da Srbija što prije omogući drugim sljednicama SFRJ uvid u konačnu bilancu nekadašnje Narodne banke Jugoslavije i podjele arhivskog i diplomatskog materijala koji pripada ostalim sljednicama. Originali Osimskih sporazuma između bivše SFRJ i Italije, po Grabovčevim tvrdnjama, trebali bi u cijelosti pripasti Sloveniji jer se odnose na granična pitanja. "Očekujemo da će Osimski sporazumi u izvorniku sa svim pratećim dokumentima doći u sastav našeg povijesnog i arhivskog gradiva. Moguća hrvatska očekivanja da njoj pripadne original bila bi neracionalna, jer se Osimski sporazumi odnose na granicu i granični režim, a kopnena granica s Italijom sada je u cijelosti slovenska, a u kontekstu Osimskih sporazuma praktično je slovenska i cijela morska granica s Italijom", rekao je Gabrovec za slovensku agenciju. Gabrovec je uz to ponovio standardno stajalište Ljubljane kako je pitanje deviznih depozita građana iz država sljednica u Ljubljanskoj banci prije raspada Jugoslavije sukcesijsko pitanje koje treba riješiti pregovorima u okviru Banke za međunarodna poravnanja (BIS) u Baselu. "Novac hrvatskih štediša Ljubljanske banke nikad nije došao u Sloveniju, a slično je i sa štedišama Ljubljanske banke u BiH", rekao je Gabrovec, ponavljajući stajalište Ljubljane kako je pitanje stare devizne štednje potrebno riješiti po "teritorijalnom načelu", odnosno da obveze trebaju preuzeti države u kojima štediše žive, a ne države u kojima je sjedište banaka.
ZAGREB - Predsjednik Hrvatskog sabora Luka Bebić sastao se u srijedu s izaslanstvom Odbora za europske integracije Vrhovne Rade Ukrajine s kojim je razgovarao o suradnji Hrvatske i Ukrajine i o dovršetku pristupnih pregovora Hrvatske s Europskom unijom, priopćio je ured predsjednika Sabora. "Vrlo smo zadovoljni intenziviranjem bilateralnih političkih odnosa te suradnjom na razini regija i gradova Hrvatske i Ukrajine. Ujedno nas raduje što će uskoro biti završena i procedura za otvaranje hrvatskog konzulata u Donjecku, na čelu s počasnim konzulom", rekao je Bebić, prema priopćenju. Dodao je kako očekuje da će to pridonijeti daljnjem razvoju bilateralne suradnje, osobito gospodarske. Čestitavši Hrvatskoj na odluci Europskog vijeća o završetku pristupnih pregovora s Europskom unijom, Boris Ivanovič Tarasjuk, predsjednik Odbora za europske integracije ukrajinskog parlamenta, izrazio je nadu kako će Ukrajina s EU-om do kraja godine potpisati Ugovor o pridruživanju. Istaknuvši kako je Hrvatska otvorena za suradnju te razmjenu iskustava iz procesa približavanja EU-u, u čemu je Sabor svojim opsežnim zakonodavnim aktivnostima, uz Nacionalni odbor, imao značajnu ulogu, Bebić je u tom pogledu pozvao Tarasjuka na produbljivanje međuparlamentarne suradnje.
ZAGREB - Predsjednik Odbora za vanjsku politiku Hrvatskoga sabora Frano Matušić i članovi Odbora u srijedu su u Zagrebu s izaslanstvom Odbora za europske integracije ukrajinskog parlamenta razgovarali o bilateralnim odnosima dviju zemalja, europskoj perspektivi Ukrajine i završetku pregovaračkog procesa Hrvatske s Europskom unijom, priopćila je saborska služba za odnose s javnošću. Matušić je istaknuo da su odnosi dviju zemalja odlični i bez otvorenih pitanja te da se suradnja hrvatskih županija i ukrajinskih oblasti odvija vrlo intenzivno kao i suradnja na području kulture, stoji u priopćenju.
Predsjednik Odbora za europske integracije Vrhovne Rade Ukrajine Boris Ivanovič Tarasjuk čestitao je na završetku hrvatskog pregovaračkog procesa s Europskom unijom te rekao kako su odnosi Hrvatske i Ukrajine prijateljski i da se sve više produbljuju na različitim razinama. Matušić je rekao kako Hrvatska podupire europsku perspektivu Ukrajine i da će svoja iskustva iz pregovaračkog procesa sa zadovoljstvom podijeliti s Ukrajinom. ”Ukrajina slijedi smjer europskih standarda i pripada civilizacijskom krugu europskih naroda”, rekao je on, prema priopćenju.
BUDVA - U crnogorskom gradu Budvi održava se u srijedu sastanak ministara vanjskih poslova država članica Procesa suradnje u jugoistočnoj Europi (SEECP), na kojem sudjeluje i hrvatski ministar vanjskih poslova Gordan Jandroković. Otvarajući skup crnogorski šef diplomacije Milan Roćen, čija zemlja trenutno predsjeda SEECP-om, istaknuo je važnost regionalne suradnje kazavši kako je ona najbolja preporuka za nastavak procesa približavanja europskim integracijama i ostvarivanje europske budućnosti. Dodao je kako je nedavno ponovno istaknuto da je daljnje proširenje Europske unije i dalje visoko na dnevnom redu EU-a. Govoreći o rezultatima jednogodišnjeg crnogorskog predsjedanja SEECP-om, Roćen je kazao kako je proteklo razdoblje obilježeno napretkom svih članica SEECP-a i značajnim iskorakom na putu ka europskim i euroatlanskim integracijama. On je kazao i da primjer Hrvatske, koja je završila pregovore o pristupanju EU, ohrabruje i uvjerava sve da su ciljevi dostižni. "To nas dodatno potiče da s više entuzijazma gradimo društvo stabilne demokracije, dijaloga, tolerancije, vladavine prava i tržišnog gospodarstva, poštujući ljudska i manjinska prava" rekao je Roćen i dodao da zato "regionalna suradnja mora postati način življenja i neodvojivi dio europske politike zemalja jugoistočne Europe". Crnogorski ministar vanjskih poslova rekao je kako je su zajedničke aktivnosti unutar SEECP-a usmjerene ka regionalnoj stabilnosti, a kao poseban uspjeh istaknuo je usvajanje zajedničke strategije za borbu protiv organiziranog kriminala i korupcije. Proces suradnje u jugoistočnoj Europi (SEECP), regionalna inicijativa inicirana 1996. godine s ciljem jačanja međusobnih odnosa i suradnje između zemalja jugoistoka Europe, okuplja 12 zemalja: Albaniju, Bosnu i Hercegovinu, Bugarsku, Crnu Goru, Grčku, Hrvatsku, Makedoniju, Moldaviju, Rumunjsku, Sloveniju, Srbiju i Tursku. Crna Gora je zadnjih godinu dana predsjedala ovom inicijativom, a od nje predsjedanje preuzima Srbija.
LONDON - Britanski sindikati koji zastupaju zaposlene u javnom sektoru pozvali su na održavanje nacionalnog štrajka u četvrtak zbog reforme mirovina, što bi moglo rezultirati 24-satnim zatvaranjem škola i poteškoćama u zračnom prijevozu. Predviđaju se kašnjenja pri kontroli putnika i na carinskim kontrolama u zračnim lukama, na željezničkim postajama i u međunarodnim pomorskim lukama. Oko 45 posto škola, sveučilišta i gimnazija bit će zatvoreno u Engleskoj i u Walesu, a 40 posto će ih biti djelomično zatvoreno, izvijestila je britanska Udruga profesora i nastavnika (ATL). "Dosad, dakle tijekom 127 godina postojanja nismo nikad pozvali na opći štrajk", rekao je glasnogovornik ATL-a. Povod održavanju štrajka je mirovinska reforma o kojoj se još uvijek raspravlja. Reforma, kako ističu sindikati, prisiljava zaposlene "da izdvajaju više za mirovine, da rade dulje te da u konačnici, kad otiđu u mirovinu, primaju manje novaca".
KAIRO - Pedesetak osoba ozlijeđeno je u sukobima koji su u noći na srijedu izbili u središtu Kaira, a u srijedu ujutro velik broj policajaca razmješten je na Trgu Tahrir i u obližnjim ulicama, oko zgrade ministarstva unutarnjih poslova te u središtu grada. Tijekom jutra manje skupine prosvjednika nastavile su kamenjem gađati policajce, koji su odgovorili suzavcem. Sporadični jutrošnji sukobi manje su brojni i nasilni od noćašnjih, u kojima je sudjelovalo više stotina demonstranata. U priopćenju vojske, koja vodi zemlju od pada predsjednika Hosnija Mubaraka, stoji kako se osuđuje pokušaj "destabilizacije" zemlje. "Smatramo da je cilj incidenata koji su se dogodili na Trgu Tahrir u noći na srijedu destabilizacija sigurnosti u Egiptu", stoji u priopćenju Vrhovnog vijeća egipatskih vojnih snaga.