ZAGREB - Bruto domaći proizvod Hrvatske pao je u prvom ovogodišnjem tromjesečju za 0,8 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, što je ponajviše posljedica pada potrošnje i investicija, pokazuju danas objavljeni podaci Državnog zavoda za statistiku. Prema drugoj procjeni DZS-a, pad gospodarstva nešto je manji od 0,9 posto, koliko je pokazala prva procjena, objavljena prije mjesec dana. Pad gospodarstva u prvom tromjesečju posljedica je pada potrošnje kućanstava, najveće kategorije u BDP-u, za 0,1 posto, dok su državni izdaci za potrošnju smanjeni za 0,9 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Pad bruto investicija u fiksni kapital iznosio je istodobno 6,7 posto, dok je izvoz roba i usluga smanjen za 11,1 posto, a uvoz za 5,3 posto. Osim blagog, 0,3-postotnog rasta u trećem lanjskom tromjesečju, BDP slabi od prvog kvartala 2009. godine. Pad gospodarstva za 0,8 posto u prvom ovogodišnjem kvartalu veći je nego u četvrtom lanjskom tromjesečju, kada je BDP oslabio 0,6 posto.
SPLIT - Radnici Dalmacijavina, njih 430, zauzeli su jutros upravnu zgradu i tvornički pogon u splitskoj Trajektnoj luci jer im nisu isplaćene plaće niti je Agencija za upravljanje državnom imovinom ispunila obećanje o spašavanju tvrtke, potvrdio je predsjednik Hrvatske udruge sindikata Ozren Matijašević. Skupština Sindikata radnika Dalmacijavina nakon jutrošnjeg sastanka s radnicima odlučila je da će i dalje ostati u posjedu zgrade u Trajektnoj luci. Od Vlade zahtjevaju da u roku 24 sata pronađe način i mogućnost isplate plaća za polovicu veljače, ožujak, travanj i svibanj. Radnici su prošlog tjedna iseljeni iz pogona u Trajektnoj luci koji bi trebao prijeći u državne ruke jer se nalazi na pomorskom dobru, a sele se u predgrađe Kopilica. Osim toga, radnici traže od Agencije za upravljanje državnom imovinom da u roku sedam dana, s obzirom na neuspješne pokušaje privatizacije, započne s programom restruktuiranja Dalmacijavina, kao i da dobiju trošarinski broj kako bi mogli nastaviti proizvodnju alkoholnih pića, vina i sokova.
ZAGREB - Vijeće Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja (AZTN) utvrdilo je da će od 1. srpnja ove godine osnovna referentna stopa biti 3,47 posto, a privremena osnovna referentna stopa za odobrene programe državnih potpora 2,88 posto, priopćeno je iz AZTN-a. Referentna stopa je trenutno 4,10 posto. Primjenjuje se kao granična kamatna stopa pri utvrđivanju je li određeni kredit odobren pod uvjetima koji su povoljniji od tržišnih, a izračunata je na temelju prosječne kamatne stope na trezorske zapise Ministarstva financija s rokom dospijeća od 364 dana. Mijenja se ako u tri mjeseca od zadnjeg utvrđenog prosjeka dođe do odstupanja većeg od 15 posto. U prethodnom tromjesečju zabilježeno je takvo odstupanje pa je AZTN donio je odluku smanjenju referentne stope.
ZAGREB - Luka Ploče objavila je danas javni poziv postojećim dioničarima na sudjelovanje u prvom krugu dokapitalizacije, pozivajući ih na upis 200.353 nove redovne dionice, uz raspon cijene od 800 do 1.200 kuna po dionici. Povećanje temeljnog kapitala provest će se u dva kruga. Upis dionica u prvom krugu trajat će 14 dana od dana javnog poziva na upis dionica, odnosno od danas. U prvom krugu nove dionice će se ponuditi dioničarima koji su to bili 31. siječnja ove godine. Svaki dioničar ima pravo upisati 0,9 novih dionica na jednu koju već ima. U drugom krugu će cjelokupnoj investicijskoj javnosti biti ponuđene nove dionice koje nisu upisane u prvom krugu. Sredstva prikupljena dokapitalizacijom bit će iskorištena za povećanje prekrcajnih i skladišnih kapaciteta i investicije u novi kontejnerski terminal i terminal za rasute terete, kaže se u objavi.
ZAGREB - Sindikalna košarica minimalnih životnih troškova četveročlane obitelji u svibnju je iznosila 6.712,28 kuna, što je 0,14 posto više nego u travnju, izvijestili su danas Nezavisni hrvatski sindikati. Prosječna neto plaća za ožujak, koja je isplaćena u travnju, iznosila je 5.480 kuna, što je za čak 238 kuna više nego prethodnog mjeseca, dijelom i zbog isplata uskrsnica, kao i povećanog fonda sati u ožujku u odnosu na veljaču. Prosječna neto plaća pokrivala je 81,64 posto košarice, što je za 3,44 posto više nego prethodnog mjeseca. Uključe li se u košaricu troškovi za iznajmljivanje stana, košarica za podstanarsku obitelj iznosi 8.561,48 kuna, a pokrivenost prosječnom neto plaćom 64,01 posto.
ZAGREB - U Hrvatskoj robnoj razmjeni s inozemstvom u prva četiri mjeseca ove godine, nakon što je zakratko prekinut u ožujku, ponovno je nastavljen rast izvoza uz niži postotni porast uvoza, dok je pokrivenost uvoza izvozom poboljšana sa 57,9 posto u prva četiri prošlogodišnja mjeseca na 61,5 posto u istom razdoblju ove godine. U travnju je zabilježena daleko veća vrijednost izvoza brodova i naftnih derivata nego u prethodnim mjesecima ove godine, što je ponovo dovelo do kumulativnog rasta izvoza na godišnjoj razini, napominju analitičari Centra za makroekonomske analize Hrvatske gospodarske komore u "Gospodarskim pokazateljima". Najveći utjecaj na ostvareni rast izvoza imao je izvoz naftnih derivata, kemijske industrije kod koje se isticao izvoz umjetnih gnojiva i plastičnih tvari u primarnim oblicima, proizvodnja metala te izvoz otpada kod kojeg se najveći dio odnosi na otpadno željezo. Kod uvoza je daleko najveći utjecaj imao uvoz sirove nafte čija je vrijednost povećana za približno 40 posto u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje, uz značajan utjecaj rasta cijene sirove nafte na svjetskom tržištu, za približno 23 posto.
ZAGREB - Gladajući po sektorima vlasništva jedino su poduzetnici u državnom vlasništvu u 2010. godini pozitivno poslovali i ostvarili 237 milijuna kuna neto dobiti razdoblja prema 933 milijuna kuna neto gubitka razdoblja u prethodnoj 2009. godini, objavila je Financijska agencija. Ostvareni financijski rezultati za 2010. godinu poduzetnika Hrvatske pokazuju da je zabilježen neto gubitak (razlika između ukupne dobiti i ukupnog gubitka svih poduzetnika) od 1,7 milijardi kuna. Od toga se 1,5 milijardi kuna neto gubitka odnosi na privatni sektor, 429 milijuna kuna neto gubitka je u mješovitom sektoru i 6 milijuna kuna u zadružnom sektoru, dok su poduzetnici u državnom vlasništvu imali 237 milijuna neto dobiti. Tako se za 2010. godinu može konstatirati da je bila manje uspješna od 2009. godine za sve sektore poduzetništva prema vlasništvu, osim za poduzetnike u državnom vlasništvu, napominju iz Fine.
ZAGREB - Zaposleni u Hrvatskoj u prosjeku imaju 25 dana godišnjeg odmora, pokazuje anketa o godišnjim odmorima provedena na portalu MojPosao tijekom svibnja i lipnja u kojoj je sudjelovalo više od 500 ispitanika. Gotovo polovica (42 posto) ih nije zadovoljna duljinom godišnjeg odmora, odnosno htjeli bi više dana. Samo dva posto misli da imaju previše godišnjeg, a 56 posto smatra da je njihov godišnji dovoljan za odmor. Bez obzira na nezadovoljstvo brojem dana godišnjeg odmora, većina ispitanika (84 posto) radije bi izabrala povišicu nego dodatne slobodne dane. Predstojeće neradne dane više od polovice ispitanika (54 posto) iskoristit će tako što neće raditi u petak 24. lipnja. Petina (21 posto) kaže da će njihova tvrtka imati kolektivni godišnji odmor, a trećina ih je uzela godišnji odmor. Regres očekuje 41 posto anketiranih, dok ih je prošle godine to očekivalo samo 20 posto. Prosječan iznos regresa koji ispitanici očekuju je 1.840 kuna.
ZAGREB - Na Zagrebačkoj se burzi danas trguje vrlo oprezno, zbog nedostatka domaćih vijesti i loših signala sa svjetskih tržišta, pa su Crobexi, uz mršav promet, gotovo nepromijenjeni. Crobex indeks bio je oko podneva u plusu 0,05 posto, na 2.242 boda, dok je Crobex10 ojačao 0,09 posto, na 1.217 bodova. Redovni promet dionicama iznosio je oko 4 milijuna kuna, što je otprilike 3,5 milijuna manje nego u petak u to doba. Uz promet nešto veći od milijun kuna, dionica HT-a pojeftinila je oko 0,4 posto, pa joj je cijena pala na 256 kuna. Po rastu cijene ističe se, pak, dionica Konzuma, koja je poskupila oko 6 posto, na 219 kuna. Tom je dionicom ostvaren promet od oko 220.000 kuna.
ZAGREB - Kuna je na današnjoj tečajnici Hrvatske narodne banke (HNB) blago oslabila prema euru u odnosu na tečajnu listu od petka, a oslabila je i prema švicarskom franku i britanskoj funti, dok je ojačala prema američkom dolaru. Kuna je prema euru oslabila za blagih 0,05 posto, pa je srednji tečaj eura ponovo prešao razinu od 7,4 kune i na danas utvrđenoj tečajnoj listi HNB-a iznosi 7,403350 kuna. Vrijednost švicarskog franka porasla je za 0,06 posto i srednji tečaj franka da današnjoj tečajnici HNB-a iznosi 6,149473 kune. Do sada najvišu razinu, od 6,158 kuna, franak je dostigao na tečajnoj listi HNB-a utvrđenoj 16. lipnja. Na danas utvrđenoj tečajnici kuna je oslabila i prema britanskoj funti, za 0,14 posto, na 8,410986 kuna po srednjem tečaju. Istodobno je kuna blago ojačala prema američkom dolaru, za 0,07 posto, te srednji tečaj dolara iznosi 5,203367 kuna.