NOVIGRAD - Osam mjeseci prije zadanog roka danas je svečano otvorena dionica istarskog ipsilona od Kanfanara do Umaga duga 50 kilometara u punom profilu autoceste te osam kilometara duga spojna cesta od Stancije Peličeti do Medulinske ceste. Puni profil istarskog ipsilona od čvora Umag do čvora Kanfanar u promet je pustila predsjednica Vlade Jadranka Kosor koja je izrazila zadovoljstvo dovršetkom ovog iznimno važnog gospodarskog projekta. Iznimno je to važan projekt u povijesnom mjesecu za Republiku Hrvatsku, kazala je Kosor i dodala kako će do kraja 2014. godine ova autocesta biti u potpunosti gotova kada će Hrvatska već biti članica Europske unije. Otvaranje ove dionice autoceste ogromna je potpora hrvatskom turizmu i gospodarstvu uopće, rekla je izrazivši očekivanja da će 2011. biti zapamćena kao najbolja turistička godina. Nakon što je u lipnju 2010. puštena u promet dionica između Kanfanara i Pule u punom profilu autoceste, godinu dana kasnije otvoreno je još 50 kilometara autoceste od Umaga do Kanfanara. Autocesta će tako povezivati Pulu i slovensku granicu na dionici dugoj 80 kilometara. Ukupna investicija izgradnje punog profila autoceste na dionici Pula - Umag iznosi 228 milijuna eura.
POREČ - Premijerka Jadranka Kosor danas je u Poreču, na mjerno regulacionoj stanici srednjotlačnog plinovoda, izrazila zadovoljstvo projektom izgradnje i distribucije prirodnog plina za područje sjeverne Istre istaknuvši izniman značaj plinifikacije. Direktor pulske Plinare Dean Kocijančić istaknuo kako je Plinara 2010. godine u svojstvu koncesionara s Istarskom županijom sklopila Ugovor o koncesiji za izgradnju i distribuciju prirodnog plina za područje sjeverne Istre. Naveo je da područje koncesije obuhvaća izgradnju 207 kilometara distributivne plinske mreže u Umagu, Novigradu, Poreču, Vrsaru, Funtani, Rovinju i Labinu, a vrijednost ukupne investicije iznosi oko 142 milijuna kuna. Prema njegovim riječima, do 2010. do 2015. godine trebalo bi biti dovršeno 172 kilometara plinske mreže, a sveukupno proširenje plinskog sustava do 207 kilometara od 2016. do 2020. godine.
ZAGREB - Havarije nuklearnih elektrana u Japanu nakon potresa i tsunamija gurnule su prirodni plin u prvi plan i istaknule ga kao energent budućnosti, ocijenjeno je na Regionalnoj konferenciji "Energetska arena 2011." u organizaciji Infoarene. Prirodni plin je optimalan energent na kojem Europa može zasnivati svoje energetske planove, posebno u svjetlu političkih odluka o postupnom zatvaranju nuklearnih elektrana u Njemačkoj, a slične odluke očekuju se u Italiji i Švicarskoj, kaže Davorka Tancer iz tvrtke Prirodni plin. Odjeci nuklearnih incidenata u Japanu mogli bi rezultirati povećanom potražnjom za plinom, smatra Vlatko Bilić-Šubašić iz tvrtke Podzemno skladište plina, a povećana potražnja vjerojatno će podići cijene. Za Hrvatsku je važno imati dovoljne skladišne kapacitete kao temelj sigurnosti i fleksibilnosti opskrbe. Što prije treba izgraditi skladište za vršna opterećenja u Grubišnom Polju i novo skladiše u Beničancima te povećati izlazni kapacitet skladišta Okoli, smatraju sudionici konferencije.
ZAGREB - Tri sindikata Hrvatske elektroprivrede na današnjoj su se konferenciji za novinare usprotivila "razbijanju i rasprodaji" HEP-a, što bi se moglo dogoditi ako se prihvate predloženi energetski zakoni. Nismo protiv ulaska privatnog kapitala u HEP, ali kroz nove investicije a ne putem razbijanja i rasprodaje dijelova HEP-a, pri čemu građani trebaju biti svjesni da će se prodati samo profitabilni dijelovi kompanije, dok će neprofitabilne i dalje morati financirati hrvatski porezni obveznici, sažeo je stajališta sindikata predstavnik radnika u Nadzornom odboru HEP-a Jadranko Berlengi. Usklađivanje energetskog zakonodavstva Hrvatske s trećim paketom energetske regulative EU samo je izgovor pojedinim lobijima da pokušaju progurati zakonske prijedloge koji nanose dugoročnu štetu HEP-u, tvrde sindikalci i pritom posebno prozivaju Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva jer nije poštovalo zaključak javne rasprave da se prihvati ITO model, koji bi omogućio da operatori prijenosnog sustava (OPS) ostanu u sastavu HEP-a.
ZAGREB - U Hrvatskoj je u travnju izdano 817 odobrenja za građenje, što je za 5,1 posto manje u usporedbi s travnjem prošle godine, objavio je Državni zavod za statistiku. U prva četiri mjeseca ove godine izdano je ukupno 3.145 odobrenja za građenje, što je za 5,7 posto manje u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje. Ukupna vrijednost radova predviđenih odobrenjima za građenje izdanim u prva četiri mjeseca ove godine iznosi 7,1 milijardu kuna i manja je u odnosu na isto lanjsko razdoblje za 14 posto. Ukupna vrijednost radova predviđenih odobrenjima za građenje izdanim u travnju je 1,78 milijardi kuna, što je za 24,7 posto manje nego po odobrenjima izdanim u prošlogodišnjem travnju. Prema dozvolama za građenje izdanim u travnju predviđena je i gradnja 1.203 stana s prosječnom površinom od 94,8 četvornih metara.
ZAGREB - U organizaciji Udruženja vinarstva Hrvatske gospodarske komore (HGK), u ponedjeljak je u New Yorku održano službeno kušanje hrvatskih vina u jednome od ponajboljih njujorških restorana Hudson Terrace na Manhattanu. Predstavile su se 34 hrvatske vinarije, izvijestili su iz HGK. Predstavljanje na ovaj način iznimna je prilika da se hrvatska vina predstave stručnoj publici na velikom tržištu i središtu novog svijeta. U SAD smo 2010. godine izvezli vina u vrijednosti 650.000 dolara, a ovo je siguran put da se taj broj višestruko poveća, kazala je Božica Marković, direktorica Sektora za poljoprivredu, prehrambenu industriju i šumarstvo HGK prigodom prezentacije. HGK i Ministarstvo poljoprivrede podupiru hrvatske vinare u nastupima na vanjskim tržištima u cilju brendiranja Hrvatske kao vinske zemlje. Perspektiva hrvatskog vinarstva je u snažnijem brendiranju hrvatskih vina kako bi se na izvoznim tržištima naglasila njihova vrhunska kvaliteta i autohtonost, istaknula je Marković.
ZAGREB - Institut IGH izdao je četvrtu tranšu komercijalnih zapisa u vrijednosti od 11,1 milijun eura, a na rok od 364 dana, izvijestila je danas ta tvrtka na web stranici Zagrebačke burze. Tim izdanjem IGH je iskupio treću tranšu komercijalnih zapisa, izdanih 15. lipnja 2010. godine, koji su danas dospjeli na naplatu. U novom izdanju sudjelovalo je 17 investitora, pri čemu banke s udjelom od 62,34 posto, mirovinski fondovi s 26,85, a investicijski fondovi s 10,81 posto. Novi komercijalni zapisi izdani su 10. lipnja, u eurima i s namirom u kunama, a dospijevaju 8. lipnja 2012. godine. Tranša se iskupljuje odjednom po dospijeću u nominalnom iznosu.
ZAGREB - U današnjem mirnom trgovanju na Zagrebačkoj burzi indeksi su u blagoj negativnoj stagnaciji, dok je u najvećem fokusu investitora i nadalje dionica Zagrebačke banke zbog najavljene dokapitalizacije. Crobex indeks oko podneva bio je u minusu 0,02 posto, na 2.270 bodova, a Crobex10 0,13 posto, na 1.239 bodova. Redovni promet dionicama iznosio je 6,3 milijuna kuna, što je otprilike 3,5 milijuna manje nego jučer u to doba. Dionicom Zagrebačke banke do podneva je ostvareno 1,8 milijuna kuna prometa. Nakon jučerašnjeg skoka za gotovo 7 posto, danas je ojačala 1,7 posto, na 286 kuna. Među milijunaše još se uvrstila i dionica HT-a, s prometom od 1,4 milijuna kuna, i blagim padom cijene, za 0,03 posto, na 257,05 kuna.
ZAGREB - Kuna je na današnjoj tečajnici Hrvatske narodne banke (HNB) ojačala prema švicarskom franku za 0,78 posto, pa se rekordni tečaj franka od 6,154 kune sa jučerašnje tečajnice na danas utvrđenoj tečajnoj listi HNB-a spustio na 6,105986 kuna. Kuna je u odnosu na jučerašnju tečajnu listu blago ojačala prema euru, za 0,02 posto. Srednji tečaj eura na danas utvrđenoj tečajnici HNB-a iznosi 7,396792 kune. Na vrijednosti je prema kuni izgubio i američki dolar, za 0,62 posto, te njegov srednji tečaj iznosi 5,121723 kune. Istodobno je kuna oslabila prema britanskoj funti za 0,08 posto, pa srednji tečaj funte iznosi 8,395905 kuna.