ZAGREB - Ako Hrvatska uskoro ne pokrene investiranje u prometnu infrastrukturu, pogotovo željezničku, od njezina odličnog geotransportnog položaja neće ostati ništa jer će se pretvoriti u prometnu "crnu rupu" koju će svi zaobilaziti, upozoreno je na današnjem poslovnom forumu posvećenom investicijama u prometnu i komunikacijsku infrastrukturu. Na forumu, koji su organizirali Poslovni dnevnik i časopis Banka, postavljeno je pitanje zašto Hrvatska ne iskorištava u dovoljnoj mjeri svoj geoprometni položaj, budući da je jedina srednjoeuropska zemlja koja izlazi i na Jadransko more i na Dunav, te zašto promet po 10. koridoru, jednom od glavnih europskih koridora, danas dosiže tek petinu tereta koji se kroz Hrvatsku prevozio prije rata. Tomislav Josip Mlinarić s Fakulteta prometnih znanosti upozorio je da se Hrvatska uglavnom ne drži svojih strateških dokumenata te je podsjetio da je unatoč strategiji prometnog razvoja s kraja devedesetih u cestovnu infrastrukturu uloženo čak 90 posto sredstava za promet, dok je sve ostalo potpuno zanemareno. Zbog lošeg stanja željeznice, čak 75 posto prometa iz riječke luke, koja još nije dosegla razinu prometa od prije rata, ide putem cestovne infrastrukture, što je porazna činjenica, napominje Mlinarić.
ZAGREB - Željeznička reforma u jugoistočnoj Europi i Turskoj može potaknuti rast i upola skratiti vrijeme tranzita od Ljubljane do Istambula, rečeno je na današnjem predstavljanju izvješća Svjetske banke "Željeznička reforma u jugoistočnoj Europi i Turskoj: Na pravom putu?". Glavni je cilj izvješća da posluži kao podsjetnik na potrebu hitnog ubrzanja procesa reformi, a zemlje koje žele postati članicama EU trebaju shvatiti da će brza provedba reformi potaknuti njihov rast i znatno povećati izglede za pozitivno mišljenje EU na području željezničkog prometa, istaknuo je Vasile Olievschi, glavni stručnjak Svjetske banke za željeznice u regiji Europe i središnje Azije. Naglasio je da vlade tih država trebaju raspoloživa sredstva upotrijebiti za financiranje poboljšanja željezničke infrastrukture i nužne usluge željezničkog putničkog prometa, a ne za podupiranje neučinkovitih državnih željeznica opterećenih prevelikim brojem zaposlenih i zastarjelim rukovođenjem. U izvješću se procjenjuje napredak koji su državne željeznice postigle na području institucionalnih reformi, operativnog i financijskog učinka i integracije u deset zemalja: Albaniji, BiH, Hrvatskoj, Kosovu, Crnoj Gori, Makedoniji, Srbiji, Bugarskoj, Rumunjskoj i Turskoj.
SPLIT - Radnici Dalmacijavina, ukupno njih 430, od danas su ponovno u štrajku zbog neisplate plaća, doznaje se od sindikalnog čelnika Lukice Bucata. Iako su do sada u nekoliko navrata radnici i njihovi sindikalni čelnici upozoravali na svoj teški status zbog neisplata plaća do sada im se situacija nije puno izmijenila. Polovicu plaće od veljače još nismo dobili, i to sve unatoč tome što nam je na posljednjem sastanku potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede Petar Čobanković obećao isplatiti mjesečna primanja za ožujak. Iselili su nas iz pogona u Trajektnoj luci i tako smo ispunili sve što je od nas Agencija za upravljanje državnom imovinom tražila, kazao je. Radnici su zabrinuti i zato što ne stižu ponude za kupnju dionica Dalmacijavina, pa najavljuju da će se, ako im do petka ne stigne ni plaća niti ijedna ponuda za kupnju dionica, vratiti u Trajektnu luku. Dodaju da su "spremni na sve i na borbu do kraja dok im se ne ispune zahtjevi jer su umorni od lažnih obećanja".
ZAGREB - Ravnateljica Agencije za upravljanje državnom imovinom (AUDIO) Iva Galić stavila je na raspolaganje svoj mandat, potvrdili su danas u toj Agenciji, dodajući da razloge zbog kojih je to učinila ne žele komentirati. Iz Agencije napominju i da do konačne odluke Upravnog vijeća o prihvaćanju ili neprihvaćanju njezine ostavke, Galić nastavlja obavljati sve svoje preuzete obveze. Iva Galić je na mjesto ravnateljice AUDIO-a izabrana prije dva mjeseca, nakon što je Vlada razriješila s tog mjesta Vedrana Duvnjaka. Ta je Agencija s radom počela 1. travnja ove godine, čime je 'ugašen' Hrvatski fond za privatizaciju (HFP).
ZAGREB - Hrvatska agencija za poštu i elektroničke komunikacije (HAKOM) izvijestila je danas da je svim korisnicima na području Hrvatske od početka lipnja na raspolaganju novi oblik kontrole telefonskih troškova, koji omogućuje dodatnu zaštitu u korištenju javnih komunikacijskih usluga. Riječ je o usluzi ograničavanja mjesečne potrošnje kojom korisnici, nakon podnošenja zahtjeva operatoru, mogu ostvariti zabranu odlaznih poziva unutar obračunskog razdoblja nakon što njihova potrošnja dosegne unaprijed dogovoreni novčani limit. Nova usluga kontrole troškova dostupna je korisnicima javnih komunikacijskih usluga u pokretnim i nepokretnim mrežama. Najmanji iznos mjesečnog limita iznosi 50 kuna, a moguće ga je povećavati u iznosu od po 50 kuna, na primjerice 100, 150, 200 kuna ili više, budući da maksimalni iznos limita nije propisan.
ZAGREB - Podaci o vrijednosti građevinskih radova i stanogradnji u Hrvatskoj u prvom ovogodišnjem tromjesečju govore o nastavku krize građevinarstva, dok rast vrijednosti narudžaba nagovještava oporavak. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, vrijednost izvršenih građevinskih radova koje su u Hrvatskoj u prva tri mjeseca ove godine izvela poduzeća sa 20 i više zaposlenih, manja je za 5,1 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. No, vrijednost novih narudžbi u prva tri mjeseca ove godine veća je za 40,1 posto u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje. Pravne osobe s 20 i više zaposlenih u prva tri mjeseca ove godine izvele su građevinske radove u ukupnoj vrijednosti od 3,92 milijarde kuna, a vrijednost novih narudžbi iznosila je 3,89 milijardi kuna. Tijekom prvog tromjesečja građevinska poduzeća s 20 i više zaposlenih završila su 786 stanova, što je 34 posto manje nego u prva tri mjeseca 2010. godine. Potkraj ožujka imala su u gradnji 4.771 stan, što je za 17 posto manje nego godinu dana ranije.
ZAGREB - Uz slab promet, na Zagrebačkoj burzi indeksi su i danas u minusu, četvrti dan zaredom, pod pritiskom negativnih kretanja na svjetskim burzama uslijed sve teže političke i financijske situacije u Grčkoj. Crobex indeks oko podneva bio je u minusu 0,5 posto, na 2.241 bodu, a Crobex10 0,58 posto, na 1.221 bod. Redovni promet dionicama dosegnuo je 5,6 milijuna kuna, što je otprilike na istoj razini kao i jučer u to. Najveći promet do podneva je ostvaren redovnom dionicom Adrisa, u visini od 2,55 milijuna kuna. Cijena joj se spustila 2,42 posto, na 302,5 kuna. Među milijunaše uvrstila se još i dionica HT-a, uz blagi pad cijene, za 0,09 posto, na 257,1 kunu.
ZAGREB - Kuna je na danas utvrđenoj tečajnoj listi Hrvatske narodne banke u odnosu na jučerašnju tečajnicu blago ojačala prema euru, dok je prema švicarskom franku oslabila za 1,19 posto tako da je franak dostigao svoju novu rekordno visoku razinu od 6,158298 kuna. Rast tečaja švicarske valute odraz je značajnog slabljenja eura na međunarodnim tržištima zbog zabrinutosti oko odgađanja rješenja za grčku dužničku krizu, pa su se ulagači okrenuli franku kao sigurnijem utočištu. Kuna je prema euru ojačala za blagih 0,04 posto, pa srednji tečaj jedinstvene europske valute na današnjoj tečajnoj listi HNB-a iznosi 7,394268 kuna. Istodobno je kuna oslabila prema američkom dolaru za 1,38 posto te prema britanskoj funti za 0,31 posto. Srednji tečaj dolara na današnjoj tečajnoj listi HNB-a iznosi 5,239702 kune, a funte 8,447696 kuna.