Prema danas predstavljenom istraživanju, na drugom mjestu po transparentnosti proračuna je Osijek, treće mjesto pripalo je Opatiji i Zagrebu, dok se na začelju liste nalaze Split, Pazin i Šibenik.
Indeks otvorenosti gradskih proračuna pokazuje da je ukupna transparentnost gradskih proračuna u prosjeku iznosila 65 posto, pri čemu je najlošiji Šibenik ostvario 45 posto, a najbolji Slavonski Brod 82,4 posto.
Istraživanje Indeksa otvorenosti proračuna obuhvatilo je 33 grada, koji su u 2001. preuzeli decentralizirane funkcije, a čiji prihodi i rashodi čine 60 posto prihoda i rashoda svih lokalnih jedinica i u kojima živi 50 posto ukupnog stanovništva.
Ravnateljica IJF-a Katarina Ott na predstavljanju rezultata istraživanja je istaknula kako je cilj bio istražiti dostupnost i kvalitetu informacija u gradskim proračunima te otvorenost gradskih proračunskih procesa javnosti.
Napomenula je kako rezultate treba uzeti s oprezom, jer je to bio prvi pokušaj Instituta u mjerenju gradskih proračuna.
Niti jedan indeks nije savršen, pa tako ni ovaj, a u Institutu napominju kako su se odlučili objaviti poredak gradova u nadi da će rezultat potaknuti ne samo ova 33 grada, nego sve lokalne jedinice da budu što transparentnije, otvorenije i odgovornije prema građanima.
Provodeći projekt, izrađen je upitnik temeljem kojeg je izračunat indeks otvorenosti gradskih proračuna kao opća mjera transparentnosti gradskih proračuna te podindeksi kvalitete informacija u gradskim proračunima i otvorenosti gradskih proračunskih procesa javnosti.
Anketa je provedena među službenicima za informiranje, gradskim upravama, gradskim vijećima i gradskim organizacijama civilnog društva te među službenicima Sektora za financiranje lokalnih jedinica Ministarstva financija.
Podindeksi su pokazali da je otvorenost javnosti znatno bolja od kvalitete informacija.
Ankete su pokazale da su stavovi članova gradskih vijeća iz vladajuće koalicije o transparentnosti gradskih proračuna i proračunskih procesa često suprotni stavovima oporbe, da je uloga gradskih vijeća u proračunskom procesu puno slabija od uloge gradskih uprava, da postoje problemi u komunikaciji gradskih uprava i Ministarstva financija itd.
Ott je kazala i kako je istraživanje iznjedrilo brojne preporuke za gradske uprave, gradska vijeća, Ministarstvo financija i same građane među kojima su nužnost pravovremenog objavljivanja razumljivih i detaljnih podataka za duža vremenska razdoblja, objavljivanje proračuna za građane i održavanje javnih rasprava, usavršavanje i obrazovanje svih sudionika, smanjenje broja lokalnih jedinica, rijeđe mijenjanje zakona, poboljšanje i usklađivanje službenih web stranica gradova itd.
Istraživanje je provedeno uz potporu Center on Budget and Policy i International Budget Partnership iz Washingtona.
Gradonačelnik Slavonskog Broda Mirko Duspara zahvaljujući na priznanju kazao je kako je mnogo toga novoga uvedeno u funkcioniranje gradske uprave, no kako još ima stvari koje se mogu popraviti i promijeniti na bolje.