Građani su najniže ocijenili političke stranke (1,9) i brigu vlasti o njima (2), upravljanje prirodnim i drugim bogatstvima zemlje (2,18), te perspektivu za sebe i svoje bližnje (2,48).
Čak 60 posto ispitanika nezadovoljno je politikom i političarima, kao i šansama koje im pruža Hrvatska. Dodatno zabrinjava što su najviše razočarani građani u najproduktivnijoj dobi, od 25 do 44 godine starosti.
S druge strane, najveće zadovoljstvo iskazano je osobnom sigurnošću od kriminala - posve je zadovoljna trećina građana, a relativno sigurnim osjeća ih se 40 posto.
Građani očito smatraju da vlast ne brine o njima te da nije u njihovoj službi, a političke stranke trebale bi biti duboko zabrinute jer je čak 71 posto ispitanika izrazilo nezadovoljstvo njihovim radom, ocijenio je na okruglom stolu posvećenom rezultatima istraživanja socijalni psiholog Dean Ajduković.
To može biti opasno jer se time smanjuje želja građana za participacijom u demokratskom odlučivanju i otvara put "drugim metodama" i pojedincima koji će iskoristiti situaciju u svoju korist.
Dekan zagrebačkog Fakulteta političkih znanosti Nenad Zakošek smatra da probleme hrvatskog društva ne mogu riješiti "izvanstranački izbavitelji" već je nužna reforma unutar stranačkih struktura kako bi se mogli pojaviti novi ljudi. Također bi Hrvatskoj dobro došlo više izravne demokracije, odnosno češće izjašnjavanje građana na referendumu.
Istraživanje opće razine sreće u posljednje vrijeme ima sve veći utjecaj i na političare u svijetu, što pokazuje primjer britanskog premijera Davida Camerona kojem mjerenje NIS-a pomaže pri određivanju državne politike, doznalo se iz izlaganja britanskog veleposlanika Davida Blunta.
Znanstveno je dokazano da rast BDP-a ne znači automatski i rast sreće u društvu, a budući da je Vladin cilj povećanje razine zadovoljstva građana, Cameron se služi rezultatima istraživanja o NIS-u pri utvrđivanju i razvoju Vladinih politika kojima se nastoje riješiti razni problemi u britanskom društvu, pojasnio je Blunt.