Budući da se zone rizika određuju sukladno propisima o osiguranju, odnosno u nadležnosti su Ministarstva financija i Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga, AZTN nema ovlasti za njihovu izmjenu. No, Agencija podržava zahtjev Koordinacije hrvatskih cestovnih prijevozničkih udruga i klastera za preispitivanje postojećeg broja od sedam zona rizika kao i cijelog sustava rizika s obzirom da je razvidno da on ima negativne učinke na uvjete poslovanja prijevoznika u Hrvatskoj.
Takvo mišljenje Agencije odgovor je na zamolbu Koordinacije hrvatskih cestovnih prijevozničkih udruga i klastera da se sa stajališta svojih propisa očituje po pitanju zona rizika u obveznom osiguranju u prijevozu te uz liberalizaciju tržišta obveznog osiguranja u prometu.
Agencija je 14. travnja zaprimila zahtjev te Koordinacije koja smatra da, unatoč činjenici da društva za osiguranje od 1. siječnja 2008. slobodno primjenjuju vlastite cjenike premija obveznog osiguranja u prometu, na tom tržištu nije došlo do liberalizacije. Cijene obveznog osiguranja kod različitih osiguravajućih kuća su iste ili se razlikuju za samo desetak kuna.
Uz to, podnositelj zahtjeva upozorio je na činjenicu da je Hrvatska podijeljena na sedam zona rizika obveznog osiguranja vozila u cestovnom prometu, te da je taj sustav, koji je uspostavljen prije 30-ak godina, danas potpuno zastario. Posljedice takve podjele su razlike u premiji osiguranja u prvoj i sedmoj zoni od čak 76,29 posto, a kako se cijela Republika Hrvatska smatra jednim transportnim tržištem, time se, smatraju u Koordinaciji, prijevoznike stavlja u diskriminirajući položaj.
AZNT je utvrdila kako je u konkretnom slučaju riječ o visoko reguliranom tržištu čije funkcioniranje nadziru HANFA i Hrvatski ured za osiguranje, a da obvezno osiguranje u prometu predstavlja jedan od fiksnih troškova za obavljanje djelatnosti domaćeg i međunarodnog cestovnog prijevoza robe i putnika.
Liberalizacijom obveznih osiguranja u prometu društvima za osiguranje omogućeno je samostalno određivanje novih cjenika i uvjeta osiguranja prema tržišnim uvjetima, pri čemu je uloga HANFE provjera usklađenosti cjenika sa zakonskim propisima, aktuarskim načelima i pravilima struke.
AZTN naglašava kako s aspekta propisa o zaštiti tržišnog natjecanja svako dogovaranje o cijenama, uključivo i ono o premijama između konkurenata, bilo da se radi o dogovoru o istoj razini cijena ili utvrđivanju minimalnih prodajnih cijena, predstavlja teško ograničenje tržišnog natjecanja.