Marulićev trg 16, HR-10000 Zagreb; Tel: 01/4808-685; Fax: 01/4808-821;
E-mail: Zoran.Popijac@hina.hr
FINANCIJSKI SERVIS
10. lipnja 2011.
SADRŽAJ:
1. Izvješće s Tržišta novca Zagreb
2. Izvješće s hrvatskog tržišta kapitala
3. Izvješća sa svjetskih tržišta
4. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke
5. Usporedni tečajevi poslovnih banaka
6. Kažnjene tvrtke Agrokora i Atlantic Grupe u Srbiji
7. Milošević: trenutno 130 investicijskih projekata
1. Izvješće s Tržišta novca Zagreb
Datum Potražnja u kunama Ponuda u kunama Promet u kunama Prosječna kamata
(%)
10. 06. 46.500.000 276.500.000 26.500.000 1,26
Analiza trgovanja na Tržištu novca
Promet Promet u kunama Kamatna stopa (%) prekonoćni 8.500.000 0,44 jedan tjedan 6.000.000 0,92 dva tjedna 10.000.000 1,30 jedan mjesec 2.000.000 5,50 Ukupno 26.500.000 1,26
Izvor: Tržište novca Zagreb
Na Tržištu novca danas su ponuda i potražnja stagnirale, dok je prosječna kamatna stopa skočila i to zbog ročnih pozajmica koje su ugovarane uz višu kamatu.
Danas je prijavljeno 46,5 milijuna kuna potražnje, što je otprilike 2 posto manje nego jučer. Ponuda je istodobno uvećana za 1,5 posto, na 276,5 milijuna kuna.
Većina prometa odnosila se na pozajmice s rokom vraćanja za 2 tjedna, kojih je ugovoreno 10 milijuna kuna. Prosječna cijena tih pozajmica bila je 1,3 posto.
Ujedno, plasirano je 8,5 milijuna kuna prekonoćnih pozajmica, pri čemu je kamatna stopa porasla s jučerašnjih 0,3 na 0,44 posto.
Na rok od tjedan dana, pak, odobreno je 6 milijuna kuna pozajmica, po kamati od 0,92 posto, što je 0,42-postotna boda više nego jučer. Na rok od mjesec dana, pak, ugovoreno je 2 milijuna kuna pozajmica, po cijeni od 5,5 posto.
Ukupni promet na Tržištu novca danas je dosegnuo 26,5 milijuna kuna, a prosječna kamatna stopa skočila je s jučerašnjih 0,39 na 1,26 posto.
„I zadnji radni dan ovog tjedna u trgovanju na Tržištu novca nije donio iznenađenja. Ponuda kratkoročnih viškova znatno je viša od prijavljene potražnje sudionika, ali zbog limita kreditora i niske kamatne stope na prekonoćne pozajmice, dio potražnje i dalje ostaje nepodmiren. Budući da se glavnina današnjeg prometa odnosi na ročne pozajmice koje su ugovarane uz višu kamatnu stopu, prosječna kamatna stope porasla je na 'visokih' 1,26 posto“, navodi se u priopćenju Tržišta novca.
2. Izvješće s hrvatskog tržišta kapitala
U ozračju dobre vijesti u vezi završetka pregovora o pristupanju Hrvatske Europskoj uniji na Zagrebačkoj burzi danas je redovni promet iznosio 26,6 milijuna kuna, a rast dioničkih indeksa nastavio se i četvrti dan zaredom pa je Crobex dan završio na 2.275,04 boda, što je porast od 0,27 posto u odnosu na jučer, a Crobex10 je povećan za 0,30 posto na 1.245,04 bodova.
Najtrgovanija je bila dionica Ingre s prometom od 4,9 milijuna kuna, uz pad cijene za 1,06 posto na 16,86 kuna.
Slijedi dionica HT-a s prometom od 3,1 milijun kuna, a cijena te dionice je porasla 0,37 posto, na 258,35 kuna.
Nešto više od 3 milijuna kuna prometa ostvarila je dionica Končara EI čija je cijena porasla 0,60 posto na 670 kuna. Dionica Belja izgubila je na vrijednosti za 1,44 posto na 105,51 kunu uz promet od 2,6 milijuna kuna.
Milijunski promet danas je ostvarila još dionica Petrokemije, od 1,1 milijun kuna, a cijena joj je porasla 0,31 posto na 182,96 kuna. Među trgovanijim dionicama rast cijene bilježi dionica Ericsson Nikole Tesle za 1,03 posto, Lagune Novigrad za 3,42 posto, dok je na vrijednosti izgubila dionica Dom holdinga za 3,40 posto te dionica Dalekovoda za 2,70 posto.
Dionica Najniža Najviša
Zadnja Promet Promjena
Službeno tržište
ADPL-R-A 133,66 138,50 133,66 937.310,24 0,12%
ATGR-R-A 725,00 734,98 728,50 355.309,75 0,62%
CROS-R-A 5.606,69 5.606,70 5.606,69 22.426,78 0,00%
DLKV-R-A 250,20 261,00 252,00 853.196,27 -2,70%
HT-R-A 256,50 258,49 258,35 3.140.314,64 0,37%
IGH-R-A 1.800,00 1.850,00 1.800,00 150.766,82 -1,04%
INGR-R-A 16,62 17,80 16,86 4.934.130,37 -1,06%
ISTT-R-A 270,00 275,00 275,00 79.345,50 1,85%
KOEI-R-A 652,03 675,00 670,00 3.014.823,01 0,60%
MGMA-R-A 13,87 15,95 14,00 445.478,01 -6,67%
OPTE-R-A 40,51 42,80 40,51 81.369,74 -3,55%
PODR-R-A 321,44 327,00 322,00 561.104,59 -0,46%
PTKM-R-A 178,32 184,00 182,96 1.138.188,13 0,31%
ULPL-R-A 600,10 610,50 606,50 176.290,03 1,08%
VART-R-1 23,00 23,00 23,00 20.700,00 0,00%
VERN-R-A 64,20 71,00 71,00 12.173,99 1,43%
VIRO-R-A 475,00 490,00 475,00 700.169,57 0,74%
Redovno Tržište
ADRS-P-A 273,00 275,00 273,00 457.586,09 0,74%
ADRS-R-A 309,00 309,00 309,00 3.090,00 2,65%
ARNT-R-A 75,01 77,00 75,01 41.356,12 -6,82%
ATLN-R-A 53,00 55,90 54,00 8.279,00 0,00%
ATLS-R-A 19,93 19,93 19,93 59,79 32,43%
ATPL-R-A 705,00 714,19 714,00 152.292,64 1,54%
BLJE-R-A 105,51 109,77 105,51 2.606.033,29 -1,44%
BPBA-R-A 82,00 82,00 82,00 8.364,00 1,23%
BRIN-R-A 20,00 21,27 20,00 15.721,93 -7,11%
CEBA-P-A 279,99 279,99 279,99 5.319,81 1,44%
CKML-R-A 4.000,00 4.000,00 4.000,00 20.000,00 1,01%
DDJH-R-A 60,70 62,79 61,39 541.531,61 0,64%
DIOK-R-A 70,00 75,88 70,00 85.138,41 0,00%
ELKL-R-A 160,02 160,02 160,02 4.480,56 -19,99%
ERNT-R-A 1.460,00 1.473,98 1.473,00 915.435,54 1,03%
FMPS-R-A 24,99 24,99 24,99 22.491,00 4,17%
FNVC-R-A 270,00 270,00 270,00 2.700,00 3,85%
FRNK-R-A 860,00 870,00 860,00 47.669,00 -1,15%
HDEL-R-A 140,00 149,97 143,07 176.422,71 -0,94%
HGSP-R-A 13,06 14,38 14,17 31.502,38 8,50%
HPB-R-A 2.000,01 2.000,01 2.000,01 2.000,01 0,00%
HPDG-R-A 24,10 24,10 24,10 1.903,90 14,16%
HTPK-R-A 75,01 75,01 75,01 1.875,25 1,78%
IMZV-R-A 107,00 107,00 107,00 55.640,00 -1,02%
JAKT-R-A 21,25 21,25 21,25 13.387,50 -7,73%
JDBA-R-A 2.187,00 2.200,00 2.200,00 30.740,93 4,27%
JDPL-R-A 143,02 145,00 143,02 44.536,94 -1,37%
JDRA-R-A 431,00 431,00 431,00 46.117,00 0,23%
JNAF-R-A 3.185,00 3.200,00 3.200,00 150.155,00 0,47%
KABA-R-A 80,10 83,00 83,00 118.347,60 3,72%
KNZM-R-A 192,01 198,99 194,24 44.388,27 1,43%
KODT-P-A 1.300,00 1.314,00 1.311,90 30.053,30 -0,24%
KODT-R-A 1.410,00 1.418,80 1.418,80 18.390,20 -0,01%
KOKA-R-A 226,00 226,00 226,00 3.390,00 0,44%
KORF-R-A 85,00 88,95 85,00 826.753,38 -3,40%
KRAS-R-A 465,20 478,30 466,15 50.575,40 0,25%
KSST-R-A 2.585,98 2.695,99 2.585,98 57.386,32 -2,10%
LANO-R-A 12,41 12,41 12,41 607.668,06 3,42%
LCDS-R-A 26,56 30,98 26,56 4.675,38 -14,18%
LEDO-R-A 5.985,00 5.985,00 5.985,00 17.955,00 0,00%
LKPC-R-A 1.280,00 1.300,00 1.280,00 99.215,83 -1,77%
LKRI-R-A 191,52 197,30 192,00 158.807,01 0,90%
LPLH-R-A 145,00 149,00 145,00 9.487,11 -1,36%
LRH-R-A 1.925,02 1.925,02 1.925,02 1.925,02 -3,70%
LVCV-R-A 180,00 186,50 180,00 66.656,45 -8,62%
MAIS-R-A 65,99 68,00 68,00 410.180,36 13,14%
PBZ-R-A 570,00 580,00 575,00 210.677,95 1,22%
QUNE-R-A 49,89 49,89 49,89 1.546,59 10,92%
RIVP-R-A 242,69 242,69 242,69 7.280,70 -0,05%
SLRS-R-A 280,59 280,59 280,59 16.554,81 0,29%
SNBA-R-A 112,00 112,00 112,00 10.080,00 0,90%
SUNH-R-A 45,50 45,50 45,50 318,50 0,00%
THNK-R-A 1.402,00 1.463,28 1.414,01 208.523,35 0,93%
TISK-R-A 201,10 206,00 201,10 210.723,48 2,04%
TNPL-R-A 1.440,00 1.440,00 1.440,00 2.880,00 2,71%
TNSA-R-A 845,00 855,99 855,99 5.096,96 1,90%
TUHO-R-A 970,00 970,00 970,00 19.400,00 4,53%
VDKT-R-A 245,00 254,99 245,00 26.195,00 -2,00%
VLDS-R-A 10,90 11,99 11,99 55.107,57 9,80%
VPIK-R-A 76,00 82,00 79,00 249.453,44 5,26%
ZABA-R-A 260,41 269,00 265,00 364.435,41 1,53%
ZLAR-R-A 65,00 65,00 65,00 1.300,00 -12,10%
ZVZD-R-A 3.697,00 3.725,00 3.725,00 264.422,00 2,05%
MTP
BCIN-R-A 270,70 270,70 270,70 8.662,40 -1,56%
PRFC-R-A 20,05 23,00 22,99 6.429,62 6,93%
SNHO-R-A 140,00 144,00 144,00 50.921,94 2,86%
TDZ-R-A 2.300,00 2.300,00 2.300,00 209.300,00 0,00%
VLHO-R-A 66,00 67,90 67,90 31.635,00 6,09%
RHMF-O-125A rep/prijav. 103,50 103,50 \ 11.540.955,87 \
RHMF-O-203E rep/prijav. 103,70 103,70 \ 4.401.746,59 \
Ukupan promet
42.544.429,72
Izvor: Zagrebačka burza
Vrijednosti mirovinskih
fondova
Vrijednost indeksa Mirex, prosječne vagane vrijednosti četiri obvezna mirovinska fonda, u četvrtak je konačno porasla, za 0,12 posto na 162,7584 boda, pokazuju podaci HANFA-e.
Posljedica je to rasta vrijednosti, po prvi puta u tri radna dana, svih obveznih mirovinskih fondova. Fond PBZ Croatia osiguranja porastao je pritom 0,19 posto, na 155,1171 bodova. Na vrijednosti je Fond Erste Plavi dobio 0,15 posto, i iznosio 167,5166 bodova, a Raiffeisen 0,14 posto na 161,6870 bodova.
AZ obvezni mirovinski fond povećao je svoju vrijednost za 0,08 posto, na 165,1646 bodova.
Mirovinski fond Vrijednost na dan Vrijednost na dan promjena %
8.06. 9.06.
Mirex* 162,5482 162,7484 0,12
AZ OMF* 165,0318 165,1646 0,08
Erste Plavi OMF. 167,2730 167,5166 0,15
PBZ Croatia osig.OMF 154,8285 155,1171 0,19
Raiffeisen OMF 161,4614 161,6870 0,14
AZ benefit DMF** 170,8110 170,8340 0,01
AZ profit DMF 203,9588 204,1014 0,07
Croatia osiguranje DMF 122,9368 122,9608 0,02
Erste Plavi Expert DMF 140,8678 141,0686 0,14
Erste Plavi Protect DMF 135,7636 135,5631 -0,15
Raiffeisen DMF 156,4732 156,4732 0,00
AZ Dalekovod ZDMF*** 191,5283 191,6516 0,06
AZ Hr.kontrola zračne plov. 186,9606 187,0728 0,06
AZ VIP ZDMF 200,6284 200,7394 0,06
AZ Zagreb ZDMF 145,4896 145,5664 0,05
ZDMF cestarski fond 123,6011 123,5018 -0,08
Croatia osiguranje ZDMF 107,6888 107,7207 0,03
ZDMF Ericsson N. Tesla 163,7480 163,7480 0,00
ZDMF HEP grupa 111,6153 111,6586 0,04
ZDMF Hrvatskih autocesta 120,8359 120,8966 0,05
ZDMF Hr. liječničkog sind. 171,2381 171,3324 0,06
ZDMF Novinar 150,9160 150,9160 0,00
ZDMF Željezničar-Raiffeisen 121,3628 121,3774 0,01
ZDMF Sind. pomoraca Hr. 108,7508 108,7792 0,03
ZDMF T-HT 135,0628 135,0628 0,00
*obvezni mirovinski fondovi; **otvoreni dobrovoljni mirovinski fondovi; ***zatvoreni dobrovoljni mirovinski fondovi Izvor: HANF-a
3. Izvješća sa svjetskih tržišta
a) Indeksi na svjetskim burzama
Burza / Indeks TRENUTNI ZATVARANJE New York/DJIA 12.124 12.048 Tokyo/Nikkei 9.514 9.467 London/FTSE-100 5.845 5.856 Frankfurt/DAX 30 7.151 7.159
Na Wall Streetu su u četvrtak cijene dionica porasle, nakon šest dana neprestanog poniranja, no mnogi analitičari sumnjaju da šačica dobrih vijesti može dovesti do preokreta na tržištu.
Dow Jones indeks ojačao je 0,63 posto, na 12.124 boda, dok je S&P 500 porastao 0,74 posto, na 1.289 bodova, a Nasdaq indeks 0,35 posto, na 2.684 boda. Prvi rast indeksa u lipnju ponajviše se zahvaljuje podatku o rekordnom robnom izvozu SAD-a u travnju, što je ponešto ublažilo strahovanja od slabljenja gospodarstva. S druge strane, oštro je, više od 25 posto, pao uvoz iz Japana, s obzirom da je opskrba iz te zemlje narušena nakon katastrofalnog potresa u ožujku. Rekordan izvoz pokazuje, kažu analitičari, da su američki proizvodi konkurentni na svjetskom tržištu i mogao bi pridonijeti rastu bruto domaćeg proizvoda u drugom tromjesečju i do pola postotnog boda.
Zahvaljujući rastu terminske cijene nafte na burzi u New Yorku za više od 1 dolara, na 101,90 dolara po barelu, kao i cijena drugih sirovina, najveći su dobitnici jučer bili energetski i rudarski sektor. S&P indeks energetskog sektora porastao je 1,2, a rudarskog 1,6 posto. Nakon višednevnog pada, oporavile su se i dionice banaka, pa je KBW indeks tog sektora ojačao 1,2 posto.
No, mnogi analitičari kažu da je tržište ranjivo te da bi S&P 500 indeks uskoro mogao skliznuti na 1.250 bodova, najnižu ovogodišnju razinu, zabilježenu u ožujku.
„Nakon pada šest dana zaredom, tržište je tražilo izliku za odskok i dobilo ju je. No, po usponu u jednom danu ne može se zaključiti da je tržište medvjeda završeno“, kaže Steve Blitz, ekonomist u tvrtki ITG.
Tim više što ni jučer svi makroekonomski podaci nisu bili blistavi. Tržište rada još uvijek se ne oporavlja, na što ukazuje podatak da je prošloga tjedna broj novih zahtjeva za pomoć nezaposlenima porastao za tisuću, na 427.000, dok su analitičari očekivali blagi pad.
Europska tržišta dionica oslabila su u petak jer ulagači pokušavaju procijeniti jesu li novi slabi makrogospodarski podaci rezultat privremenih problema ili nečeg značajnijeg.
Indeks Londonske burze Ftse kliznuo je tako 0,2 posto na 5.845 bodova. Frankfurtski DAX bio je na istom postotnom gubitku, spustivši se na 7.151 bod dok je pariški CAC bio u minusu 0,4 posto, oslabivši na 3.861 bod.
Niz američkih gospodarskih podataka narušio je raspoloženje na tržištima u proteklim danima, uključujući izvješće o tržištu rada u svibnju, pa ulagači pokazuju oprez uoči isteka novog Fedovog ciklusa ublažavanja monetarne politike krajem lipnja.
"Najviše glavobolje zadaje pitanje što se događa u gospodarstvu, posebno onom Sjedinjenih Država", tumači raspoloženje Ian King iz Legal & Generala.
"Držimo da je riječ o usporavanju aktivnosti na sredini ciklusa", dodao je.
Najveći su gubitnici stoga bile rudarske kompanije, oslabivši u prosjeku 0,6 posto pod pritiskom pada cijena bakra nakon što su najnoviji kineski podaci pokazali neočekivani pad uvoza tog metala. Anglo American, BHP Billiton, Eurasian Natural i Fresnillo bili su na gubitku od 0,7 do 3,1 posto.
Pad vrijednosti dionica ograničila je vijest da je njemački parlament odobrio dodatnu pomoć Grčkoj nakon što je ministar financija Wolfgang Schaeuble uvjerio zastupnike da će privatni kreditori snositi dio tereta financiranja pomoći. Grčke banke ojačale su u prosjeku 0,9 posto ali je bankovni sektor u cjelini bio na prosječnom gubitku od 0,3 posto. Pritom analitičari upozoravaju da problem grčke dužničke krize još ni izdaleka nije riješen i da tržišta zapravo čekaju odlučnije mjere. Aktualni je promet na tržištu tek trećina 90-dnevnog prosjeka. "Čini se da su ulagači prilično pasivni", zaključuje King.
Indeks Tokijske burze Nikkei zaključio je trgovinu u plusu 0,5 posto, na 9.514 bodova.
b) Tečajevi najznačajnijih svjetskih valuta
TRENUTNI NAJVIŠI NAJNIŽI
Euro/USD 1,4405 1,4550 1,4399
USD/JPY 80,14 80,46 79,95
GBP/USD 1,6233 1,6382 1,6217
USD/CHF 0,8423 0,8432 0,8393
Euro je u petak oslabio prema dolaru na međunarodnim tržištima valuta nakon što je prognoza Europske središnje banke (ECB) o blagoj inflaciji u dugoročnoj perspektivi prigušila tržišna očekivanja u pogledu podizanja kamatnjaka u eurozoni, kazali su trgovci.
Euro je tako oslabio prema dolaru na 1,4469 dolara. Američka je valuta istodobno oslabila prema jenu, kliznuvši na 80,06 jena.
ECB zadržio je u četvrtak kamatnjake u eurozoni na važećoj razini od 1,25 posto. Potom je predsjednik ECB-a Jean-Claude Trichet na redovnoj konferenciji za novinstvo izjavio da banka inzistira na 'vrlo pozornom praćenju' inflacije, što obično signalizira skoro podizanje kamatnjaka.
Iako je Trichetov signal bio u skladu s očekivanjima tržišta, euro se nakon sastanka našao pod pritiskom.
"Trichet je najavio podizanje kamatnjaka u srpnju, ali ECB-ova dugoročna prognoza inflacije prilično blaga", tumači Teppei Ino, analitičar Bank of Tokyo-Mitsubishi UFJ.
Trichetove izjave o inflaciji nagovješćuju da ECB vjerojatno neće podizati kamatne stope više puta u idućim mjesecima, što je suprotno nekim tržišnim špekulacijama, kazao je trgovac Hideki Amikura iz tvrtke Nomura Trust and Banking za Dow Jones Newswires. Tržišta također razmatraju najnoviji zaokret u grčkoj dužničkoj krizi. Europska komisija priopćila je u petak da međunarodni zagovoronici novog paketa pomoći za Grčku sada proučavaju mogućnost „reprogramiranja" grčkog duga.
Dolar je pak bilježio neujednačenu izvedbu nakon što su službeni podaci pokazali oštar pad američkog trgovinskog deficita u travnju, s izvozom na rekordnoj razini i padom uvoza. Američko ministarstvo trgovine izvijestilo je o padu trgovinskog manjka u travnju na desezoniranih 43,7 milijarde dolara, s 46,8 milijardi dolara u ožujku. To je najmanji manjak u američkoj trgovinskoj bilanci u dosadašnjem dijelu godine.
c) iznos LIBOR-a (%):
Datum Tip Preko noći dnevna pr. 1 mjesec 3 mjeseca 6 mjeseci 9.06. USLIB 0,12700 0,001 0,18955 0,24950 0,39675 9.06. EULIB 1,36000 0,466 1,21563 1,40688 1,68888
4. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke primjenjivi od 11. lipnja
Euro 1 USD 1 GBP 1 JPY 100 CHF 1 XDR 1 7,4154 5,1218 8,3460 6,3887 6,0802 8,1760
Kuna je na danas utvrđenoj tečajnici Hrvatske narodne banke (HNB) ojačala prema euru za 0,24 posto u odnosu na jučerašnju tečajnu listu, dok je na tjednoj razini, prema tečajnici od prošlog petka, ojačala prema jedinstvenoj europskoj valuti za 0,54 posto.
Srednji tečaj eura na danas utvrđenoj tečajnoj listi HNB-a iznosi 7,415475 kuna.
Na vrijednosti su prema kuni na tjednoj razini, u odnosu na prošli petak, izgubile i sve ostale promatrane inozemne valute. Kuna je na tjednoj razini ojačala prema švicarskom franku za 0,64 posto, vrijednost britanske funte pala je za 0,48 posto, a američki je dolar na tjednoj razini oslabio prema kuni za 0,45 posto. U odnosu na jučerašnju tečajnicu kuna je ojačala prema funti za 0,13 posto, dok joj je vrijednost u odnosu na franak pala za 0,39 posto, a u odnosu na dolar za 0,71 posto.
Srednji tečaj franka na danas utvrđenoj tečajnoj listi HNB-a iznosi 6,080252 kune, funte 8,346061 kunu i dolara 5,121892 kune.
5. Usporedni tečajevi poslovnih banaka primjenjivi od 11. lipnja
a) Prodajni tečaj za efektivu i čekove
Država, valuta EURO SAD V. Brit. Švicarska Banka EUR 1 USD 1 GBP 1 CHF 1 Zagrebačka banka 7,47000 5,3148 8,6162 6,3034 OTP Banka Hrvatska 7,4633 5,2452 8,5017 6,2223 Štedbanka 7,4848 5,3140 8,4956 6,1892 Partner banka 7,4700 5,3087 8,5278 6,2267 Erste&Steiermarkische 7,4620 5,2710 8,5810 6,2550 Hrvatska poštanska banka 7,4650 5,3286 8,6065 6,2638 Centar banka 7,4785 5,3267 8,5547 6,2322 Splitska banka 7,4600 5,2735 8,5727 6,2624 Podravska banka 7,5904 5,3205 8,5393 6,2230 Istarska kreditna banka 7,4700 5,2700 8,3961 6,2687 Karlovačka banka 7,4590 5,2590 8,5694 6,2430 Croatia banka 7,4518 5,2448 8,4846 6,2109 Credo banka 7,5489 5,2755 8,5964 6,1896 Volksbank 7,4950 5,2243 8,5547 6,2323 Hypo Group Alpe-Adria 7,4600 5,3232 8,5722 6,2812 Fina 7,4450 5,3286 8,6065 6,2638 Privredna banka 7,4500 5,2886 8,5381 6,2165
b) Prodajni tečaj za devize
Država, valuta EURO SAD V. Brit. Švicarska Banka EUR 1 USD 1 GBP 1 CHF 1 HNB 7,4377 5,1372 8,3710 6,0984 Zagrebačka banka 7,4600 5,2419 8,4979 6,2169 OTP Banka Hrvatska 7,4500 5,2197 8,4435 6,1919 Štedbanka 7,4550 5,2510 8,4115 6,1279 Partner banka 7,4600 5,2617 8,4887 6,2087 Erste&Steiermarkische 7,4500 5,2421 8,5332 6,2202 Hrvatska poštanska banka 7,4550 5,2499 8,5213 6,2018 Centar banka 7,4636 5,2755 8,5129 6,2018 Splitska banka 7,4500 5,2030 8,4646 6,1833 Podravska banka 7,5897 5,2205 8,4993 6,1930 Istarska kreditna banka 7,4550 5,2300 8,3961 6,2261 Karlovačka banka 7,4590 5,2090 8,4880 6,1836 Croatia banka 7,4406 5,2089 8,4261 6,1744 Credo banka 7,5044 5,2243 8,5129 6,1532 Volksbank 7,4750 5,1987 8,5130 6,2019 Hypo Group Alpe-Adria 7,4500 5,2231 8,4721 6,1811 Fina 7,4350 5,2499 8,5213 6,2018 Privredna banka 7,4400 5,1849 8,4535 6,1550
c) Kupovni tečaj za devize
Država, valuta EURO SAD V. Brit. Švicarska Banka EUR 1 USD 1 GBP 1 CHF 1 HNB 7,3932 5,1065 8,3210 6,0620 Zagrebačka banka 7,3600 5,0646 8,2106 6,0066 OTP Banka Hrvatska 7,3390 5,0099 8,1939 5,9551 Štedbanka 7,3431 5,0409 8,0750 5,8828 Partner banka 7,3500 4,9845 8,2010 5,9627 Erste&Steiermarkische 7,3500 4,9965 8,1334 5,9288 Hrvatska poštanska banka 7,3550 4,9938 8,1374 5,9586 Centar banka 7,3635 5,0194 8,1958 5,9708 Splitska banka 7,3500 5,0269 8,1653 5,9766 Podravska banka 7,3600 5,0238 8,1769 6,0001 Istarska kreditna banka 7,3500 5,0000 8,2041 5,5986 Karlovačka banka 7,3500 5,0000 8,1474 5,9355 Croatia banka 7,3635 5,0040 8,2292 5,9689 Credo banka 7,3264 5,0194 8,1791 6,0072 Volksbank 7,3750 5,0195 8,1958 5,9890 Hypo Group Alpe-Adria 7,3500 5,0229 8,1719 5,9809 Fina 7,3550 4,9938 8,1374 5,9586 Privredna banka 7,3400 5,0317 8,2037 5,9731
d) Kupovni tečaj za efektivu i čekove
Država, valuta EURO SAD V. Brit. Švicarska Banka EUR 1 USD 1 GBP 1 CHF 1 Zagrebačka banka 7,3450 5,0140 8,1285 5,9466 OTP Banka Hrvatska 7,3272 4,9793 8,1107 5,9125 Štedbanka 7,3138 4,9905 7,9943 5,8239 Partner banka 7,3400 4,9439 8,1637 5,9495 Erste&Steiermarkische 7,3400 4,9760 8,0920 5,9050 Hrvatska poštanska banka 7,3350 4,9089 8,0723 5,9467 Centar banka 7,3487 4,9682 8,1791 5,9586 Splitska banka 7,3400 4,9615 8,0655 5,9219 Podravska banka 7,3450 4,9538 8,0869 5,9501 Istarska kreditna banka 7,3450 4,9700 8,1874 5,9160 Karlovačka banka 7,3300 4,9500 8,0659 5,8761 Croatia banka 7,3524 4,9733 8,1707 5,9325 Credo banka 7,2819 4,9682 8,0956 5,9708 Volksbank 7,3550 4,9938 8,1541 5,9586 Hypo Group Alpe-Adria 7,3400 4,9228 8,0718 5,8808 Fina 7,3350 4,9089 8,0723 5,9467 Privredna banka 7,3300 4,9814 8,1216 5,9133
6. Kažnjene tvrtke Agrokora i Atlantic Grupe u Srbiji
Srbijanska Komisija za zaštitu konkurencije naložila je maloprodajnom lancu Idea, u vlasništvu koncerna Agrokor da kao mjeru zaštite konkurencije plati 427 milijuna dinara (oko 4,35 milijuna eura), dok poduzeće Grandprom, u vlasništvu Atlantic Grupe, iz istog razloga treba platiti skoro 250 milijuna dinara (oko 2,5 milijuna eura), objavljeno je u četvrtak na službenom internet portalu Komisije.
Komisija je utvrdila da su Idea i Grandprom ugovorile dodatni rabat od 2 posto ukoliko Idea prodaje Grandpromove proizvodne marke po preporučenim cijenama.
U rješenju Komisije navodi se da je utvrđeno da odredba o osnovnim komercijalnim uvjetima i naknadama Ugovora o kupoprodaji od 5. ožujka 2009. između Grandproma u svojstvu prodavca i trgovinskog poduzeća Idea u svojstvu kupca, u dijelu u kojem je ugovorena obaveza prodavca da odobri kupcu 2 posto rabata za poštovanje preporučenih cijena prodavca u okviru osnovnog rabata od 10 posto na fakturi, za proizvode iz proizvodnog programa ''Grand'', ''Argeta'' i ''Štark'', predstavlja zabranjen restriktivni sporazum, kojim je značajno narušena konkurencija na tržištu trgovine na veliko proizvodima iz proizvodnog programa ''Grand'', ''Argeta'' i ''Štark''.
Također je, navodi se, narušena konkurencija i na tržištu trgovine na malo u nespecijaliziranim prodavnicama pretežno prehrambene robe i druge robe široke potrošnje tipa samousluživanja, diskonta, supermarketa i hipermarketa na teritoriju Srbije, čime su, kako se ističe Grandprom i Idea učinili povredu konkurencije.
Utvrđuje se da je navedeni zabranjeni restriktivni sporazum ništavan, navodi se u rješenju Komisije te se ovim društvima zabranjuje ''svako buduće postupanje kojim bi se mogla narušiti konkurencija, izričitim ili prešutnim ugovaranjem odredbi koje sadrže obavezu kupca na primjenu minimalne, zaštitne, fiksne i/ili preporučene cijene, ili utvrđivanjem na bilo koji drugi način prodajne cijene proizvoda iz proizvodnog programa 'Grand', 'Argeta' i 'Štark' u daljnjoj prodaji''. U nastavku se dodaje kako se odbija zahtjev privrednog društva Idea za oslobađanje od obaveze plaćanja novčanog iznosa mjere zaštite konkurencije te da mu se određuje mjera zaštite konkurencije, u obliku obaveze plaćanja novčanog iznosa u visini od 1,5 posto od ukupnog godišnjeg prihoda ostvarenog u 2008. i to 427.034.835 dinara.
Privrednom društvu Grandprom također se, rješenjem Komisjije, određuje mjera zaštite konkurencije, u obliku obaveze plaćanja novčanog iznosa u visini od dva posto od ukupnog godišnjeg prihoda ostvarenog u 2008., što, kako se navodi, iznosi 249.866.580 dinara.
Rješenjem je određen rok od četiri mjeseca od dana prijema rješenja za izvršenje navedene obaveze plaćanja, pod, kako je navedeno, prijetnjom prinudnog izvršenja. Rješenje je, kako se navodi, konačno u upravnom postupku i protiv rješenja nije dozvoljena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor tužbom koja se podnosi Upravnom sudu, u roku od 30 dana od prijema rješenja. Na ranije pisanje srbijanskih medija da je Komisija za zaštitu pravila o konkurenciji Srbije kaznila maloprodajni lanac Idea, u vlasništvu koncerna Agrokor, i poduzeće Grandprom, u vlasništvu Atlantic Grupe, s oko 6,8 milijuna eura zbog sklapanja nedozvoljenog ugovora, iz Agrokora su krajem proteklog tjedna rekli da ne bi komentirali proces koji je u tijeku, dok su iz Atlantic Grupe najavili žalbu tamošnjem Upravnom sudu. Iz Agrokora su istaknuli kako je proces u tijeku i ne bi ga komentirali, ali da će poštovati odluke nadležnih organa u Srbiji.
Iz Atlantic Grupe, vlasnika Droge Kolinske, u čijem sastavu posluje tvrtka Grandprom, napomenuli su da je riječ o postupku pokrenutom još 2009., dakle prije njihove akvizicije Droge Kolinske. Atlantic Grupa kupila je Drogu Kolinsku sredinom prošle godine.
U Atlantic Grupi smatraju da rješenje Komisije za zaštitu pravila o konkurenciji Srbije nije utemeljeno, te da ima osnove za podnošenje žalbe koju će podnijeti Upravnom sudu Srbije.
7. Milošević: trenutno 130 investicijskih projekata
Trenutno je 130 investicijskih projekata u mome uredu, ukupne vrijednosti 45 milijardi kuna, koji bi mogli zaposliti 12.000 ljudi, ustvrdio je potpredsjednik Vlade za investicije Domagoj Ivan Milošević na današnjem poslovnom ručku u organizaciji Američke gospodarske komore u Hrvatskoj.
Novim zakonskim rješenjima i akcijskim planom uklanjanja prepreka za ulaganja Vlada nastoji potaknuti investicijsku klimu u zemlji, a tome će pomoći i vijest o završetku pregovora o ulasku Hrvatske u EU, istaknuo je Milošević govoreći stranim i domaćim poslovnim ljudima o svojem dosadašnjem radu i novim mjerama za privlačenje investitora.
Naglašavam da slijedećih 100.000 radnih mjesta mora biti stvoreno u privatnom sektoru, tako da se Vlada prvenstveno trudi stvoriti povoljne uvjete za privatne investitore, kaže Milošević.
Vlada je još lani promovirala ulaganja u četiri sektora - energetiku, vodno gospodarstvo, turizam i infrastrukturu, te smatra da je veliki potencijal i u poljoprivredno-prehrambenom sektoru i drvnoj industriji.
Kada dolaze strana ulaganja, ne dolazi samo novac nego i nova znanja i iskustva, a za Hrvatsku su dugoročno važne promjene zakona koje će omogućiti jednostavne i brze procedure za investitore.
Milošević je govorio i o trenutnom stanju u nekoliko velikih projekta koji su tijeku, poput obnove Zračne luke Zagreb za koju očekuje u roku nekoliko tjedana početak druge faze, kada će biti objavljeno koji ponuditelji konkuriraju za taj posao.
copyright © Hina
Fnancijski servis
HINA
Marulićev trg 16, Zagreb
Tel. uredništva: 01/4808-685
Telefaks: 01/4808-821