Na redovnoj konferenciji za novinstvo nakon objave odluke o visini kamatnjaka u eurozoni predsjednik ECB-a Jean-Claude Trichet naznačio je da banka ne namjerava popustiti u tom pitanju.
Grčki podaci pokazali su u četvrtak da su aktivnosti u gospodarstvu u prvom tromjesečju pale čak 5,5 posto, znatno oštrije no što se očekivalo. Time je potpirena nova sumnja u sposobnost Grčke da ostvari zacrtano smanjenje proračunskog manjka, dogovoreno u sklopu međunarodnog paketa pomoći.
Europska unija sada razmatra novi paket pomoći za Atenu a izvori u eurozoni kazali su u četvrtak za Reuters da će ukupna vrijednost novog paketa iznositi oko 120 milijardi eura, pri čemu bi polovinu svote namaknuli Međunarodni monetarni fond (MMF) i EU a drugu polovinu Grčka programom privatizacije, te privatni kreditori.
Modalitet uključivanja privatnih kreditora predmet je žestokog sporenja u eurozoni.
Tako je njemački ministar financija Wolfgang Schaeuble u ovotjednom pismu Trichetu, MMF-u i partnerima u eurozoni predložio zamjenu kojom bi privatni vlasnici grčkih državnih obveznica zamijenili te dužničke papire za nove, čime bi Grčka dobila dodatnih sedam godina vremena za povrat duga.
Agencije za rejting upozorile su u četvrtak da je takva zamjena možda neizvediva na dobrovoljnoj bazi, pri čemu je Moody's istaknuo da bi eventualna grčka objava insolventnosti pogodila i rejtinge Irske i Portugala, koji su također zatražili pomoć.
Njemačku inicijativu podupire nekoliko članica eurozone, uključujući Nizozemsku i Finsku.
ECB je pak upozorio da u slučaju restrukturiranja grčkog duga neće prihvaćati grčke obveznice kao kolateral, što bi moglo dodatno destabilizirati grčki bankovni sustav.
Jedan je izvor u eurozoni istaknuo da se ECB oštro usprotivio njemačkom prijedlogu na jednoj konferenciji sredinom tjedna. Konačnu će odluku o tom pitanju ipak donijeti vlade i moguće je da i ostale članice prihvate njemački plan, upozorio je.
"Problem bi riješio značajn uspjeh tog prijedloga i sudjelovanje nedvosmislene većine vlasnika obveznica", naglasio je.