Krajem 2010. godine 34 milijuna ljudi u svijetu živjelo je s viursom HIVa, uzročnikom AIDS-a.
"Broj osoba koje se zaraze i umiru smanjuje se, no međunarodna sredstva potrebna da bi se održao napredak reducirana su prvi put u deset godina, unatoč golemim nepodmirenim potrebama", upozorio je glavni tajnik UN-a Ban Ki-moon.
"Dug je put koji moramo preći kako bismo spriječili nove zaraze virusom HIV-a, stali na kraj diskriminacijama i povećali pristup liječenju", napisao je Ban u predgovoru izvješću.
Dokument nazvan "Već 30 godina AIDS-a: nacije na raskrižju", izlazi u povodu 5. lipnja 1981., koji se smatra datumom identificiranja bolesti. Toga dana, Centar za kontrolu bolesti u Atlanti ustanovio je u petero mladih homoseksualaca u Kaliforniji, koji su prethodno bili dobrog zdravlja, rijedak oblik upale pluća koji je dotad pogađao samo osobe izrazito oslabljenog imuniteta.
Bolest koja je poslije dobila ime sindrom stečene imunodeficijencije usmrtila je od tada oko 30 milijuna ljudi u svijetu.
Izvješće bilježi uspone i padove u borbi protiv bolesti, te ističe spektakularan porast pristupu lijekovima zaraženim ljudima u siromašnim zemljama zahvaljujući međunarodnoj solidarnosti.
Oko 6,6 milijuna ljudi liječilo se krajem 2010. u zemljama s niskim te srednjim prihodima. Bilo je to 22 puta više nego 2001. godine. No cilj "univerzalnog pristupa" lijekovima utvrđen za 2010. daleko je od ostvarenja. Do toga dana devet milijuna seropozitivnih još je čekalo na pristup liječenju.
Od 2001. do 2009., ulaganja u liječenje gotovo su se udeseterostručila, s 1,6 milijarda dolara na 15,9 milijarda. No financijska kriza razlog je padu međunarodne pomoći u 2010. godini.
UNAIDS i njegovi partneri navode da je potrebno najmanje 22 milijarde dolara do 2015., odnosno šest milijarda dolara više nego danas. To ulaganje pomoglo bi spriječiti 12 milijuna novih zaraza i 7,4 milijuna smrtnih slučajeva do 2020., navodi UNAIDS.
Razvoj lijekova, međutim, povećava troškove liječenja. Više od 95 posto pacijenata liječi se antiretrovirusnim lijekovima prve generacije. No kako učinkovitost tih lijekova opada s vremenom, veći broj pacijenata zahtijevat će lijekove druge i treće generacije, a ti su noviji i skuplji.
U izvješću se ističe što je potrebno učiniti kako bi se napredovalo, primjerice, u liječenju djece od kojih se samo 420.000 do 460.000 liječilo krajem 2010. Godinu prije manje od trećine djece nositelja virusa primalo je terapiju.
Velik izazov ostaje "univerzalan pristup" liječenju koji obuhvaća prevenciju, dijagnostiku te učinkovito liječenje tuberkuloze povezane s HIV-om. Takav univerzalan pristup spriječio bi do milijun smrti izazvanih tuberkulozom u populaciji seropozitivnih od danas do 2015. Taj se cilj čini nedostižnim, navodi UNAIDS.