STUTTGART/BERLIN - U organizaciji Hrvatskog svjetskog kongresa u Njemačkoj i hrvatskih udruga u pokrajini Baden-Wuerttemberg u subotu je u Stuttgartu održan prosvjed protiv presuda Haškog suda hrvatskim generalima Anti Gotovini i Mladenu Markaču na kojima se, prema procjeni stuttgartske policije, okupilo oko 200-tinjak prosvjednika a prema organizatoru oko 1000. Okupljenima su se, pored predstavnika Hrvatskog svjetskog kongresa i Hrvatske katoličke misije u Stuttgartu, obratili bivši hrvatski ministar vanjskih poslova Zvonimir Šeparović te umirovljeni general bojnik HV-a Željko Glasnović. Kako je za Hinu priopćila policija u Stuttgartu, na skupu se okupilo manje sudionika nego što je najavljivano a tijekom prosvjeda nije došlo do izgreda. Organizator je broj sudionika na skupu procijenio na oko 1000. Prosvjed u Stuttgartu je, poslije Berlina i Frankfurta na Majni treći prosvjed u Njemačkoj protiv presuda ICTY-ja Anti Gotovini i Mladenu Markaču.
SANA - Jemenska oporba je u subotu navečer potpisala ugovor koji bi trebao izvući zemlju iz krize, a kontroverzni predsjednik Ali Abdulah Saleh trebao bi u nedjelju parafirati taj plan koji predviđa njegov odlazak nakon četveromjesečnih prosvjeda. Predsjednik koji tom zemljom vlada već trideset godina, sve dosad nije htio potpisati taj plan koji zagovaraju arapske monarhije u Perzijskome zaljevu, a koji je on u subotu nazvao "urotom". Saleh će "u nedjelju potpisati dokument u Sani", rekao je pak glasnogovornik predsjedničke stranke Općenarodnog kongresa (CPG) Tarik Šami. U međuvremenu su ugovor u subotu potpisali čelnici Zajedničkog foruma, koalicije oporbenih parlamentarnih stranaka, u domu njegova glavnog pregovarača Mohameda Basandaua, pošto oporba nije htjela potpisati dokument u predsjedničkoj palači. Potpisivanju su nazočili veleposlanici Sjedinjenih Država, Velike Britanije, Europske unije (EU) i Ujedinjenih Arapskih Emirata koji predsjedaju Vijećem za suradnju u zaljevu (CCG), rekao je oporbeni čelnik koji nije htio otkriti identitet. Plan koji je pripremljen uz pomoć SAD-a i EU-a predviđa da oporba sastavi vladu nacionalnog jedinstva i da mjesec dana nakon toga Saleh odstupi s vlasti, a zauzvrat će on i članovi njegove obitelji biti pošteđeni od sudskog progona. Nakon toga bi se u roku od 60 dana održali predsjednički izbori.
DAMASK - Sirijske sigurnosne snage ubile su najmanje pet i ranile više desetaka osoba u subotu u sukobu s prosvjednicima u Homsu, nakon pokopa žrtava gušenja prosvjeda održanih dan ranije, rekao je aktivist. U petak su poginule najmanje 44 osobe, među kojima 13 u Homsu, u središtu zemlje, u prosvjedima organiziranim diljem zemlje na kojima se pozivalo na slobodu i svrgavanje režima Bašara al-Asada koji unatoč pritiscima i međunarodnim sankcijama i dalje guši prosvjede, po izjavama aktivista. Čak je i Turska, sirijska saveznica, pozvala sirijski režim da djeluje prije nego bude kasno, upozorivši da bi nastavak uporabe sile nad prosvjednicima mogao imati "negativne posljedice". Dok su Sirijci pokapali svoje mrtve, sigurnosne snage su otvorile vatru u Homsu, žarištu prosvjeda, nakon pokopa 13 prosvjednika, rekao je aktivist za ljudska prava u telefonskom razgovoru iz Nikozije. Ograničenja koja je režim nametnuo stranim medijima onemogućavaju bilo kakvu neovisnu provjeru na terenu. Zbog nastavka represije u kojoj je poginulo više od 850 ljudi, više od 8.000 osoba je uhićeno a tisuće Sirijaca su izbjegle, po informacijama organizacija za ljudska prava i UN-a. Sjedinjene Države su uvele sankcije predsjedniku Asadu i pozvale ga da provede reforme ili da ode. No režim je sve dosad ostao gluh na te pozive.
TUNIS - Tristotinjak osoba poginulo je u tuniskom prevratu, rekao je u subotu UN-ov stručnjak u Tunisu, gdje je poznata aktivistkinja za ljudska prava optužila vladu za nastavak nasilja nakon pada Ben Alijeva režima 14. siječnja. Tristotinjak Tunišana je poginulo, a sedamstotinjak je ranjeno između 17. prosinca, kada je počela pobuna protiv Ben Alijeve vlasti, i 14. siječnja, kada je svrgnut, rekao je u subotu posebni UN-ov izvjestitelj za slučajeve mučenja, Juan Mendez, navodeći vladine podatke. "Oko 300 osoba je poginulo, a 700 je ranjeno u neredima između 17. prosinca i 14. siječnja", rekao je Mendez na tiskovnoj konferenciji u Tunisu. U zadnjem izvješću vladinih tijela objavljenom sredinom veljače spominjala se brojka od 234 mrtva, ne navodeći broj ranjenih. Ugledna tuniska aktivistkinja za ljudska prava Radija Naraui koja je nazočila tiskovnoj konferenciji, optužila je pak vladu za nastavak nasilja. "Mislim da nema političke volje kako bi se zaustavilo to divljanje. Imamo dojam da policija ima dopuštenje za mučenje", rekla je Nasraui, predsjednica tuniske organizacije protiv mučenja. Mendez koji od 15. svibnja boravi u radnom posjetu Tunisu, naglasio je nužnost provođenja "temeljitih i odlučnih istraga o svim slučajevima (nasilja), kažnjavanja počinitelja i obeštećenja žrtava", rekao je na tiskovnoj konferenciji.
TBILISI - Oko 6 000 simpatizera gruzijske oporbe prosvjedovalo je u subotu u Tbilisiju tražeći ostavku predsjednika Mihaila Sakašvilija, dok je drugi prosvjedni skup na jugozapadu zemlje rastjerala policija. Odgovarajući na poziv oporbenog pokreta Narodne skupštine, prosvjednici su u povorci prošetali prijestolnicom izvikujući slogane u kojima su tražili predsjednikov odlazak a zatim su se okupili na Trgu slobode. Nino Burdžanidze, bivša predsjednica parlamenta i čelnica Revolucije ruža kojom je Sakašvili 2003. došao na vlast, nazvala je prosvjede "presudnom bitkom". "Borimo se za demokraciju i protiv neoboljševizma. Tražimo Sakašvilijevu ostavku i sazivanje demokratskih izbora", rekla je. Drugi prosvjedni skup koji se održao u Batumiju, na Crnome moru, rastjerala je policija pošto su sudionici pokušali nasilu ući u zgradu mjesne televizijske postaje tražeći prijenos prosvjeda. Prozapadni predsjednik Mihail Sakašvili gubi ugled zadnjih godina, a oporba ga napose optužuje za autoritarnu vladavinu. Sakašvilija usto smatraju odgovornim za poraz u vojnom sukobu s Rusijom u kolovozu 2008. koji se završio odcjepljenjem pobunjenih pokrajina Abhazije i Južne Osetije, čiju je neovisnost priznala Moskva.
ZAGREB - Zagrebački Muzej prekinutih veza dobio je u subotu u Bremerhavenu nagradu Kenneth Hudson organizacije Europski muzejski forum (EMF), dok je glavnu nagradu Europski muzej godine 2011. dobio muzej Gallo-Romeins iz Tongerena u Belgiji, objavljeno je na internetskoj stranici EMF-a. Ove godine za nagradu Europski muzej godine 2011. Europski muzejski forum nominirao je 34 muzeja iz 15 europskih zemalja, a među njima i dva zagrebačka, Muzej prekinutih veza i Muzej suvremene umjetnosti. Muzeju prekinutih veza žiri Europskog muzejskog foruma dodijelio je nagradu koja nosi ime Kenneth Hudson, osnivačice nagrade Europski muzej godine. Glavnu nagradu Europski muzej godine 20011. ponio je belgijski muzej Gallo-Romeins iz Tongerena. Nagrada Europski muzej godine utemeljena je 1977. pod pokroviteljstvom Vijeća Europe s ciljem priznavanja izvrsnosti i kvalitete te poticanja inovacija na polju muzejske dejlatnosti. Europski muzejski forum je neovisna, neprofitna organizacija sa sjedištem u Liverpoolu u Velikoj Britaniji koja djeluje pod pokroviteljstvom Vijeća Europe.
CANNES - Nagrada Stanoviti pogled na 64. canneskom festivalu dodijeljena je u subotu navečer filmu iranskog redatelja Mohamada Rasulofa "Be Omid e didar" ("Doviđenja"), koju je u njegovo ime primila njegova supruga. Mohamadu Rasulofu (37), koji je u prosincu 2010. osuđen na sedam godina zatvora, iranske vlasti su u utorak odobrile izlazak iz zemlje. Rasulof koji je istodobno sa sugrađaninom Džafarom Panahijem (50) osuđen zbog snimanja filma koji su vlasti ocijenile "protuvladinom propagandom", uložio je žalbu i u očekivanju sudske odluke boravi u kućnom pritvoru u Teheranu. Film "Doviđenja" snimljen je zimus u "poluilegali", a u Iranu je izašao zahvaljujući potpori njegovih kolega i simpatizera, rekao je njegov distributer ovog tjedna u Cannesu.
BEČ - Na trgu ispred bečke gradske vijećnice u subotu navečer počela je najveća europska humanitarna priredba 19. Life Ball 2011. posvećena borbi protiv AIDS-a. Priredba je otvorena uz nazočnost austrijskih uglednika iz političkog, gospodarskog i kulturnog života te inozemstva a među njima je i bivši američki predjsjednik Bill Clinton te niz zvijezda poput pjevačice Janet Jackson i glumice Brooke Shields. "Grad Beč podupire tu priredbu koja je znak tolerancije i solidarnosti", istaknuo je otvarajući Life Ball u nazočnosti više od 40.000 posjetitelja bečki gradonačelnik Michael Haeupel. Pridonijeti većoj toleranciji moto je ovogodišnjeg Life Balla, rekao je glavni organizator Gery Keszler. Od 1993. provedeno je s prikupljenim sredstvima s te priredbe oko 35 nacionalnih i 11 međunarodnih projekata u suzbijanju te opake bolesti. Diljem svijeta virusom HIV-a zaraženo je preko 33 milijuna ljudi od kojih je 2,5 milijuna djece. Broj zaraženih posebno se povećava u zemljama istočne Europe i središnje Azije. "Naša je obveza pomoći drugim ljudima. Posebno je važno da oboljeli od AIDS-a u siromašnim zemljama dobiju liječničku pomoć, lijekove i terapiju", rekao je Clinton dodajući kako je "naša obveza učinit više". Prošlogodišnji prihod s tog humanitarnog skupa u Beču iznosio je oko 1,5 milijuna eura. Vrhunac večeri Life Balla bila je modna revija modnih blizanaca dizajnera Deana i Dana Catena iz Kanade. Ulaznice za taj spektakl stajale su 150 eura, a posebne ulaznice za gala večeru u Hofburgu 2.500 eura.
REYKJAVIK - Najaktivniji islandski vulkan pokrenuo se u subotu i stvorio oblak bijelog dima visok 15 kilometara, a stručnjaci za sada smatraju da neće utjecati na zračni promet. Erupcija vulkana Grimsvotna ispod najvećeg islandskog glečera Vatnajokulla, u jugoistočnom dijelu zemlje, dogodila se tek nešto više od godinu dana nakon što je erupcija drugog islandskog vulkana stvorila veliki oblak prašine koji je izazvao kaos zračnog prometa. "To može biti velika erupcija, ali ne kao ona vulkana Eyjafjallajokulla u prošloj godini", rekao je islandski geolog iz meteorološkog ureda Hjorleifur Sveinbjornsson agenciji Reuters. Rekao je da je oblak dima iz Grimsvotna, koji je eruptirao 2004. zadnji puta, na radarskim zaslonima izgledao 15 kilometara visok ali je dim odlazio ravno u vis. Domaći avioprijevoznik Icelandair izvijestio je da promet nije ugrožen. "Ne očekujemo da će erupcija Grimsvotna utjecati na zračni promet, a niti na zemlju na bilo koji način", rekao je šef komunikacija Icelandaira Gudjon Arngrimsson.