Govoreći o stvarnoj realizaciji prava nacionalnih manjina u Hrvatskoj potpredsjednik Vlade Slobodan Uzelac je ustvrdio kako je "učinjen značajan napredak".
Unatoč značajnim pomacima posao još nije gotov, rekao je Uzelac pdsjetivši kako je Hrvatska sama sebi zadala akcijski plan zapošljavanja pripadnika nacionalnih manjina u upravi i javnim službama, a dodao je kako je još otvoreno i pitanje povratka izbjeglica, povrata imovine i druga pitanja.
Uzelac se založio za dosljednost u oživotvorenju onog što piše u Ustavu i zakonima, kao i za "naš vlastiti monitoring nad onim što radimo".
"Proces pristupanju EU daje vrlo povoljan okvir za rješavanje brojnih otvorenih pitanja", poručio je.
Pregovarač za Poglavlje 23 Kristijan Turkalj iz Ministarstva pravosuđa ustvrdio je kako je pregovarački proces zahtjevan, a pritisak politike je takav da "sve mora biti učinjeno jučer". U tom smislu je izrazio i uvjerenje da kada više ne bude pritiska pregovaranja bit će više vremena za staloženijim i analitičnijim razgovorom u traženju određenih rješenja za neka otvorena pitanja.
Teško mu je zamislivo, kako je kazao, da bilo koja buduća vlada bude bez koalicije sa predstavnicima nacionalnih manjina. "Mislim da sudjelovanje najviše može pridonjeti rješavanju problema", ocijenio je dodajućio kako je u Hrvatskoj stvoren institucionalni okvir koji može jamčiti da će se o svim otvorenim pitanjima sustavno raspravljati.
"Pregovarački proces nije stvorio pitanje ljudskih prava, ali je dao poticaj kako bi se stvar brže rješavale", ocijenio je.
Državni tajnik u Ministarstvu regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva Stanko Janić je rekao kako je u interesu vlade suradnja s nevladinim organizacijama te se založio za izdvajanje dva posto državnog proračuna za rad nevladiih organizacije. Nevladinim bi se nadzorom poboljšao nadzor nad određenim procesima, ustvrdio je Janić.
Sanja Sarnavka iz udruge Babe je upozorila kako u nekim sredinama u Hrvatskoj u kojima živi većinski narod i srpska nacionalna manjina ne postoji "dobra međusobna komunikacija".
U tom je smislu naglasila i kako u Hrvatskoj ne postoje transparentne obveze medijskog servisa već se samo na deklarativnoj razini govori o tome što bi oni trebali učiniti na poboljšanju komunikacije.
Gordan Bosanac iz Centra za mirovne studije je ustvrdio kako je biti Srbin u Zagrebu 2011. drugačije nego biti Srbin u Benkovcu, Obrovcu ili Pakracu, za što dijelom drži odgovornim lokalne vlasti.
Potpredsjednik Vlade Slobodan Uzelac je uoči okruglog stola potpisao i regionalnu inicijativu nevladinih udruga u sklopu koje se u zemljama bivše Jugoslavije prikupljaju potpisi za osnivanje tzv. Regionalne komisije (REKOM) za utvrđivanje činjenica o ratnim zločinima i drugim teškim kršenjima ljudskih prava počinjenima od 1991. do 2001. na prostoru bivše Jugoslavije.
Rekao je kako razumije nastojanje nevladinih udruga da se utvrdi što više činjenica o onom "lošem što nam se dogodilo proteklih dvadesetak godina, a pogotovu u prvih pet, a kako bi pridonjeli da se takva prošlost više nikada i nikome ne dogodi".