Gradnja kanala, kako su rekli, nije u skladu ni s paškim ni sa županijskim prostornim planom. Kanal Pag-Košljun podijelo bi otok na dva dijela, rekli su paški aktivisti i zatražili da im se odgovori je li studija koju je izradio Hidrografski institut iz Splita plaćena proračunskim novcem grada Paga.
Kanal je zapravo golemi kamenolom s više od pet milijuna prostornih metara kamena. Pri vađenju kamena javlja se i otpad čije bi odlaganje dosta stajalo. U studiji utjecaja na okoliš taj su problem riješili nasipavanjem 200 tisuća četvornih metara mora, što je suprotno prostornome planu grada Paga i županijskome prostornom planu, rečeno je na konferenciji za novinare.
Neprihvatljivo je da se u paškoj uvali nasipava 200 tisuća četvornih metara mora, a pogotovo da se tzv. pametnim minama minira podmorje uz same magazine soli, koji su zaštićeni spomenici industrijske arhitekture, te da se na tom dijelu grade apartmani, rekla je Sanja Zalehovski u ime udruge "Cvit soli".
Istaknula je da je riječ o nasipavanju površine" veličine dva grada Paga. "Projekt ne donosi ništa dobroga stanovnicima otoka, a studija utjecaja na okoliš je manjkava, zbog čega ju je povjerenstvo za prosudbu studije vratilo na doradu", rekla je Sanja Želihovski.
Koalicija udruga na današnjoj konferenciji također je izvijestila novinare da je ministru Branku Bačiću poslan zajednički dopis kako bi se zaustavila procjena utjecaja na okoliš jer zahtjev za procjenu utjecaja na okoliš investitora - tvrtke "Moreuz" ne ispunjava sve potrebne podatke da bi se zahtjev uopće uveo u proceduru.