ZAGREB - Vlada je na današnjoj sjednici donijela Zaključak kojim se prihvaća Izvješće o stanju u sektoru željeza i čelika, vezano za pripreme za članstvo u Europskoj uniji i jačanje konkurentnosti hrvatskog gospodarstva, kojim se definiraju buduće aktivnosti Vlade u pogledu osiguravanja uvjeta za razvoj industrije željeza i čelika u Republici Hrvatskoj. Tim zaključkom se industrija željeza i čelika prepoznaje kao industrijska grana od strateškog značaja za nacionalno gospodarstvo. Vlada RH će s ciljem poticanja razvoja ove industrije preispitati uvjete pod kojima se uvoze proizvodi od željeza i čelika u Republiku Hrvatsku. Jednako tako Vlada RH će poduzeti odgovarajuće mjere i aktivnosti u svrhu stvaranja uvjeta za povećanje izvoza, a osobito uklanjanja antidampinških pristojbi te možebitnih drugih prepreka povećanju izvoza, priopćio je vladin Ured za odnose s javnošću. Imajući u vidu potrebna značajna ulaganja u ovu industriju, a s ciljem zaštite okoliša i uvjeta života građana na području na kojem se ovakva industrija nalazi, Vlada RH poziva poduzetnike iz ovog sektora da poduzmu odgovarajuće mjere i ulaganja sa svrhom uvođenja novih tehnologija ili modernizacije postojećih kojima se povećavaju standardi zaštite okoliša, osigurava ušteda energije i potiču razvojno-istraživačke aktivnosti u ovom sektoru. Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva će u narednom razdoblju izraditi Program potpora za ove industrije sukladno važećim propisima o dodjeli državnih potpora i pravnoj stečevini EU, a za koji će se moći prijaviti svi zainteresirani poduzetnici iz ovog sektora, za što će Vlada izdvojiti 50 milijuna kuna.
ĐAKOVO - Đakovački gradonačelnik Zoran Vinković, Koordinacija bivših radnika Đakovštine d.d. u stečaju i predsjednik Udruge Brazda Mato Brlošić zatražili su danas od premijerke Jadranke Kosor da u idućih 14 dana dođe u Đakovo na sastanak o problemu isplate potraživanja oko 300 bivših radnika Đakovštine i seljaka kojima nije plaćen urod. Radnici su bez posla ostali nakon što je tvrtka početkom 2010. godine završila u stečaju. Ukupna potraživanja radnika su 44 milijuna kuna, a glasnogovornica Koordinacije Sanja Katić tvrdi da im je dosad isplaćen tek manji dio, te da im na ime otpremnina i vlasničkih udjela još treba platiti oko 40 milijuna kuna. Budući da je država vlasnik 35 posto dionica Đakovštine d.d., Vlada je suodgovorna za njezinu propast i ostanak radnika bez posla. Ne odazove li se premijerka u idućih 14 dana na sastanak u Đakovo, bivši radnici Đakovštine, neobeštećeni seljaci iz tog slučaja i drugi građani izaći će na ulice u masovni prosvjed, najavio je gradonačelnik Vinković. Da će im prosvjedi biti krajnji pokušaj naplate potraživanja potvrdio je i Brlošić, kao predstavnik 520 poljoprivrednih gospodarstava koja još nisu naplatila svoj urod predan propaloj tvrtki. Brlošić je rekao da su gospodarstva predala urod od oko 8.000 tona Đakovštini još prije 22 mjeseca, no do danas to im nije plaćeno. U trenutku predaje urod je bio vrijedan oko sedam milijuna kuna. Od naplate nećemo odustati, pa makar do nje došli i prosvjedom, poručio je Brlošić.
ZAGREB - Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva nadležno je Vladi predložiti izmjene Zakona o obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima ili eventualno donošenje novog zakona, a prijedlog novog zakona koji je Hanfa objavila na svojim Internet stranicama je samo jedna od podloga za radnu skupinu koja će uskoro započeti s radom na izmjenama zakona, doznaje se danas u Ministarstvu. S obzirom da je u Programu gospodarskog oporavka Vlade RH, u poglavlju o sustavu socijalnog osiguranja, u okviru kratkoročne mjere "Priprema za uvođenje promjena u sustav mirovinskog osiguranja" predviđeno smanjenje naknada za upravljanje u drugom stupu mirovinskog osiguranja, a slijedom toga i analiza odnosno preispitivanje Zakona o obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima, u Ministarstvu kažu da su uputili dopis nadležnim ministarstvima i institucijama za imenovanje članova radne skupine koja bi radila na izmjenama Zakona. "Namjera je ovoga Ministarstva, kao predlagača, a što je bila praksa i u dosadašnjem radu, da nadležna ministarstva i institucije u suradnji sa socijalnim partnerima zajednički iznađu najbolje rješenje za unapređenje mirovinskog osiguranja utemeljenog na kapitalizaciji doprinosa. Stoga je materijal, odnosno prijedlog Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga, samo jedan od podloga za rad radne skupine", kažu u Ministarstvu.
ZAGREB - Ministar gospodarstva, rada i poduzetništva Đuro Popijač susreo se danas s ruskim ministrom energetike Sergejem Shmatkom s kojim je razgovarao o unapređenju gospodarske suradnje s naglaskom na energetski sektor, priopćeno je iz Ministarstva. Na sastanku, na kojem je bio i potpredsjednik Vlade za investicije Ivan Domagoj Milošević, bilo je riječi o interesu ruskih investitora za ulaganja u Hrvatsku u području plinskog biznisa i izgradnje plinske infrastrukture. Razgovaralo se mogućnoj izgradnji plinske elektrane u Hrvatskoj za što već postoje moguće lokacije. Naglašeno je kako su obje zemlje zainteresirane za unapređenje i konkretizaciju suradnje na projektima vezanim uz klasične plinske izvore i ukapljeni naftni plin (LNG). Obje strane izrazile su zadovoljstvo aktivnostima koje JANAF ostvaruje s ruskim partnerima, kaže se u priopćenju.
ZAGREB - Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (Hanfa) reagirala je danas na napade MOL-a ističući u svom priopćenju da provodi zakone kojih su se dužni držati svi investitori, pa tako i MOL. "Hanfa je institucija čiji je posao nadzor i regulacija tržišta kapitala prema važećim hrvatskim zakonima. Nedopustivo je i neprihvatljivo da strateški partner (ili kako se sada naziva, "inozemni investitor"), koji je sudionik tržišta kapitala, sustavno napada i pokušava u javnosti diskreditirati legalne i legitimne institucije Republike Hrvatske, istovremeno ignorirajući važeće zakone Republike Hrvatske", kaže se u priopćenju. Također se ističe da je zakone koje je donio Hrvatski sabor dužan poštovati svaki sudionik tržišta kapitala neovisno otkud dolazi i neovisno o njegovoj financijskoj moći i utjecaju. "Svaki investitor dobrodošao je u Hrvatsku dokle god se pridržava zakona kao i svi drugi sudionici na tržištu kapitala", naglašavaju u Hanfi. Dodaje se da procesi koje je Hanfa, kao neovisna institucija u Hrvatskoj, pokrenula sukladno važećim zakonskim propisima "neće biti zaustavljeni zbog medijskih pritisaka, vrijeđanja, omalovažavanja institucija zemlje u kojoj se posluje i kontinuiranih pokušaja diskreditacije institucije i njezinih ljudi". "Zakoni Republike Hrvatske vrijede jednako za sve sudionike tržišta i Hanfa će osigurati njihovu provedbu putem legalnih institucija ne obazirući se na manipuliranje javnim mnijenjem od strane MOL-a s ciljem utjecaja na ishod procesa u tijeku", zaključuje se u priopćenju.
ZAGREB - Tvrtke Mepas iz Širokog Brijega i Kandit Grupa iz Osijeka sklopili su Predugovor o prijenosu i preuzimanju poslovnih udjela kojim Mepas postaje 100 postotni vlasnik Kandita, a vrijednost transakcije iznosi šest milijuna eura, priopćeno je danas iz Mepasa. Mepas odmah pristupa integraciji Kandita u poslovni sustav svoje konditorske grupe, čime će doprinijeti konsolidaciji konditorskog tržišta u Hrvatskoj, kaže se u priopćenju. Odmah po preuzimanju kreće proces ulaganja u tehnološki razvoj Kandita i njegovih brandova, kao i jačanje tržišnih udjela Kanditovih proizvoda na hrvatskom i izvoznim tržištima, što će jamčiti i očuvanje radnih mjesta i socijalnih prava radnika Kandita, ističu iz Mepasa.
ZAGREB - I nakon izlaska nekih manjih sindikata, koji su to najavili na današnjoj konferenciji za novinare, Matica hrvatskih sindikata ostat će snažna i respektabilna središnjica sa 60.000 članova, izjavio je potpredsjednik Matice Branimir Mihalinec. Po njegovim riječima, iz Matice će istupiti sedam a ne devet sindikata, tako da će se članstvo te sindikalne središnjice smanjiti za oko 30.000 ljudi. Zahtjev tih sindikata za ostavkom predsjednika Matice Vilima Ribića, zbog navodnog autokratskog vođenja središnjice i ignoriranja stajališta i interesa manjih sindikata, potpuno je neutemeljen jer je svaki Ribićev potez i istup potkrijepljen odlukama Malog vijeća i Predsjedništva Matice, rekao je Mihalinec. Za te odluke glasovali su i čelnici pobunjenih sindikata, primjerice predsjednik Sindikata grafičara Stjepan Kolarić koji sada optužuje Ribića za nedemokratsko ponašanje, tvrdi Mihalinec. Također je odbacio optužbe za bliskost s vladajućom politikom istaknuvši kako je posao sindikalnih čelnika da pregovaraju s Vladom. Nije cilj sindikata rušenje Vlade, osim ako to od njih ne zatraži njihovo članstvo, a to sada nije slučaj, kaže Mihalinec.
ZAGREB - Redovan promet Zagrebačke burze danas je iznosio 17,9 milijuna kuna, a dionički indeks Crobex je pao za 0,59 posto, na 2.243,47 bodova. Specijalizirani indeks Crobex10 smanjen je za 1,26 posto, na 1.235,60 bodova. Najveći promet među dionicama ostvaren je trgovanjem dionicom Atlantic grupe, za 2,9 milijuna kuna, a cijena joj je pala za 3,25 posto, na 745 kuna. Dionica HT-a poskupjela je za 0,06 posto, na 260,71 kunu, s prometom od 2,2 milijuna kuna. Po prometu sa 1,8 milijuna kuna slijedi dionica Ericsson Nikole Tesle koja je već na početku trgovanja završila u negativnoj blokadi zbog pada cijene za nešto više od 11 posto, a trgovanje je završila uz cijenu od 1.455,12 kuna, što je točno 11 posto manje nego jučer. Na takav pad cijene dionice Ericsson Nikole Tesle utjecala je činjenice da je danas nastupio ex-dividend day za tu dionicu, što znači da se od danas više njezinom kupnjom ne ostvaruje pravo na isplatu dividende, koja je predložena u iznosu od 190 kuna. Više od milijun kuna prometa danas su još imala samo dionice Arenaturista kojih je protrgovano za 1,5 milijuna kuna, a cijena im je porasla za 4,30 posto, na 73 kune.
ZAGREB - Na Tržištu novca danas su i potražnja i ponuda tek blago porasle, a uz kunske trgovalo se i deviznim pozajmicama. Danas je prijavljeno 41 milijun kuna potražnje, što je otprilike tri posto više nego jučer. Istodobno, ponuda je uvećana 0,5 posto, na 221 milijun kuna. Većina prometa odnosila se na prekonoćne pozajmice, kojih je ugovoreno 16 milijuna kuna. Pritom je kamatna stopa uvećana s jučerašnjih 0,41 na 0,51 posto. Plasirano je i 5 milijuna kuna pozajmica s rokom vraćanja za tjedan dana, po cijeni od 1 posto. Ukupni promet na Tržištu novca danas je dosegnuo 21 milijun kuna, a prosječna kamatna stopa iznosila je 0,63 posto. Danas se na Tržištu novca trgovalo i devizama, pri čemu je 700.000 eura plasirano na rok iznad mjesec dana po kamatnoj stopi od 2,5 posto.