ZAGREB - Vlada je na današnjoj sjednici prihvatila dopunu Akcijskog plana uklanjanja prepreka za ulaganja u Hrvatsku kojom se smanjuje vodni doprinos za proizvodna ulaganja i objekte koji su vezani za proizvodne aktivnosti. Potpredsjednik Vlade za investicije Domagoj Ivan Milošević istaknuo je da će se dopunom Akcijskog plana dodatno ubrzati i pojednostaviti procedura za ulaganja u obnovljive izvore energije. Također se pojednostavljuje procedura prenamjene šumskog zemljišta i zemljišta o kojem se vode sporovi između države i jedinica lokalne samouprave, kao i procedura izgradnje i financiranja izgradnje infrastrukture nužne za ostvarenje ulagačkih projekata. Usvojena je i izmjena Uredbe o izravnim mjerama kontrole cijena kojom se svaka promjena cijena izrade isprava i službenih obrazaca, izdavanja, tiskanja i prodaje službenih obrazaca, te prijevoza putnika u domaćem željezničkom prometu mora prijaviti Ministarstvu gospodarstva, rada i poduzetništva.
ZAGREB - Vlada je danas donijela odluku o posebnoj interventnoj mjeri u svinjogojskom sektoru, priopćeno je sa zatvorenog dijela današnje zatvorene sjednice Vlade. Naime, s ciljem ublažavanja nepovoljnog ekonomskog stanja svinjogojske proizvodnje i sprječavanja mogućeg smanjenja njezina obujma do kojeg dolazi naročito zbog smanjenja broja domaće prasadi namijenjene tovu, uvodi se mjera naknade za držanje ženskih rasplodnih grla u svinjogojstvu koja će se isplaćivati vlasnicima. Sredstva potrebna za provedbu ove mjere osigurana su u državnom proračunu za 2011. unutar razdjela Ministarstva poljoprivrede u iznosu do 30 milijuna kuna. Hrvatskim autocestama (HAC) dana je suglasnost na izmjene odluke o visini cestarine. S obzirom na dovršenje izgradnje dionica Ravča-Vrgorac, autoceste A1 Zagreb-Split-Ploče, ista će se pustiti u promet i staviti u zatvoreni sustav naplate cestarine s novom naplatnom postajom Vrgorac. Tom se odlukom određuje cjenik nove dionice te istovremeno regulira postupak ukidanja "smart" kartica sa zamjenom ENC uređajem bez naknade do 31. prosinca 2011. Isto tako, HAC-u je dana suglasnost za sklapanje Ugovora o dopuštenom prekoračenju po poslovnom računu u okvirnom iznosu od 100 milijuna kuna, kod Hrvatske poštanske banke, uz uvećanje za kamate i troškove.
ZAGREB - Mađarski MOL danas je "odlučno odbacio sve navode i optužbe u vezi manipulacija tržištem" te najavio da će upotrijebiti pravni lijek protiv Hanfinih odluka i postupaka. "Hanfa tendenciozno pokušava uništiti ugled Mola. MOL to neće dopustiti, te će upotrijebiti pravni lijek protiv Hanfinih odluka i postupaka", navodi MOL u priopćenju. Hanfa je jučer donijela rješenje kojim je utvrdila da je MOL manipulirao tržištem, a na način da je svojom općom ponudom za kupnju dionica Ine iz prosinca prošle godine i kasnije putem medija širio informacije koje daju lažne i obmanjujuće signale u pogledu cilja namjeravanog stjecanja dionice Ine, a Molu je zamjerila i što u svojim podnescima Hanfi nije naveo da bi imao opciju na 1,6 posto dionica Ine. "Hanfina optužba jednostavno je pogrešna. Da je Hanfa postavila prava pitanja i pitala nas kada je ovaj opcijski ugovor potpisan, znala bi kako je njena optužba duboko pogrešna i neutemeljena. Sve kupnje dionica i opcijski sporazumi uslijedili su tek nakon što je naša privatna ponuda istekla te su obavljeni potpuno u skladu s primjenjivim pravilima i propisima", navodi MOL. Ističe kako je njihova "namjera uvijek bila kristalno jasna te da su o njoj izvijestili izravno i pošteno". Pritom navode da "Hanfa zanemaruje činjenicu da je MOL svoju ponudu objavio u prosincu 2010. za sve slobodne dionice Ine, tj. za 8.09 posto". S obzirom da je privatna ponuda istekla 14. siječnja 2011., MOL je odlučio ići dalje te je kupio ukupno 21.009 Ininih dionica putem profesionalnih brokera u razdoblju između 31. siječnja i 17. ožujka. Osim toga, također nakon privatne ponude, MOL je zaključio opcijski sporazum za 1,6 posto dionica. MOL još nije stekao te dionice. Hanfa nije propisno istražila kada i kako je stečeno tih 1,6 posto dionica te je zaboravila pitati MOL o tome, navode iz Mola. Ističu da je "MOL tijekom ponude i nakon nje uvijek djelovao na pošten, jasan i transparentan način".
ZAGREB - Stručno povjerenstvo za koncesiju novog putničkog terminala Zračne luke Zagreb (ZLZ) odlučilo je iskoristiti zakonsku mogućnost i od pojedinih natjecatelja radi kvalitetnijeg ocjenjivanja podnesenih zahtjeva, zatražiti dodatna pojašnjenja njihovih ponuda, priopćeno je danas iz Ministarstva mora, prometa i infrastrukture. Po proteku zakonskog roka mirovanja, Ministarstvo planira tijekom lipnja pozvati sve sposobne natjecatelje na podnošenje konačnih ponuda za dodjelu koncesije za javne radove izgradnje novog putničkog terminala ZLZ, te upravljanje postojećim i novoizgrađenim terminalom ZLZ i pripadajućom infrastrukturom, navodi se u priopćenju i dodaje da se odabir ponuditelja planira u rujnu ove godine. Sukladno Zakonu o javnoj nabavi i zahtjevu natjecatelja za tajnošću dostavljenih podataka, imena svih ponuditelja bit će poznata javnosti na otvaranju konačnih ponuda, kaže se u priopćenju. Odaziv od deset zahtjeva dokaz je povjerenja u gospodarsku stabilnost Hrvatske i veliki potencijal razvoja ZLZ, ističe se u priopćenju. Inače, ponude u prvoj fazi nadmetanja za javno privatno partnerstvo za Zračnu luku Zagreb u Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture otvorene su 10. svibnja. Planirani rok za odabir najpovoljnijeg ponuđača je konac rujna, a potpisivanje ugovora predviđa se za listopad ove godine. Nakon toga koncesionar do kraja siječnja 2012. treba zatvoriti financijsku konstrukciju, a fizički početak radova očekuje se u drugom tromjesečju 2012. godine. Ukupna vrijednost investicije u prvoj fazi je 192 milijuna eura.
ZAGREB - Udruženje društava za upravljanje mirovinskim fondovima smatra da je prijedlog zakona o obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima objavljen na internetskim stranicama Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (Hanfa) u suprotnosti s Ustavom, međunarodnim ugovorima i sporazumima te domaćim pravnim propisima. Hanfa je izradila i na web stranicama objavila svoj prijedlog teksta novog zakona koji predviđa niz novina u drugom mirovinskom stupu, a jedna od najvažnijih je prijedlog da članovi obveznih mirovinskih fondova preuzmu 50 posto temeljnog kapitala obveznog mirovinskog društva koje upravlja njihovom imovinom, te da sudjeluju u raspodjeli dobiti tog društva. U udruženju društava za upravljanje mirovinskim fondovima kažu da prijedlog "predviđa djelomičnu nacionalizaciju društava za upravljanje mirovinskim fondovima bez ikakve naknade", što je protivno Ustavu koji jamči pravo vlasništva te utvrđuje da su poduzetnička i tržišna sloboda temelj gospodarskog ustroja Republike Hrvatske, a da država osigurava svim poduzetnicima jednak pravni položaj na tržištu kao i da se prava stečena ulaganjem kapitala ne mogu umanjiti zakonom niti drugim pravnim aktom. Također, Ustavom je propisano da se inozemnom ulagaču jamči slobodno iznošenje dobiti i uloženog kapitala, a upravo se to ograničava prijedlogom, kaže se uz ostalo u priopćenju.
ZAGREB - Zračna luka Zagreb u prva četiri mjeseca ove godine i prvih deset dana svibnja ostvarila je rast prometa putnika od 18 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine, rekao je danas direktor ZLZ-a Tonči Peović na otvaranju obnovljene terase - vidikovca na zagrebačkom aerodromu. Prema svim pokazateljima očekuje se daljnji trend rasta tako da je moguće da ZLZ u 2011. godini dostigne rekordnu 2008. u kojoj je kroz ZLZ prošlo 2,2 milijuna putnika, kaže Peović. Milijuntog putnika u ovoj godini u Zračnoj luci Zagreb očekuju u lipnju, što je mjesec dana ranije u odnosu na 2010. godinu. Čelni čovjek ZLZ-a kaže kako se očekuje daljnje povećanje broja linija i novih destinacija pri čemu je spomenuo otvaranje novih prekooceanskih linija, u lipnju ove godine za Chicago i sljedeće za New York. Peović nije htio komentirati tijek nadmetanja za javno privatno partnerstvo za Zračnu luku Zagreb, napomenuvši kako se nada snažnom koncesionaru. Obnovljena terasa i aperitiv bar s kojeg se pruža pogled na pistu i zrakoplove koji dolaze u zagrebačku zračnu luku, investicija je vrijedna 1,2 milijuna kuna.
ZAGREB - Redovan promet Zagrebačke burze danas je iznosio 25,4 milijuna kuna, a dionički je indeks Crobex porastao za 1,71 posto, na 2,256,86 bodova. Specijalizini indeks Crobex10 također je povećan i to za 1,20 posto, na 1.251,42 boda. Najveći promet među dionicama ostvaren je dionicom Ericssona Nikole Tesle, za 4,7 milijuna kuna, a cijena joj je porasla za 0,06 posto, na 1.635 kuna. Promet dionicom HT-a iznosio je 3,8 milijuna kuna i ostvaren je uz dnevni pad cijene od 0,08 posto, na 260,55 kuna. Po prometu slijedi povlaštena dionica Adris grupe sa 2,6 milijuna kuna i rastom cijene od 1,74 posto. Dionica Belja poskupjela je za 3,62 posto, uz promet od 1,5 milijuna kuna. Cijena je porasla i dionici Dalekovoda, za 5,17 posto, s prometom od 1,3 milijuna kuna. Među milijunaše danas se uvrstila i dionica Dom Holdinga koja je uz promet od 1,1 milijuna kuna dobila na cijeni za 7,74 posto. Blizu milijunskom prometu je dionica Luke Rijeka sa 948,6 tisuća kuna i rastom cijene za 1,82 posto, a porasla je i cijena dionici Podravke i to za 2,44 posto, uz promet od 809 tisuća kuna. I ostale trgovanije dionice dan su završile s rastom cijene, primjerice dionica Ingre s rastom za 3,57 posto, Vira za 4,14 posto, Končar Elektroindustrije za 4,35 posto, redovna Adris grupe za 4,59 posto, Zagrebačke banke za 4,93 posto, Tiska za 5,04 posto, Instituta IGH za 5,24 posto, itd.
ZAGREB - Na Tržištu je novca današnji ukupni promet ostvaren tek prekonočnim pozajmicama, a pritom je ponuda i dalje bila višestruko bogatija od potražnje. Tako je ukupno prijavljena potražnja danas iznosila 39,9 milijuna kuna, ili oko 37 posto manje no dan ranije. Istodobno je ponuda iznosila 219,9 milijuna ili nešto manje od 10 posto manje no što je to bilo jučer. Pritom je 19,9 milijuna kuna plasirano putem prekonočnih pozajmica, dok je kamatna stopa porasla s 0,3 na 0,41 posto. Ukupan promet na Tržištu novca dosegao je danas 19,9 milijuna kuna, a pritom je 20 milijuna kuna potražnje ostalo nepodmireno zbog niskih kamatnih stopa po kojima su se korisnici bili spremni zadužiti te kreditnih ograničenja sudionika. Prosječna je kamatna stopa tek je lagano korigirana s 0,42 na 0,41 posto.
ybn