Cijene barela nafte za isporuke u srpnju pale su u Londonu 56 centi na 110,28 dolara. Na američkom su tržištu za isporuke u lipnju kliznule 67 centi na 96,70 dolara.
"Preispituju se temeljni faktori ponude i potražnje i prevladava ocjena da je sadašnja cijena previsoka s obzirom na njihov odnos. Pritom na potražnju utječu visoke cijene, pa ih treba korigirati", tumači Christophe Barret iz Credit Agricole Corporate and Investment Banka.
Dodatan pritisak na cijene generirao je jači dolar, koji nagriza potražnju budući da poskupljuje naftu za imatelje ostalih valuta.
Bojazni povezane s dužničkom krizom u eurozoni također su nepovoljno utjecale na tržišta, koja pokušavaju utvrditi hoće li rubne članice moći servisirati svoje obveze.
Tako je predsjednik eurozone Jean-Claude Trichet u utorak prvi puta priznao da će Grčka možda biti prisiljena restukturirati dug, što bi moglo ponovno raspiriti požar dužničke krize u zoni primjene jedinstvene europske valute.
Raspoloženje na tržištu prigušili su i slabi gospodarski pokazatelji, posebno pad indeksa njemačke gospodarske klime ZEW i smanjenje industrijske proizvodnje u američkoj saveznoj državi New York.
Očekuje se također da će najnovije tjedno izvješće o zalihama u SAD-u pokazati rast zaliha sirove nafte i zaliha benzina, što bi moglo dodatno pritisnuti cijene.
Organizacija zemalja izvoznica nafte (OPEC) objavila je na svojim internetskim stranicama da je cijena barela referentne košarice njezine nafte u ponedjeljak iznosila 107,79 dolara, što znači da je bila 1,14 dolara niža nego na kraju prošlog tjedna.