List ističe kako je na ovaj način zapravo spriječena još jedna blamaža BiH na međunarodnoj pozornici, a "zamrzavanje" SSP-a pokazatelj je kako unutar EU ne vjeruju da bi se u narednim mjesecima stanje u BiH moglo bitnije promijeniti odnosno da će ta država biti u stanju početi ispunjavati preuzete međunarodne obveze.
Ministar vanjskih poslova BiH Sven Alkalaj potvrdio je kako je trenutačan put njegove zemlje ka EU "zaustavljen u mjestu". "Umjesto da krećemo ka otvaranju pregovora o članstvu, jaz se proširuje", kazao je Alkalaj.
Podsjetio je kako je za stupanje SSP-a na snagu bilo nužno da BiH donese zakone o državnoj pomoći te o popisu stanovništva kao i da postigne napredak na planu provedbe presude Europskog suda za ljudska prava koji je ocijenio da Ustav BiH i njen izborni zakon krše ljudska prava pripadnika manjinskih naroda jer im priječe kandidiranje za izbor u Predsjedništvo BiH odnosno Dom naroda državnog parlamenta.
Zakon o državnoj pomoći BiH nije dobila jer mu se protive vlasti Republike Srpske, koje inzistiraju da se i to pitanje uređuje isključivo na entitetskoj razini, dok o popisu stanovništva nema dogovora zbog neslaganja oko toga treba li popisivati i vjersku i nacionalnu pripadnost građana BiH.
Presuda Europskog suda za ljudska prava i dalje je na čekanju jer je za njenu primjenu potrebno izmijeniti ustav, o čemu je bilo nemoguće postići suglasnost u protekle četiri godine.
Alkalaj, međutim, upozorava kako su vlasti RS zakomplicirale i planove BiH za približavanje NATO-u jer odbijaju pristati da se vojna imovina upiše kao vlasništvo države BiH, a ne entiteta.
Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju između BiH i EU zadnja je prihvatila Francuska krajem 2010. godine.
SPP je nakon toga trebao stupiti na snagu u razdoblju od 40 dana, no to se nije dogodilo jer BiH nije donijela potrebne zakone odnosno provela promjene ustava.