ZAGREB - Oko 230 tisuća dioničara Hrvatskog Telekoma (HT) 23. svibnja dobit će dividendu od 22,76 kuna po dionici, za što je predviđeno 1,863 milijarde kuna ili većina od ukupnih 1,864 milijarde kuna neto dobiti koju je HT ostvario prošle godine. Odlučila je to danas, uz ostalo, Glavna skupština dioničara HT-a koja je uz predstavnike većinskog dioničara njemačkog Deutsche Telekoma-DT, koji drži 51 posto dionica HT-a, okupila i 30-ak malih dioničara. Pravo na isplatu dividende od 22,76 kuna po dionici, koja je za oko 33 posto manja od isplaćene prošle godine, imaju svi dioničari koji su s današnjim danom upisani u depozitarij Središnjeg klirinškog depozitarnog društva. Tako će se za 69 dionica punog osnovnog paketa, s bonusom, iz inicijalne javne ponude dobiti dividenda od 1.570,44 kune. Predsjednik Uprave HT-a Ivica Mudrinić kazao je i da je HT smanjio ulaganja zbog recesije, ali i zbog neadekvatnog zakonskog i regulatornog okvira u Hrvatskoj koji bi trebao biti poticajniji.
OPATIJA - Ovogodišnji, 26. međunarodni znanstveno stručni susret stručnjaka za plin okupio je u Opatiji oko 500 stručnjaka i znanstvenika iz 16 zemalja. Predsjednik Uprave Ine Zoltan Aldott kazao je kako Ina i dalje planira intenzivne investicije u istraživanje i proizvodnju nafte i plina, modernizaciju rafinerija te u modernizaciju maloprodajne mreže. Direktor Plinacroa Jerko Jelić - Balta ističe kako će uskoro najveći dio Hrvatske biti pokriven visokotlačnim plinskim transportnim sustavom, što je preduvjet i za bolje povezivanje s međunarodnim transportnim sustavima. Igor Dekanić s Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta u Zagrebu procijenio je da će cijene plina, kao i do sada, slijediti cijene nafte te da se može očekivati umjereni porast cijena nafte i plina na međunarodnim tržištima, odnosno u skladu s globalnim oporavkom svjetskog gospodarstva, ako ne bude novih geopolitičkih poremećaja. Ako bi došlo do neke destabilizacije moglo bi doći i do većih skokova cijena. Na upit o cijenama plina u Hrvatskoj, Dekanić je odgovorio kako je to, s obzirom da smo u izbornoj godini, teško procjenjivati.
ZAGREB - Za rast i razvoj hrvatske ICT industrije kao strateškog i visoko konkurentnog sektora potrebno je smanjiti udio poreznih opterećenja na plaću i iz plaće kako bi bio konkurentniji na međunarodnom tržištu te kako bi privukao strane investicije, nužno je poticati visoko obrazovanje ICT radne snage, sistematizirati i organizirati strateške IT projekte središnje države te snažno poticati izvoz informatičkih proizvoda i usluga. Istaknuto je to na konferenciji za novinare o izazovima hrvatske ICT industrije u HGK. Predstavljena je i "Analiza hrvatske ICT industrije 1999. - 2009." prema kojoj je u 2009. u Hrvatskoj bilo 2.138 ICT tvrtki, od čega su njih 1.853 IT poduzeća, a 285 telekom tvrtki. Broj zaposlenih u domaćoj ICT industriji u 2009. je dosegao 27.881, od kojih 15.144 u IT tvrtkama, a 12.767 u telekom sektoru. Hrvatska ICT industrija u 2009. je ostvarila prihod od 32,4 milijardi kuna, od čega IT industrija 12,6 milijardi, a telekom industrija 19,79 milijardi.
ZAGREB - Umaška hotelska tvrtka Istraturist u prva četiri mjeseca ove godine zabilježila je oko 5 posto veće prihode nego u istim mjesecima prošle godine, što uz dobre najave s tržišta obećava i daje optimizam da bi cijela turistička godina mogla biti dobra, rekao je predsjednik Uprave te tvrtke Željka Kukurina na današnjem susretu s novinarima u Zagrebu. Zajedno s još četiri turističke zajednice te ostalim partnerima u klasteru sjeverozapadne Istre Istraturist je već prošle godine krenuo s usmjeravanjem marketinga na promociju destinacije s ciljem podizanja vrijednosti destinacije i produljenja sezone. Okupljen je i zajednički marketinški budžet koji će promovirati marku Umag, a koji se za ovu godinu procjenjuje na 40 milijuna kuna. U sklopu tih aktivnosti su i pet velikih međunarodnih događanja koja će se ove godine održavati u Umagu, uključujući i poznati teniski ATP turnir.
ZAGREB - Mali Lošinj je u prva četiri mjeseca ove godine posjetilo oko 30 posto više turista nego u istom prošlogodišnjem razdoblju, a s obzirom na dobre najave s većine tržišta očekuje se da će se trend rasta nastaviti i do kraja ove godine, istaknuo je na današnjoj prezentaciji Malog Lošinja u Zagrebu malološinjski gradonačelnik Gari Capelli. Naglasivši kako se na Lošinju svi zajedno trude da taj otok za tri do pet godina postane još posjećenije, uređenije i kvalitetno održivo turističko odredište, naveo je da su počeli rješavati problem uređenja malošinjskog aerodroma i prilagodbe njegove sletne piste i to u suradnji s IGH te da se rješenje može očekivati za godinu-dvije. Za godinu-dvije na Lošinju bi trebala biti dovršena i marina za mega jahte. Novi smještajni objekti neće se graditi, bar ne neki veći, nego će se obnavljati postojeći.
ZAGREB - Adris grupa objavila je putem Zagrebačke burze da je jučer na temelju transakcije provedene na Sarajevskoj burzi stekla 561.476 redovnih dionica sarajevske tvrtke za unutrašnju i vanjsku trgovinu Opresa, te da sada raspolaže s ukupno 1.187.727 dionica ili 97,1 posto udjela u Opresi. Adris grupa će u zakonom propisanom roku objaviti ponudu za preuzimanje te sarajevske tvrtke, navodi se u obavijesti. Adris grupa je sredinom ožujka 2009. ušla u vlasništvo sarajevske Oprese, najvećeg lanca kioska u Bosni i Hercegovini. Kako su tada objavili iz Adrisa, s 540 zaposlenika i mrežom od 260 maloprodajnih mjesta Opresa je u BiH vodeći nacionalni distributer novina i cigareta.
ZAGREB - Erste&Steiermaerkische Bank u prvom je tromjesečju ove godine ostvarila neto dobit od 148,4 milijuna kuna, što je za 26,8 posto viša dobit u odnosu na isto razdoblje lani, izvijestili su iz te banke. Ukupna aktiva banke na dan 31. ožujka iznosila je 51,1 milijardi kuna, što je za 1,2 posto više u odnosu na kraj 2010. Ukupni krediti i potraživanja od klijenata krajem ožujka su iznosili 36,3 milijardi kuna ili 3,8 posto više u odnosu na kraj 2010. godine. Povećanje ukupnih kredita u prvom tromjesečju ponajviše je posljedica povećanja kredita pravnih osoba, dok se krediti stanovništvu nisu značajnije mijenjali u odnosu na isto lanjsko razdoblje. To je u skladu s ranije najavljenim prognozama banke prema kojima se tijekom 2011. očekuje zadržavanje brže dinamike kreditiranja segmenta poduzeća u odnosu na građane. Dodaju da se, pod utjecajem još uvijek nepovoljnih trendova na tržištu rada, u segmentu kreditiranja građana tijekom ove godine očekuje blagi oporavak i sporija dinamika rasta.
ZADAR - U zadarskoj tvrtki za preradu ribe Adrija proizvodnja trenutno stoji, 250 radnika ne radi, nema srdele, nema sirovine niti ambalaže, i zato radnici i sindikat Adrije traže hitno pokretanje proizvodnje, kao i jamstva za očuvanje radnih mjesta, rečeno je na današnjoj konferenciji za novinare Sindikata poljoprivrede, prehrambene industrije i vodoprivrede Hrvatske. Sindikalci i nazočni radnici novinare su upoznali s nizom problema s kojima se susreću, od neizvjesnosti za budućnost njihovih radnih mjesta, loših uvjeta rada i kašnjenja plaća, do pitanja stotinjak radnica koje su prije nekoliko dana upućene na privremeni rad u benkovačku Ostreu. U načelu se slažemo s privremenim ustupanjem radnica benkovačkoj Ostrei, ali tražimo čvrsta jamstva da će se one vratiti u Adriju, rekao je pravni zastupnik sindikata Vedran Uranija. Sindikat traži hitno pokretanje proizvodnje budući da je 250 radnika trenutno na godišnjem odmoru, a nakon toga najavljeno im je da će ići na čekanje.
ZAGREB - Redovni promet na Zagrebačkoj burzi danas je iznosio svega 11,3 milijuna kuna, samo su dvije dionice ostvarile milijunske promete, a Crobex je lagano oslabio, za 0,07 posto na 2.197,22 boda, dok je Crobex10 ostao na nepromijenjenih 1.227,20 boda. Najtrgovanija je danas bila dionica HT-a s prometom od 3,9 milijuna kuna i cijenom od 257,5 kuna ili 0,60 posto višom nego jučer. Promet veći od milijun kuna danas je ostvarila još samo dionica Petrokemije, koje je protrgovano za 1,1 milijun kuna, a cijena joj je pala 0,63 posto, na 157 kuna.
ZAGREB - Na Tržištu novca ukupno prijavljena potražnja danas je iznosila 71,06 milijuna kuna, a ponuda 261,06 milijuna kuna. Najviše je danas, 8 milijuna kuna, plasirano putem prekonočnih pozajmica, dok je kamatna stopa ostala nepromijenjena na 0,54 posto. Ukupan promet na Tržištu novca iznosio je danas 11,06 milijuna kuna, a pritom je 60 milijuna kuna potražnje ostalo nepodmireno zbog neslaganja oko uvijeta kreditniranja sudionika. Prosječna je kamatna stopa porasla, zbog većeg udjela ročnih kredita, s 0,54 na 1,09 posto.