ZAGREB - Hrvatska premijerka Jadranka Kosor izjavila je danas u Zagrebu da se plan gospodarskog oporavka koji je vlada predstavila prije godinu dana provodi, te da će uskoro biti organizirana prezentacija na kojoj će se točno vidjeti kako taj posao teče. "Tvrdim da se program gospodarskog oporavka koji sam i osobno predstavila provodi. Apsolutno odbijam sve one koji nastoje umanjiti dosege ovog programa", kazala je na konferenciji za novinare sazvanoj povodom zatvaranja dva nova poglavlja u pregovorima s Europskom unijom. Najavila je da će za nekoliko dana biti priređena cjelovita prezentacija kako bi se vidjelo što je odrađeno. Odgovarajući na novinarsko pitanje kako se provodi plan gospodarskog oporavka Kosor je pojasnila da je program gospodarskog oporavka predvidio mjere za 2010., plan za razdoblje do ulaska u EU, te treći paket mjera koji je dugoročan.
ZAGREB - Izmjene Zakona o radu (ZOR) idu u dvije faze, a prva je na redu već ovoga tjedna kada će u Vladu biti upućene izmjene koje su dogovorene sa sindikatima i Hrvatskom udrugom poslodavaca, doznaje se danas u Ministarstvu gospodarstva, rada i poduzetništva. Riječ je o manjim promjenama u ZOR-u koje se prvenstveno tiču rasporeda i preraspodjele radnog vremena, korištenja godišnjih odmora u slučaju promjene poslodavca, te pojašnjenja oko otkaza radnicima s profesionalnom nesposobnošću za rad. Izmjene su usklađene s direktivama EU i usuglašene s Europskom komisijom, tako da njihovo usvajanje neće stvoriti probleme u završetku pregovora o ulasku Hrvatske u EU, napomenuto je uz najavu da bi Hrvatski sabor to trebao prihvatiti po hitnom postupku, pogotovo jer su u ovom slučaju zadovoljni i sindikati i poslodavci. Mnogo teže bit će postići suglasnost oko interesnih pitanja koja će biti rješavana u drugoj fazi, kada će doći na red i pitanja poput primjene pravilnika o radu ili trajanja kolektivnih ugovora (KU). U drugoj fazi pregovora išlo bi se u pravcu rješenja da pravilnik o radu više ne bude institut koji regulira plaće, već bi se to pitanje rješavalo isključivo kolektivnim pregovorima ili ugovorom o radu, ističu u resornom Ministarstvu.
ZAGREB - Normativni sustav zaštite tržišnog natjecanja u Hrvatskoj je dobar, a sada ga treba dosljedno primijeniti, ocijenjeno je na konferenciji "Politika tržišnog natjecanja u Europskoj uniji - utjecaj na hrvatsko gospodarstvo" održanoj u organizaciji Američke gospodarske komore u Hrvatskoj. Veleposlanik SAD-a u Hrvatskoj James B. Foley smatra da je za Hrvatsku presudna sposobnost njezina gospodarstva za natjecanje na međunarodnom tržištu. "Hrvatska tu nema izbora, ona mora biti ekonomski konkurentna zemlja, s povoljnom poslovnom klimom", rekao je Foley. Važnost razvoja tržišnih mehanizama naglasio je i savjetnik predsjednika Republike za gospodarstvo Boris Cota koji kaže da je uloga države u gospodarstvu još uvijek velika, a konkurentnost gospodarstva slaba. Zbog toga, kaže, treba unaprijediti tržišno natjecanje i institucije koje ga štite. Jasminka Pecotić Kaufman sa zagrebačkog Ekonomskog fakulteta drži da se Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja treba posebno koncentrirati na pojavu dogovaranja cijena među poduzetnicima. Predsjednica Vijeća te agencije Olgica Spevec smatra da Agencija uz represivnu ulogu, mora djelovati preventivno i edukativno kako bi poduzetnici bili svjesni propisa o tržišnom natjecanju.
ZAGREB - Hrvatski su se građani krizi, padu kupovne moći i potrošnje, manjim plaćama i većoj nezaposlenosti, rastu kamata i manjoj dostupnosti kredita te sličnim problemima prilagodili tako da su postali 'umjetnici novonastalog pravca - Preživljavanje', istaknuto je na današnjoj godišnjoj konferenciji GfK-Centra za istraživanje tržišta na temu "Umjetnost preživljavanja". Prema podacima GfK iz prosinca 2010., prosječnom tročlanom kućanstvu mjesečno je nedostajalo oko 2.500 kuna za zadovoljavanje potreba, dok najnovija istraživanja iz ove godine pokazuju da 32 posto građana danas jedva spaja kraj s krajem, a takvih je prošle godine bilo 18 posto. Njih 53 posto kaže da im je teže nego prije, ali da još mogu normalno živjeti, dok ih 14 posto navodi da krizu nisu osobno osjetili. Oko 56 posto građana boji se što donosi budućnost. Na pitanje 'tko bi nas mogao izvući iz krize' 42 posto je odgovorilo 'nitko'. Iza toga slijede 'mladi', što misli 9 posto ispitanika, dok su Vladine mjere, neko novi, pametni stručnjaci i guverner HNB-a dobili od 4 do 6 posto.
ZAGREB - Hrvatski otočni proizvodi s obzirom na svoju kvalitetu, autohtonost te tradicijski način proizvodnje imaju sve odlike da postanu jedinstveni hrvatski suveniri te za jače uključivanje u hrvatsku turističku ponudu, posebno u segmente kulturnog, poslovnog, školskog, izletničkog i obiteljskog turizma, kazala je danas Vlasta Klarić iz Sektora za turizam Hrvatske gospodarske komore-HGK prilikom predstavljanja projekta Hrvatski otočni proizvod (HOP). Projekt je Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture pokrenulo 2007. s ciljem zadržavanja stanovnika na otocima. Od tada do danas u projekt se uz poticaje Ministarstva uključilo 70 proizvodnih obrta sa 16 otoka, a posebnu oznaku kvalitete HOP (Hrvatski otočni proizvod) danas nosi 168 proizvoda. Jedan od osnovnih uvjeta za dobivanje tog znaka je da je prebivalište proizvođača na otoku, što jamči i da je većina sastojaka u proizvodima, većinom hrana i piće, prirodnog otočnog podrijetla.
RIJEKA - Na Trgovačkom sudu u Rijeci danas je održano ročište radi izjašnjavanja o prijedlogu za pokretanje stečaja u riječkoj Transadriji na kojemu je predlagatelj stečaja, tj. punomoćnik skupine bivših radnika Transadrije iz Pule, povukao prijedlog za pokretanje stečaja, doznaje se od stečajne sutkinje Ljiljane Ugrin. Nakon što ova odluka postane pravomoćna rješavat će se slijedeći prijedlog za pokretanje stečaja, onaj skupine od 64 radnika Transadrije iz Rijeke, kazala je sutkinja Ugrin. Povjerenik Sindikata pomoraca Hrvatske (SPH) u Transadriji Radoslav Karinja danas je rekao da očekuje da će novo ročište na osnovi prijedloga 64 djelatnika Transadrije iz Rijeke, koje zastupa predstavnik SPH, biti zakazano u roku od mjesec dana. Karinja, koji je nezadovoljan zbog, kako je rekao, produljavanja agonije Transadrije, podsjetio je da su zadnje plaće u toj tvrtki koja se bavi međunarodnom špedicijom isplaćene u rujnu prošle godine i da je račun tvrtke u višemjesečnoj blokadi.
ZAGREB - Koncern Agrokor danas je objavio da je temeljem inicijative "Radom iz krize" u kompanijama tog koncerna zaposleno 1.000 ljudi na tri mjeseca. Temeljem inicijative "Radom iz krize" kompanije Agrokor koncerna (Konzum, Jamnica, Ledo, Belje, PIK Vrbovec, PIK Vinkovci i Agrolaguna) objavile su 16. ožujka natječaj za zapošljavanje na tri mjeseca 1.000 mladih ljudi različitih struka i razine obrazovanja. Budući da je cilj inicijative stjecanje početnog radnog iskustva, uvjet je bio da ga kandidati nemaju ili da ono nije duže od godine dana. U razdoblju od samo tjedan dana, koliko je trajao natječaj, stiglo je 15.613 molbi, a nakon provedenog selekcijskog postupka, zaključno s 13. travnja, zaposleno je 1.000 ljudi diljem Hrvatske, od Vukovara do Dubrovnika.
ZAGREB - Građevinska tvrtka Tehnika izvijestila je putem Zagrebačke burze da je sklopila ugovor o izvođenju radova za izgradnju Pakirnice i skladišta gotovih proizvoda za mesnu industrijom PIK Vrbovec. Cijena ugovorenih radova je 33,5 milijuna kuna bez PDV-a. Radovi će se izvoditi u dvije faze. Prva faza obuhvaća tehnološki hladni proces, pakiranj i ekspedit u roku od 5,5 mjeseci, a druga faza obuhvaća hlađeni skladišni prostor s rokom izradnje od 3,5 mjeseca.
ZAGREB - Glavna skupština trgovačkog lanca Plodine odlučila je da da će se dioničarima isplatiti dividenda u iznosu od 85,74 kune po dionici, odnosno da se ukupno za isplatu dividende izdvoji 7,7 milijuna kuna. Kako se navodi u obavijesti o odlukama Glavne skupštine koja je objavljena na Zagrebačkoj burzi, Plodine su lani ostvarile dobit od 39,2 milijuna kuna od čega je 32,6 milijuna kuna dobit iz poslovanja, a 6,5 milijuna kuna zadržana dobit. Prema odluci skupštine, u zakonske rezerve tvrtke rasporedit će se 1,5 milijuna kuna, 30 milijuna kuna bit će raspoređeno u zadržanu dobit, a za isplatu dividende dioničarima 7,7 milijuna kuna, što znači 85,74 kune po dionici.
ZAGREB - Dionički indeksi Zagrebačke burze danas su blago pali, Crobex je smanjen za 0,05 posto na 2.181,41 bod, a Crobex10 za 0,04 posto na 1.214,46 bodova. Redovni promet na Burzi iznosio je 19,4 milijuna kuna, od čega je trgovanjem dionicom HT-a ostvareno 13,1 milijun kuna. Pritom je cijena dionice HT-a pala za 0,35 posto na 286 kuna. Nijednom drugom dionicom nije postignut promet veći od milijun kuna, a toj granici približile su se samo dionice Adris grupe. Povlaštenom dionicom Adrisa ostvaren je promet od 937,8 tisuća kuna, a cijena joj je ostala na 265 kuna. Promet redovnom dionicom Adris grupe iznosio je 925,1 tisuću kuna, a cijena joj je u odnosu na prethodni trgovinski dan pala za 1,41 posto na 306,12 kuna. Dionici Ine cijena je porasla za 0,42 posto na 3.625 kuna, a imala je 629,9 tisuća kuna prometa. Uz pad cijene za 0,31 posto na 320 kuna dionica Podravke zabilježila je 627,1 tisuću kuna prometa.
ZAGREB - Uz visoku likvidnost, na Tržištu novca potražnja je i danas bila slaba, a nije u potpunosti podmirena zbog limita sudionika. Danas je prijavljeno 51,3 milijuna kuna potražnje, što je 5,7 posto manje nego jučer. Istodobno, ponuda je smanjena 1,3 posto, na 241,3 milijuna kuna. Većina prometa odnosila se na prekonoćne pozajmice, kojih je odobreno 11,3 milijuna kuna, pri čemu je kamatna stopa uvećana s jučerašnjih 0,36 na 0,44 posto. Plasirano je i 10 milijuna kuna ročnih depozita, po cijeni od 0,6 posto. Ukupni promet na Tržištu novca danas je iznosio 21,3 milijuna kuna, a prosječna je kamatna stopa pala s jučer zabilježenih 0,66 na 0,52 posto.