ZAGREB - Predsjednik Republike Ivo Josipović prigodom današnjeg posjeta Tvornici željezničkih vagona Gredelj kazao je da je po tehnologiji, rezultatima i načinima na koje rade vlakove ta tvrtka vrhunska. Josipović je u posjetu Gredelju bio na poziv iz te tvornice s obzirom da su prošle godine na lokaciji na zagrebačkom Vukomercu otvorili nove, tehnički i tehnološki najmodernije opremljene pogone, u što je Gredelj uložio 650 milijuna kuna. Predsjednik Josipović je nakon obilaska pogona te razgledavanja lokomotiva i vlakova na kojima se radi, kao i razgovora sa radnicima, rekao i da je za Gredelj važno naći odgovarajuća tržišta, a kako je čuo tijekom posjeta, širom svijeta već postoji interes za obnovom lokomotiva i vagona, ali i za nove. Istaknuvši da toj grani industrije treba posvetiti odgovarajuću pozornost, jer u tome možemo očito biti uspješni, Josipović je dodao i da svemu tome može pomoći gospodarska diplomacija. Naglasio je da je i on osobno uvijek spreman sve dobre ideje iz Gredelja i drugih hrvatskih tvrtki pomoći plasirati u inozemstvo. Predsjednik Uprave Gredelja Ivica Tolić istaknuo je da su sa novim pogonima u Vukomercu modernizirali tvrtku i stvorili uvjete da budu konkurentni na međunarodnom tržištu. Dodao je kako danas nije više dovoljno imati kvalitetan i konkurentan proizvod, nego je važno i da gospodarska i politička diplomacija iskoriste svoj utjecaj i pomognu kompanijama kao što je Gredelj.
ZAGREB - Stopa registrirane nezaposlenosti za ožujak u Hrvatskoj je iznosila 19,3 posto, što je za 0,3 postotna boda manje nego za veljaču, objavio je danas Državni zavod za statistiku. Na godišnjoj je razini stopa registirane nezaposlenosti za ožujak ove godine za 0,9 postotnih bodova veća nego za isti mjesec 2010. kada je iznosila 18,4 posto. Stopa registrirane nezaposlenosti, koju objavljuje Državni zavod za statistiku, izračunava se kao odnos broja nezaposlenih evidentiranih u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje (HZZ) prema ukupnom aktivnom stanovništvu. Prema podacima HZZ-a, krajem ožujka u evidenciji Zavoda bilo je registrirano 330.130 nezaposlenih. Nezaposlenih je krajem trećeg mjeseca ove godine bilo za 6.281 osobu ili 1,9 posto manje nego u veljači, a za 11.472 osobe ili 3,6 posto više nego u ožujku prošle godine.
ZAGREB - Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenom u pravnim osobama u Hrvatskoj za veljaču ove godine iznosila je 5.242 kune, objavio je danas Državni zavod za statistiku. Na mjesečnoj razini, u odnosu na prosječnu neto plaću za siječanj, koja je iznosila 5.342 kune, prosječna neto plaća za veljaču je bila nominalno manja za 1,9 posto ili za 100 kuna. Usporedba podataka o prosječnoj neto plaći za veljaču ove s podacima za isti mjesec prošle godine pokazuje da je neto plaća za drugi mjesec ove godine bila veća za 85 kuna ili za 1,6 posto. Pritom treba imati u vidu da je na neto plaće za veljaču prošle godine utjecao krizni porez. Prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenom u pravnim osobama za veljaču ove godine iznosila je 7.483 kune. U usporedbi s prethodnim mjesecom, prosječna je bruto plaća za veljaču bila nominalno niža za 2 posto ili za 155 kuna. Na godišnjoj razini pak prosječna bruto plaća za veljaču bila je veća za 26 kuna ili za 0,3 posto.
ZAGREB - Prema procjenama sindikata ovogodišnja uskršnja košarica za prosječnu hrvatsku obitelj iznosit će oko 500 kuna, a po istraživanju portala MojPosao uskrsnicu za pokrivanje troškova te košarice očekuje tek 19 posto ispitanika. Anketu o tome očekuju li građani uskrsnicu kojom će pokriti troškove košarice i koliku proveo je portal MojPosao tijekom travnja među 420 ispitanika. Uskrsnica se po 'popularnosti', čini se, ne može mjeriti s božićnicom i regresom, jer ju velika većina ispitanika, njih 81 posto - ne očekuje. Osim nezaposlenosti, kao razloge ispitanici najčešće navode krizu zbog koje njihov poslodavac nema novca ni za redovitu isplatu plaća, a kamoli uskrsnice, navode iz portala MojPosao. Dodaju kako neki pak ne očekuju uskrsnicu jer su im plaće smanjene, ili su dobili manju božićnicu, pa ne vjeruju da će im tvrtka isplatiti dodatak za Uskrs. Ipak, uskrsnicu u novčanom obliku očekuje 13 posto ispitanika, i to najčešće u rasponu od 400 do 1.000 kuna.
ZAGREB - Erste&Steiermaerkische Bank izvijestila je danas da je pripremila posebnu ponudu stambenih kredita u okviru programa povezanog sa Zakonom o subvencioniranju i državnom jamstvu stambenih kredita. Nominalna kamatna stopa za prve četiri godine otplate kredita iznosi 4,50 posto. U sljedeće dvije godine kamatna stopa može se uvećati za maksimalno 10 posto u odnosu na efektivnu kamatnu stopu iz prethodnog razdoblja. Od sedme godine otplate kredita primjenjivat će se redovna kamatna stopa. Iznos kredita koji podliježe subvenciji je do najviše 100.000 eura, a za kredite većeg iznosa bit će subvencioniran iznos glavnice kredita do 100.000 eura. Rok otplate kredita je do najviše 30 godina. Efektivna kamatna stopa ovisit će o kvadraturi željene nekretnine, odabiru police osiguranja nekretnine iz ponude osiguravajućih društava, kao i preferenciji klijenata u vezi sa željenom visinom premije police osiguranja. Sukladno tome, iznos efektivne kamatne stope može varirati, ali njezin najviši iznos ne može prijeći 4,95 posto. Primjenom novog Zakona o subvencioniranju i državnom jamstvu stambenih kredita Erste banka očekuje pozitivne pomake i dodatan impuls na tržištu nekretnina, prije svega zbog bespovratne državne potpore u vidu plaćanja polovice rate kredita u razdoblju od četiri godine, odnosno jamstva plaćanja kamate na kredit u razdoblju do godine dana u slučaju ostanka bez posla.
ZAGREB - Raiffeisenbank Austria d.d. (RBA) izvijestila je danas da proširuje postojeću ponudu stambenih kredita novim FLEXI GREEN stambenim kreditom za stanovništvo namijenjenih za kupnju i izgradnju energetski učinkovitih stambenih nekretnina, kao i za povećanje energetske učinkovitosti postojećih stambenih nekretnina. RBA će te kredite odobravati u iznosu od 5.000 do 200.000 eura za kupnju odnosno izgradnju stambenih nekretnina, dok iznos kredita za adaptaciju može biti najviše do 35 posto procijenjene nove građevinske vrijednosti stana ili 500 eura po četvornom metru stana ili najviše do 50 posto procijenjene nove građevinske vrijednosti kuće, do najvišeg iznosa od 100.000 eura. Kamatna stopa za kupnju i izgradnju energetski učinkovitih stambenih nekretnina iznosi 5,75 posto (EKS od 5,93 posto) za klijente čija su primanja usmjerena u RBA te 6,25 posto (EKS od 6,48 posto) za ostale klijente. Kamatna stopa za kredite u svrhu adaptacije stambenog objekta je 6,25 posto (EKS od 6,50 posto) za klijente čija su primanja usmjerena u RBA te 6,75 posto (EKS od 7,10 posto) za ostale klijente.
ZAGREB - Glavna skupština Francka sazvana je za 27. svibnja, a odlučivat će uz ostalo o prijedlogu raspodjele dobiti iz prošle godine i isplati dividende dioničarima u iznosu od osam kuna po dionici, navodi se u pozivu za skupštinu objavljenom na Zagrebačkoj burzi. Dobit Francka iskazana u godišnjim financijskim izvješćima za poslovnu 2010. iznosi 48,2 milijuna kuna nakon oporezivanja. Ostvarena dobit rasporedila bi se za isplatu dividende i to osam kuna po dionici, dok se preostali dio dobiti raspoređuje u zadržanu dobit, prijedlog je o kojem će odlučivati skupština. Dividenda bi se isplatila u roku od 30 dana od održavanja glavne skupštine.
ZAGREB - Letargija je i danas prisutna u trgovanju na Zagrebačkoj burzi, pri čemu je nešto veći promet ostvaren tek dionicom HT-a, dok su indeksi drugi dan zaredom u blagom plusu. Crobex indeks oko podneva bio je u plusu 0,14 posto, na 2.193 boda, a Crobex10 0,36 posto na 1.221 bodu. Promet je iznosio svega 3,8 milijuna kuna. Milijunski promet do podneva je ostvaren tek dionicom HT-a, u visini od 1,6 milijuna kuna. Cijena joj je blago ojačala, za 0,38 posto, na 286,96 kuna. Nadomak milijunskom prometu bila je i dionica Belja, sa 911.000 kuna. Cijena joj je skočila 4,4 posto, te iznosi 92 kune.
ZAGREB - Kuna je na današnjoj tečajnici Hrvatske narodne banke (HNB) oslabila prema euru za 0,02 posto u odnosu na jučerašnju tečajnu listu. Srednji tečaj eura na danas utvrđenoj tečajnici HNB-a iznosi 7,359065 kuna. Na vrijednosti je prema kuni dobio danas i švicarski franak ojačavši 0,36 posto, na 5,697635 kuna, a ojačala je i britanska funta, za 0,39 posto, na 8,326618 kuna po srednjem tečaju. Istodobno je američki dolar oslabio prema kuni za 0,91 posto, te njegov srednji tečaj na danas utvrđenoj tačajnopj listi HNB-a iznosi 5,027371 kunu.