U raspravi o predloženom Statutu HRT-a, koji je podržan jednoglasno, većina članova Odbora iznijela je stav da je taj dokument u ovom trenutku najbolji koji se može napraviti temeljem novoga zakona.
Iako su članovi Odbora odlučili da Odbor nije nadležan održati tematsku sjednicu o Večernjem listu, budući da je temelj spora između štrajkaša i Uprave 'Večernjaka' radno zakonodavstvo, situacija u tom dnevnom listu bila je tema rasprave.
Predsjednik Odbora Nenad Stazić (SDP) rekao je kako je Odbor za rad i socijalno partnerstvo nadležan za teme radnog zakonodavstva te u tom smislu i za sporove s tim u vezi.
S njim se složila njegova stranačka kolegica Željka Antunović, ali i naglasila da je do spora između zaposlenika i poslodavca u Večernjem listu došlo jer, kako je rekla, poslodavac zloupotrebljava, manipulira pa čak i krši propise o radu.
"Medijski prostor u Hrvatskoj je ugrožen i zbog potpune nesigurnosti u profesiji zvanoj novinar", kazala je, dodavši da odgovornost za stanje na medijskom tržištu snosi i država koja bi, osim što ih piše, zakone trebala i provoditi.
Boris Kunst (HDZ) napomenuo je da je u Večernjem listu u tijeku nadzor inspekcije rada koji bi trebao biti dovršen u četvrtak.
Istaknuo je da za sada nema nikakvih saznanja da je poslodavac kršio radna prava zaposlenih, već da postoje naznake da su neki članovi sindikata prekršili Zakon o radu, a ne poslodavci. "Volio bih da nije tako, ali neću prejudicirati ništa dok ne dobijemo nalaz inspektorata", rekao je.
Kunst je najavio da će Odbor za rad i socijalno partnerstvo, kojim predsjedava, o tome hoće li održati tematsku sjednicu o Večernjem listu odlučiti kada dobije cjelovito izvješće Državnog inspektorata.
Goran Beus Richembergh (HNS) upozorio je da Večernji list nije izolirani slučaj kršenja prava u medijskom prostoru, podsjetivši i na primjere Glasa Istre i Radija 101.
"Nije lako stvarati informaciju u okruženju u kojemu nema garancije da će vaša prava biti zaštićena i da vam vlasnik neće dati otkaz ako samo jednu stvar krivo napišete", rekao je.
Osobno, kaže, nije sklon vjerovati inspektorima, jer su to, prema iskustvima iz svoje lokalne zajednice, "iznimno pokvareni i korumpirani ljudi". "Govoriti o inspektoratu kao o visoko moralnom i profesionalnom tijelu, tu se s vama ne mogu složiti“, poručio je Kunstu.