Ni nakon 20 godina zločina u Vukovaru neke žrtve, kao što su žrtve silovanja, još uvijek nemaju status ratnog stradalnika, niti je pokrenut proces protiv počinitelja tih zločina, čak ni u slučajevima gdje žene imaju podatke o njima, kazala je predsjednica udruge "Žene u Domovinskom ratu" Marija Slišković.
Državni tajnik u Ministarstvu branitelja Zoran Komar istaknuo je da je u pravnom smislu "bitka za Vukovar bila s hrvatske strane čista kao suza, a sa srpske strane počinjen je najstrašniji zločin i to je nesrazmjer koji s vremenom ne nestaje".
Istina nije dovoljna, treba ju promovirati, a mi smo tijekom rata to propustili jer smo mislili da svijet vidi istinu kao što ju mi vidimo. No, iako je rat okončan i svi ćemo rado krenuti leđa tim traumatičnim događajima i krenuti dalje, pravna bitka još uvijek nije okončana, napomenuo je.
Voditelj Ureda za suradnju s međunarodnim kaznenim sudovima u Ministarstvu pravosuđa Gordan Markotić kazao je da Haaški sud nije jedini koji se treba baviti ratnim zločinima u Vukovaru i drugdje u Hrvatskoj već sve ono što je taj sud propustio mogu nadoknaditi nacionalni sudovi jer ratni zločin ne zastarjeva.
Hrvatska pred Međunarodnim sudom pravde vodi tužbu za genocid protiv Srbije, a u opsežnoj dokumentaciji koju Hrvatska predaje tom sudu vidi se prigoda da se iznese cijela istina i da se dobije dobar korektiv svemu onome što je propustio Haaški sud, istaknuo je Markotić.
Organiziranjem okruglog stola o ratnom Vukovaru, UZBV je htio okupiti dio sudionika zbivanja u Vukovaru 1991. godine i početi izlaziti u javnost s prikupljenim materijalom vezanih uz ratne zločine na tom području, kazao je predsjednik UZBV-a Damir Jašarević.
Podsjetio je kako je udruga u pet godina prikupila preko 37 tisuća različitih dokumenata koji su svojim opsegom "nadrasli" udrugu i potrebno je utvrditi je li to samo percepcija sudionika zbivanja da se tamo dogodila agresija i civilizacijski zločin ili je to i pravna činjenica.