Nakon što su prebrojani rezultati iz pet od šest biračkih jedinica, uključujući i glavni grad Reykjavik, protiv sporazuma o povratku duga glasovalo je nešto manje od 60 posto birača, objavilo je izborno povjerenstvo.
Islandska premijerka Johanna Sigurdardottir izrazila je veliko nezadovoljstvo takvim rezultatom. "Izabrana je gora opcija. Glasovanje je naciju podijelilo na dva dijela", rekla je u izjavi državnoj televiziji.
Upozorila je da bi nakon ovakvog rezultata mogla uslijediti nova ekonomska kriza i politički kaos. "Moramo učiniti sve kako bi to spriječili", rekla je.
Na referendumu se glasovalo o financijskom ugovoru kojim se islandska vlada obvezala isplatiti oko 3,9 milijarda eura Velikoj Britaniji i Nizozemskoj jer su one obeštetile 340.000 štedišta iz svojih zemalja nakon propasti islandske banke Icesave u listopadu 2008.
Riječ je o drugom referendumu o tom pitanju pošto su u ožujku prošle godine Islanđani s više od 90 posto glasova odbacili još nepovoljniji sporazum o vraćanju duga.
Nakon tog odbijanja donesen je novi zakon i parlamentarni zastupnici su za njegova glasovali, no u veljači ga islandski predsjednik Olafur Grimsson odbio potpisati, rekavši da je suprotan željama građana, i odlučio o njemu raspisati referendum.
Odbacivanje sporazuma o povratu duga Velikoj Britaniji i Nizozemskoj moglo bi ugroziti pristupanje Islanda Europskoj uniji.
Europska komisija priopćila je ovaj tjedan da je pitanje islandske banke Icesave bilateralno pitanje koje ne bi trebalo utjecati na pristupne pregovora Islanda, koji su pokrenuti u srpnju 2010. Komisija ipak strahuje da bi, ostane li pitanje Icesavea neriješeno, London i Den Haag ipak mogli kočiti pristupne pregovore.